Povodom obilježavanja Pesaha, Zemaljski muzej BiH izložio je u utorak originalni primjerak Sarajevske Hagade, jevrejske svete knjige. Preko 200 posjetilaca, najviše učenika i turista, iskoristilo je priliku da posjeti Muzej i vidi Hagadu, budući da se original izlaže samo četiri puta godišnje.
Među najvrijednijim eksponatima Zemaljskog muzeja BiH zasigurno je Sarajevska Hagada, jevrejski ilustrovani kodeks iz 14. vijeka, koji se smatra jednim od najljepših primjeraka knjiga ove vrste. Iako se za Hagadu vežu brojne priče, pa tako i ona da je predstavljala svadbeni poklon, pouzdano se zna da je knjiga „napustila“ Španiju nakon progona Jevreja Sefarda u 15. vijeku, da bi 400 godina kasnije dospjela u Sarajevo.
Samo četiri puta u godini posjetioci mogu pogledati njen originalni primjerak.
„Danas je to povodom Pesaha, jevrejskog praznika. Inače, ona se još izlaže za 'Dan i Noć Muzeja', te u dva datuma u sedmom i osmom mjesecu. Razlog zbog čega se original Hagade izlaže samo u to doba je nemogućnost da obezbijedimo stalno obezbjeđenje i zbog činjenice da je zaista velika potražnja da se original non stop iznosi, pa i zbog same zaštite knjige mi smo odlučili da se ona izlaže samo u to doba“, navodi arheolog Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić.
Saša Jurić i njegova djevojka Korina Taskin doputovali su iz Njemačke i već nekoliko dana borave u Sarajevu. Zemaljski muzej BiH bio je njihova prva turistička destinacija.
„Otac je porijeklom iz Vareša, tako da sam sa curom iz Njemačke došao da provedemo nekoliko dana u Sarajevu, pa i da vidimo historiju Bosne i Hercegovine“, ističe Jurić.
Među posjetiocima bili su i Amerikanci iz Kalifornije.
„Ja predajem antopologiju, a specijalnost mi je religija, tako da već godinama znam o Sarajevskoj Hagadi. Oduvijek sam je želio vidjeti. Prijateljima iz Norveške, koji su prije dvije godine bili ovdje, bilo je jako žao što baš tada nisu imali priliku da pogledaju knjigu. Sada se nama pružila prilika da dođemo i vidimo Hagadu. Sarajevo je vrlo važno mjesto u svijetu. Činjenica da je knjiga sačuvana tokom mnogih ovdašnjih nevolja je zapanjujuća“, kaže Alanson Hertzberg.
„Iznenađena sam koliko je knjiga dobro očuvana. Boje su i dalje sjajne. Očigledno su je Sarajlije dobro čuvale. Velika je čast biti ovdje, pogotovo u ovo praznično vrijeme“, riječi su Jane Hansjergen.
Imajući u vidu dugogodišnju tešku finansijsku krizu sedam institucija kulture od državnog značaja, Zemaljski muzej BiH ne može, nažalost, preuzeti odgovornost za stanje bilo kojeg svog eksponata, pa tako i Sarajevske Hagade, kaže za RSE muzejska savjetnica Lebiba Džeko.
„Ukoliko se Muzej zatvori iz razloga što nema struje ili grijanja, u tom slučaju prestaju raditi uređaji za rashlađivanje, za isušivanje vlage. Zaista, mi za oštećenja nastala iz tih razloga ne možemo garantirati“, kaže Džeko.
Među najvrijednijim eksponatima Zemaljskog muzeja BiH zasigurno je Sarajevska Hagada, jevrejski ilustrovani kodeks iz 14. vijeka, koji se smatra jednim od najljepših primjeraka knjiga ove vrste. Iako se za Hagadu vežu brojne priče, pa tako i ona da je predstavljala svadbeni poklon, pouzdano se zna da je knjiga „napustila“ Španiju nakon progona Jevreja Sefarda u 15. vijeku, da bi 400 godina kasnije dospjela u Sarajevo.
Samo četiri puta u godini posjetioci mogu pogledati njen originalni primjerak.
„Danas je to povodom Pesaha, jevrejskog praznika. Inače, ona se još izlaže za 'Dan i Noć Muzeja', te u dva datuma u sedmom i osmom mjesecu. Razlog zbog čega se original Hagade izlaže samo u to doba je nemogućnost da obezbijedimo stalno obezbjeđenje i zbog činjenice da je zaista velika potražnja da se original non stop iznosi, pa i zbog same zaštite knjige mi smo odlučili da se ona izlaže samo u to doba“, navodi arheolog Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić.
Saša Jurić i njegova djevojka Korina Taskin doputovali su iz Njemačke i već nekoliko dana borave u Sarajevu. Zemaljski muzej BiH bio je njihova prva turistička destinacija.
„Otac je porijeklom iz Vareša, tako da sam sa curom iz Njemačke došao da provedemo nekoliko dana u Sarajevu, pa i da vidimo historiju Bosne i Hercegovine“, ističe Jurić.
Među posjetiocima bili su i Amerikanci iz Kalifornije.
„Ja predajem antopologiju, a specijalnost mi je religija, tako da već godinama znam o Sarajevskoj Hagadi. Oduvijek sam je želio vidjeti. Prijateljima iz Norveške, koji su prije dvije godine bili ovdje, bilo je jako žao što baš tada nisu imali priliku da pogledaju knjigu. Sada se nama pružila prilika da dođemo i vidimo Hagadu. Sarajevo je vrlo važno mjesto u svijetu. Činjenica da je knjiga sačuvana tokom mnogih ovdašnjih nevolja je zapanjujuća“, kaže Alanson Hertzberg.
„Iznenađena sam koliko je knjiga dobro očuvana. Boje su i dalje sjajne. Očigledno su je Sarajlije dobro čuvale. Velika je čast biti ovdje, pogotovo u ovo praznično vrijeme“, riječi su Jane Hansjergen.
Imajući u vidu dugogodišnju tešku finansijsku krizu sedam institucija kulture od državnog značaja, Zemaljski muzej BiH ne može, nažalost, preuzeti odgovornost za stanje bilo kojeg svog eksponata, pa tako i Sarajevske Hagade, kaže za RSE muzejska savjetnica Lebiba Džeko.
„Ukoliko se Muzej zatvori iz razloga što nema struje ili grijanja, u tom slučaju prestaju raditi uređaji za rashlađivanje, za isušivanje vlage. Zaista, mi za oštećenja nastala iz tih razloga ne možemo garantirati“, kaže Džeko.
