Mada se nebo nad Baščaršijom konačno razvedrilo, Sarajevo se gotovo svake zime suočava sa zagađenjem vazduha. Nivo štetnih čestica u vazduhu bude toliko povišen da je opasan za ljudsko zdravlje.
Geografski položaj grada, smještenog u kotlini i okruženog planinama, kako kažu stručnjaci za kvalitet vazduha, ima efekat "lonca". To je glavni razlog što Sarajevo nikada neće imati potpuno čist vazduh. No, i u ovom slučaju ljudski faktor je presudan.
Određene mjere za čist vazduh se poduzimaju, uglavnom u momentu kada postane nepodnošljivo.
Početkom decembra ove godine izmjerena prosječna prisutnost lebdećih čestica u vazduhu iznosila je od 320ug/m3, a u nekim je dijelovima grada premašivala je 400ug/m3. U tom nivou štetne čestice izrazito su opasne za zdravlje ljudi. Tada se stanovništvu preporučuje što manje kretanja.
Prema mjerenjima Ambasade SAD-a u BiH, Sarajevo je tokom vikenda bilo najzagađenije na svijetu, zagađenije čak i od Pekinga.
„Hoću da izbjegavam da govorim koji je najzagađeniji grad a koji nije. Ako je zagađen, onda je zagađen i nije praktično bitno je li najzagađeniji ili nije. Zrak u Sarajevu je zagađen, zbog toga ljudi oboljevaju i moramo raditi na rješavanju tih problema“, kaže stručnjak za kvalitet vazduha Plamenko Tais.
Baš zbog toga Sarajlije – Mirela, Senad, Sandina i Boris pitaju da li će ikada taj problem biti riješen.
Građani glavnog grada Bosne i Hercegovine potpisuju i peticiju pod nazivom "Želimo da dišemo zdrav zrak". Inicijator peticije je Almir Imširević, profesor na sarajevskoj Akademiji scenskih umjetnosti koji kaže da "Vlada Kantona Sarajevo mora hitno angažovati stručne ljude".
„Pitanje zagađenja u Sarajevu nije nemoguća misija, nije pitanje odlaska na Mars, nego je pitanje jednostavnih stvari u kojem neko riješi čime se u XXI vijeku grijete, šta u XXI vijeku vozite, a na prvom mjestu kako se ponašate u XXI vijeku“, kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa Almir Imširević.
U Sarajevu živi 340.000 stanovnika. Gradski prijevoz je u jadnom stanju, a na ulicama saobraća više od 140.000 automobila, čija je prosječna starost 16 godina. Najveći zagađivači su nakon rata ipak individualna ložišta. Oko 100.000 kuća za grijanje koriste ugalj i drva, a na trećem mjestu je industrija. Još jedan od razloga zagađenja, novode stručnjaci, je gradnja, pogotovo uz rijeku Miljacku.
Kanton Sarajevo, jedini u Bosni i Hercegovini ima Plan interventnih mjera u slučajevima prekomjerne zagađenosti vazduha. Pa je tako prije dvije godine na dva dana uvedena ne baš popularna mjera za automobile 'PAR- NEPAR', a vozila sa ekološkom euronormom 1 ili 2 isključivana su iz saobraćaja. Vlada u Kantonu Sarajevo do sada je reagovala tek na posljedice.
„Koliko se učinilo u vrijeme ove Vlade teško je odrediti na način da se uspjelo ili nije uspjelo. Ja sam i u svom obraćanju na prvom dijelu skupštine Kantona Sarajevo rekao da je ovo problem koji traje godinama i siguran sam u to, i odgovorno tvrdim da će se dešavati i u narednim godinama. Preduslov za ovakvo dešavanje su, prije svega, prirodni uslovi koje mi ne možemo promijeniti. Kotlina u kojoj se nalazi grad Sarajevo, pa i drugi dijelovi Kantona Sarajevo, i meteorološki uslovi koji su prirodna pojava, utiču na ovo stanje. Ono, po mom mišljenju, može da se popravlja samo u smislu da imamo povoljnije, odnosno manje zagađenje zraka u nekom budućem periodu, ali da ga izbjegnemo potpuno - to će biti nemoguće“, objašnjava resorni kantonalni ministar Čedomir Lukić.
Granična vrijednost štetnih čestica u vazduhu mora biti 4 ili 5 puta iznad dozvoljene da bi Vlada KS reagovala. To će najvjerovatnije biti promjenjeno. No, problem je što treba reagovati prije nego što se uspostavi stabilna meteorološka situacija i temperaturna inverzija, jer u Sarajevu je potrebno 24-76 sati da koncentracije zagađujućih materija u zraku dostignu izuzetno visoke vrijednosti. Problem su i loše procjene metereologa.
Sve su to kratkoročna rješenja. Problem zagađenja se ne rješava preko noći. Za čist vazduh potrebna je strategija i planski rad tokom cijele godine.
„Jedino što su efikasno uradili zadnjih godina jeste da su vozila u Federaciji dobila neke stikere, ovisno od tipa euromotora kojeg voze, ali i tome je prvenstveno svrha bila da se napune džepovi vlasnika radionica za tehničke preglede, jer skoro sav prihod od toga ide njima, a to je nekih 20 miliona maraka godišnje“, ocjenjuje Anes Podić iz Udruženja Ekoakcija.
Zagađenje vazduha prouzrokovano u velikoj mjeri sagorijevanjem fosilnih goriva smanjuje životni vijek u prosjeku dvije godine, zbog čega se smatra glavnim ubicom na svijetu, potvrdila su nova istraživanja Univerziteta u Čikagu. Crna brojka za Bosnu i Hercegovinu iznosi šest mjeseci.
Prvi put se u BiH sistemski pokušava provesti istraživanje o uticaju kvaliteta vazduha na zdravlje ljudi u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Trenutno je u toku istraživanje koje je pokrenuo JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, potvrdio je stručnjak za kvalitetu vazduha Plamenko Tais.
Reakcije vlasti postoje, ali uglavnom završe kao one u Parlamentu Federacije BiH, kada je prije godinu dana održana tematska sjednica o zagađenju vazduha, ali nijedan od osam zaključaka nije realizovan.
I Skupština Kantona Sarajevo zasjedala je nakon posljednje epizode zagađenja. Zaključak je da Plan interventnih mjera treba biti dopunjen.
I stručnjaci u ovoj oblasti i javnost smatraju da se o problemu zagađenja uglavnom priča, dok se malo radi na rješavanju problema.
„Treba djelovati. Sedamdesetih godina prošlog vijeka su dobijena velika sredstva tako da je uveden plin u Sarajevu i rješeno je zagađenje koje je bilo gore nego danas. Rješenje postoji, a rješenje je dugoročno. Rješenje se planira. Svake godine se treba razmišljati, šta će se uraditi - ubrzati saobraćaj, uvesti plin...“, kaže stručnjak za kvalitet vazduha i klimatske promjene Martin Tais.
Facebook Forum