Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Bedemi između Sarajeva i Banje Luke


Banjaluka
Iako su udaljeni oko 220 kilometara, Sarajevo i Banju Luku danas dijeli mnogo više od geografske distance.

Glavni grad Bosne i Hercegovine živi svoj život, prilično nezainteresovan za ono šta dolazi iz Banje Luke, ocjena je banjalučkih kulturnih krugova. S druge strane - s posebnim interesom se iz Banje Luke gleda na specijalne i paralelne veze sa susjednom Srbijom i u oblasti kulture.

Iako je bilo uspona i padova, u ovom trenutku su najočitije duboke podjele u oblastima koje treba da povezuju ljude - kultura i umjetnost.

Posebno obeshrabruje činjenica da ono što su političari učinili, nisu uspjeli popraviti ni intelektualci i umjetnici. Jaz kao da je sve veći, a gradovi sve udaljeniji.

Kultura i izdavaštvo oblasti su u kojima se razlike dramatično ispoljavaju, kaže književnik Željko Ivanković. Rat jeste učinio svoje, ali mir je malo toga popravio u ovim oblastima, smatra Ivanković:

„Doista su među nama dignuti neki bedemi jer ne samo da samo da smo u ratu bili s dvije strane nekakve stvarne podjele, nekakvog stvarnog zida koji nas je dijelio, nego je i nakon toga taj zid ostao negdje mentalno još više utvrđen nego što je bio u ratu fizički.“


Sarajevo, Foto: Midhat Poturović
Ivankovićevo mišljenje ne dijeli režiser i direktor Internacionalnog teatarskog festivala MESS Dino Mustafić. On smatra da se, u odnosu na druge segmente društva, umjetnička zajednica u Bosni i Hercegovini najmanje podijelila.

Nakon potpisivanja Dejtona, kultura se nije definisala kao važna, ustavna kategorija, te je marginalizovana i potcijenjena, pogotovo od strane političara. U toj činjenici Mustafić djelimično vidi razlog očuvanja integrativnog uticaja kulture. Prema mišljenju direktora MESS-a, mlade generacije umjetnika su one koje najviše doprinose tome:

„Očito da ta komunikacija nije zamrla, mada je ta komunikacija vrlo otežana političkim nedogovaranjem, političkim podjelama, političkim tenzijama koje su u BiH svakodnevne.“


Kulturne institucije vode politički poltroni


Književnik i direktor Zadužbine „Petar Kočić“ Nikola Vukolić kaže da se od kraja rata do danas malo šta promijenilo kada je riječ o jazu između Sarajeva i Banje Luke. Jedan razlog je što ljudi ne shvataju da kultura treba da bude vodilja, a ne politika. S druge strane, ističe Vukolić, kulturne institucije vode isti ljudi po nekoliko decenija, što onemogućava bilo kakav progres:

„Mislim da su u BiH i u RS na djelu „japajci“ – ja pa ja. Svi misle samo od njih počinje sve. Neće da se sklone. Jedni te isti stalno odlučuju o sudbini kulture. A ti što odlučuju, vidimo i sami kako odlučuju. S njima ne možemo doći ni do Save, a kamoli u Evropu.“

Nakon političara, glavni krivci za udaljenost Sarajeva i Banje Luke su oni koji rukovode kulturnim institucijama - uvjeren je književnik i publicista Sead Fetahagić:

„Jer on i gledaju na politiku i dodvoravaju se politici. Oni su veliki poltroni. Oni su krivi. Boje se svoje fotelje da ne izgube. Eto, to je suština.“


Narod je isprepadan


Fetahagić kaže da intelektualci gotovo ništa nisu učinili na rušenju bedema između Sarajeva i Banje Luke i da su njihova razmišljanja zapravo vrlo slična, premda sa drugačijim političkim predznakom. Kada je riječ o pomirenju Sarajeva i Banje Luke, Fetahagić se ne uzda ni u narod:

Dino Mustafić, Foto: Midhat Poturović
„Ma narod ništa ne zna. Samo gleda šta će reći vlast. I prepali su se i ne smiju.“

Režiser Dino Mustafić ističe da ne treba potcijeniti činjenicu da živimo u doba globalne kulture interneta, pa mladi i te kako osjete posljedice izolacionističkog režima u BiH. Direktor MESS-aa smatra da bi mladi postali osnovna integrativna pokretačka snaga društva kada bi se okruženje promijenilo:

„Kada bi živjeli u manje konformističkoj intelektualnoj i akademskoj zajednici koja je korumpirana, koja samo šuti, koja je zapravo ultimativno na funkcijama postavljena od vladajućih partijskih oligarhija sa jedne strane, i sa druge strane onih koji su odgovorni na svakojaki način, od krivičnog, kriminalnoga pa do moralnoga, za ono što je bila naša bliska prošlost, a to su svakako generacije roditelja ove djece.“


Građani Bosne i Hercegovine su taoci svojih nacionalnih i vjerskih grupa zbog toga što nije provedena denacifikacija - smatra književnik Željko Ivanković. U tome vidi i ključni razlog udaljenosti Sarajeva i Banje Luke:

Nikola Vukolić
„Nisam siguran da se ona može tako lako prevladati bez nekakve fine, pozitivne ili barem, ako ne pozitivne, neutralne atmosfere u kojoj će nekakve političke i društvene elite sasvim normalno govoriti o tome da su Banja Luka i Sarajevo gradovi koji su prije svega kulturna središta, a ne bastioni ideoloških, nacionalnih ili ne znam kojih drugih elita.“

Izolacija prema svijetu, ali i unutar zemlje, vraća Bosnu i Hercegovinu u tragičnu prošlost koja diktira živote velikog broja njenih građana. Zbog toga književnik Nikola Vukolić poručuje:

„Što bi rekao Boris Pasternak - otvorimo prozore, prijatelju, i pogledajmo koji je vijek napolju. Ja mislim da je vrijeme BiH i RS, da otvore i prozore i vrata - što prije to bolje i za kulturu i za sve nas.“
XS
SM
MD
LG