Imena ubijene djece u Sarajevu bit će sklonjena sa spiska 'srpskih žrtava'

10. avgust/kolovoz, 2023.

Djeca u ratnom Sarajevu, juli 1995. godina

Nakon reakcija porodica djece ubijene tokom opsade u Sarajevu na navode javnog servisa Republike Srpske i institucije tog bh. entiteta koja bilježi ratne zločine da je riječ o "srpskim žrtvama", iz Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih za Radio Slobodna Evropa kažu da će ukloniti imena "pojedine djece" te da se njihova imena neće nalaziti u novim izdanjima.

Propaganda i pokušaj prekrajanja istine. Tim riječima Sarajlija Miroslav Lukić objašnjava razlog zbog čega je ime njegovog brata, ubijenog prije 28 godina u opkoljenom Sarajevu, uvršteno na spisak djece srpske nacionalnosti koja su poginula u ratu u Bosni i Hercegovini.

"Slučajno smo to vidjeli. Nemoguće je da postoji veći paradoks, ali me ne bi iznenadilo da se njegovo, i imena druge djece opkoljenog Sarajeva, nađe na nekom njihovom spomeniku", kaže Miroslav za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Miroslavov brat, Marko Lukić, imao je deset godina kada je u ljeto 1995. poginuo u eksploziji granate koja je pala u naselju Mejtaš, u centru Sarajeva.

Granata je ispaljena s položaja snaga Vojske Republike Srpske koje su Sarajevo držale pod opsadom 1.425 dana, od 6. aprila 1992. godine do 29. februara 1996. godine.

[Priča o najdužoj opsadi jednog grada u modernoj historiji ratovanja | april 2017.]

Opsada Sarajeva: 'Obrisi planina su bili granice planete za nas'

Embed

Opsada Sarajeva: 'Obrisi planina su bili granice planete za nas'

Izvor Radio Slobodna Evropa

Embed

širina px Visina px

No media source currently available

0:00 0:05:02 0:00

Ubijeni desetogodišnjak sahranjen je na sarajevskom groblju Sveti Josip, zajedno sa ocem koji je poginuo 1992. godine, boreći se u redovima Armije RBiH.

Gotovo tri decenije od smrti, njegovo ime našlo se na popisu ratnih žrtava srpske nacionalnosti, koje su objavile institucije u entitetu Republika Srpska.

Bratovo ime Miroslav je ugledao u televizijskom prilogu "Pravda u BiH i dalje slijepa za 106 ubijene djece iz Srpskog Sarajeva", koji je emitiran početkom aprila u programu Radio-televizije Republike Srpske (RTRS).

Njegovo ime može se, također, pronaći u monografiji "Djeca žrtve rata 1991 -1995" koju je prošle godine objavio Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i nestalih lica Republike Srpske.

Miroslav smatra da se ne radi o greški, te ističe da će angažirati advokata i "zbog zloupotrebe bratovog imena" tužiti RTRS i Centar za istraživanje rata, ratnih zločina i nestalih lica RS.

"Dijete sam ovog grada i vjerujem da su njegovo ime naveli isključivo zbog imena. Kao brat ubijenog djeteta opkoljenog Sarajeva imam obavezu da se borim za istinu i pravdu. Pozivam i institucije države na akciju protiv ovih gnusnih laži", naglašava on.

Spomen-ploča djeci koja su poginula tokom rata u Sarajevu, maj 2022.

U Bosni i Hercegovini je tokom rata od 1992. do 1995. godine ubijeno 3.372 djece, podaci su Istraživačko-dokumentacionog centra (IDC).

Prema podacima Udruženja porodica ubijene djece opkoljenog Sarajeva, u glavnom gradu BiH ubijeno je 1.601 dijete, a više od 10.000 njih ranjeno.

[Snajperski hitac sa srpskih položaja iznad Sarajeva ubio je Nermina Divovića 18. novembra 1994. godine | novembar 2021.]

Embed

Pazi snajper - Živjeti se mora

Izvor Radio Slobodna Evropa

Embed

širina px Visina px

No media source currently available

0:00 0:05:43 0:00

Tokom četiri godine opsade, određeni dijelovi grada bili su pod kontrolom Vojske RS-a, a nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. pojedine općine su administrativno ostale u sastavu entiteta RS.

SPECIJALI RSE: Sve karte Daytona | Tajne Daytona | U prvom redu daytonske historije

Šta kažu u RS-u?

Pozivajući se na podatke Centra za istraživanje rata i ratnih zločina i traženje nestalih RS-a, u prilogu RTRS-a, koji je emitiran u aprilu, navodi se da je "u opštinama srpskog Sarajeva stradalo 106 djece".

"Ubistvo jednog djeteta je sumrak čovječanstva, a 106 pokazuje svu okrutnost i zle namjere druge strane prema srpskom narodu u Sarajevu", može se čuti u prilogu dok je, istovremeno, prikazana tabela s imenima žrtava, između ostalih i ime Marka Lukića.

Iz entitetskog javnog servisa do objave teksta nisu odgovorili na upit RSE ko je autor prikazane tabele, niti zašto su na njoj imena djece koja su poginula u ratnom Sarajevu.

U Centru za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica RS-a, koji je autor nekoliko publikacija o srpskim žrtvama rata, za RSE kažu da su one "u kontinuitetu, predmet manipulacija i korišćenja u dnevno-političke svrhe".

U Centru tvrde da su popisima srpskih žrtava pokušavali doći do najtačnijih podataka, ali da nisu koristili termine "srpsko Sarajevo", kako je to navedeno u prilogu RTRS-a.

Tvrde, uz ostalo, da su "svjesni mogućnosti grešaka i nepotpunih podataka, kao i da su svi njihovi podaci podložni reviziji i dopuni".

Kad je riječ o publikaciji "Djeca žrtve rata 1991-1995", navode da su, nakon istupa i najave tužbi pojedinih članova porodica, uklonili imena pojedine djece te da se "njihova imena neće nalaziti ni u novim izdanjima".

BiH: "Djeca u ratu" Milomira Kovačevića Strašnog

Nezadovoljne porodice žrtava

Desetogodišnji Marko Lukić nije jedini među mališanima koji su poginuli u opkoljenom Sarajevu, a čija imena su na listama o "srpskim žrtvama" iz priloga RTRS-a i publikacije "Djeca žrtve rata 1991 -1995".

Na njima se nalazi i ime Damira Dodika koji je, u dobi od 17 godina, poginuo u Sarajevu sredinom 1995. godine.

Senada Dodik, majka ubijenog dječaka, za RSE ističe da je njen sin ubijen hicem iz snajpera, 25. juna 1995. godine u Vrazovoj ulici u centru Sarajeva.

Nakon smrti sahranjen je na sarajevskom mezarju Kovači.

"Otac mu je bio u Armiji RBiH i oni su preuzeli to oko ukopa nakon što je poginuo", kazala je dječakova majka za RSE.

Senadi, također, nije jasno zašto je ime njenog sina uvršteno u publikaciju s imenima žrtava rata srpske nacionalnosti te kaže da nije isključeno da će podignuti tužbu.

"Poštujem sve nacionalnosti, bila sam u 'mješovitom' braku, kao i moji roditelji, ali nije mi jasno zašto tako izjavljuju da je on srpske nacionalnosti. Ne znam šta se time želi postići", ističe ona.

'Nije izoliran slučaj'

Za opsadu Sarajeva je pred Haškim tribunalom na doživotnu robiju osuđen Stanislav Galić, dok je 29 godina zatvora dobio Dragomir Milošević.

Obojica su bili komandanti Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske RS, koji su držali pod opsadom Sarajevo 44 mjeseca.

Dio doživotnih presuda Radovanu Karadžiću, ratnom predsjedniku RS-a, te Ratku Mladiću, ratnom komandantu Vojske RS-a, odnosi se, također, na teroriziranje civilnog stanovništva Sarajeva.

Opsada Sarajeva

1/15 Na fotografiji s početka opsade civili i pripadnici prvih jedinica odbrane Sarajeva pod vatrom snajpera sa srpskih položaja, 6. april. 1992.

2/15 Poslovni tornjevi firme UNIS gore nakon što su pogođeni granatama sa srpskih položaja, 8. juni 1992.

3/15 Čovjek drži glavu žene ranjene u granatiranju, 27. juni 1992.

4/15 Ranjena djevojčica u sarajevskoj bolnici, 3. avgust 1992. Prema podacima Ujedinjenih nacija, na grad je tokom opsade svakog dana padalo više od 3.000 granata.

5/15 Porodica siječe drvo na brdima oko grada (fotografija napravljena oko godinu dana nakon početka opsade). Prije opsade na području grada i okolnih naselja živjelo je oko 525.000 ljudi.

6/15 Patrola srpskih vojnika na planini iznad Sarajeva, 17. april 1994.

7/15 Čovjek traži pomoć za jednu od žrtava smrtonosne eksplozije, kakvih je dnevno bilo na hiljade.

8/15 Čovjek sahranjuje suprugu na jednom od gradskih groblja, 1993.

9/15 Pripadnici Armije BiH posmatraju UN vozilo u blizini sarajevskog aerodroma 14. maja 1993. UN su od jula 1992. do januara 1996. držale vazdušni humanitarni most za Sarajevo, što je bila najduža takva operacija u istoriji.

10/15 Kuća zapaljena direktnim pogotcima iz minobacača 1994. UN komisija evidentirala je 1994. dok je opsada još trajala štetu na desecima hiljada stanova, te "posebno zaštićenim objektima poput bolnica i medicinskih kompleksa, te medicinskog osoblja, kao i kulturnih dobara".

11/15 Mladi par trči preko takozvane Aleje snajpera, 1995. Neprestana snajperska pucnjava sa okolnih brda činila je da svakodnevni odlazak po vodu bude opasan put za građane tokom 44 mjeseca opsade.

12/15 Francuski kardinal Roger Etchegaray (lijevo) i vrbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić u Sarajevu, 15. avgusta 1995. Kardinal je prenio poruku podrške Sarajlijama od Pape Ivana Pavla II.

13/15 Civili ranjeni u granatiranju glavne gradske tržnice, fotografija iz bolničkog hodnika, 5. februar 1994. Žena lijevo na slici preminula je prije nego su ljekari stigli.

14/15 Prizor nakon smrtonosnog granatiranja tržnice Markale u centru grada, 28. avgust 1995. U ovom drugom od dva namjerna napada na civile na ovoj tržnici, prozvanom masakr na Markalama, poginulo je 43 ljudi. Ovaj napad bio je jedan od razloga da počne NATO bombardovanje srpskih snaga nešto kasnije istog mjeseca.

15/15 Ratni market na Ilidži, pod kontrolom bosanskih Srba, 9. mart 1996, tri dana prije nego što su snage Armije BiH preuzele ovo sarajevsko prigradsko naselje.

Pred domaćim pravosuđem za zločine u opkoljenim dijelovima grada, do sada je procesuirano 12 osoba.

Za zločine nad djecom počinjene tokom opsade glavnog grada za sada niko nije odgovarao, niti je bilo podignutih optužnica.

Šta treba znati o masakru na sarajevskoj pijaci Markale?

Fikret Grabovica, iz Udruženja porodica ubijene djece opkoljenog Sarajeva, kaže za RSE da takva situacija odgovara onima koji žele "falsificirati činjenice".

"Za roditelje djece koja su se našla na spisku to je užasno bolnom. Žele da kažu da je tu djecu ubila Armija RBiH. Da je Tužilaštvo BiH radilo svoj posao, ovo se ne bi dešavalo jer je nerazumno da nema nijedne optužnice", ističe Grabovica za RSE.

Rasprava o zloupotrebi podataka djece koja su poginula u ratu devedesetih u BiH pokrenuta je nakon što su na web platformi "SniperAlley" objavljeni podaci djeci iz Sarajeva čija se imena spominju u izvještavanju RTRS-a i publikaciji o srpskim žrtvama rata.

Džemil Hodžić, osnivač ove web stranice koja se bavi istraživanjem i objavljivanjem fotografija iz perioda ratne opsade Sarajeva, kaže da su na listama iz RS imena najmanje šestero djece koje je u Sarajevu ubila Vojska RS-a.

"Našao sam prilog RTRS-a gdje pričaju o svojim žrtvama i pred kraj se vidi spisak. S obzirom na to da imam u glavi sva imena ubijene djece, momentalno sam prepoznao troje. Nije u meni mogla ostati ta laž, jer je to ubijanje naše djece po drugi put", ističe Hodžić.

Hodžić također smatra da su institucije BiH zakazale jer "ignoriraju zloupotrebu žrtava", koje su se dešavale i ranije.

"Dođete do saznanja da niko ne vodi evidenciju šta oni objavljuju i na koji način pričaju. Zamislite šta će se desiti za 30 godina ako mi to sve ne ispravimo kao što pokušavamo sad ispraviti ovaj spisak", naglašava on.

I ranije zloupotrebe imena žrtava

Prema izvještaju Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) iz 2014. godine, procjenjuje se da je u sukobima nakon raspada bivše Jugoslavije ubijeno 140.000 osoba.

Od toga broja, 100.000 ubijenih je u BiH, ali država nema jedinstvenu bazu sa njihovim imenima.

Merisa Karović-Babić, autorica publikacije "Masovna ubistva u Sarajevu za vrijeme opsade 1992-1995", koju je objavio Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, naglašava za RSE da je i prije deset godina ukazivala na manipuliranje imenima žrtava koje je i danas prisutno.

"Očito je da je potrebno ovako jednu medijsku hajku organizovati protiv tih manipulacija koje vrijeđaju porodice žrtava i jedino se tužbama možemo 'obračunati' sa ovim. Očito je da oni idu ciljano i prekrajaju historiju i činjenice", kaže Karović-Babić.

I Sarajlija Narcis Mišanović tvrdi da su, u proteklih desetak godina, zloupotrijebljena imena njegovog oca i brata koji su ubijeni u ratu u Sarajevu.

Mišanović: Imena oca i brata bila su zloupotrijebljena

Narcis je oca i brata, koji su bili pripadnici Armije RBiH, izgubio u ljeto 1992. godine, a ubijeni su hicima iz snajpera sa položaja Vojske RS-a.

Nakon smrti, ukopani su na sarajevskom groblju Lav, a njihova imena našla su se na spisku žrtava srpske nacionalnosti koji je, kako kaže, u RS-u u međuvremenu uklonjen.

"Tražio sam da se to skine jer apsolutno nemamo veze sa RS-om. Ne možeš me stavljati na spisak kad nismo bili na toj strani gdje su oni. Mi smo bili u Sarajevu čitav rat, preživjeli pakao u kome mi je pobijeno pola porodice", kazao je Mišanović za RSE.

U knjizi "Masovna ubistva u Sarajevu za vrijeme opsade 1992-1995", spominje se, također, primjer ratne tragedije sarajevske porodice Đorem čija su tri člana u ljeto 1995. ubijena u eksploziji granate ispaljene s položaja Vojske RS.

Kako je istaknuto, imena petogodišnje djevojčice i njenih roditelja objavljena su 2005. godine u preliminarnom spisku Srba ubijenih u Sarajevu koji je objavila Vlada RS.

Ovaj spisak je, u međuvremenu uklonjen, i RSE nije mogao imati uvid u njega.

Kako je izgledao život pod opsadom u Sarajevu?

1/17 "Bilo ih je svih vjera, nije mi bilo bitno koga šišam", stoji između ostalog u ispovijesti Idrizagića uz predmete koje je koristio tokom šišanja, a koji su sada muzejski eksponati i podsjetnik na život pod opsadom.

2/17 Upravnik muzeja Alen Leko kazao je za Radio Slobodna Evropa kako se Sarajlije osjećaju zapostavljeno, da se ne priča dovoljno o tome šta su oni sve preživjeli.

3/17 Muzejski eksponati su najvećim dijelom lični predmeti preživjelih, a ljude koji su preživjeli opsadu nalazili su i kontaktirali i u prodavnicama, pijacama, restoranima, kafićima.

4/17 "Ima mnogo priča koje su čisto intimne, lične i onda su ljudi koji su izgubili svoje najbliže, da li djecu, roditelje, donosili njihove predmete i ispričali kako se to sve desilo, kako su poginuli i kako su oni to sve doživjeli", kaže Alen Leko

Kaže kako su dali sve od sebe da sve prikažu vjerodostojno, a priče iz ratnog Sarajeva da budu što razumljivije. Na fotografiji su rukavice muškarca koji je tokom rata sahranjivao ubijene i umrle. <br /> — 5/17 Kaže kako su dali sve od sebe da sve prikažu vjerodostojno, a priče iz ratnog Sarajeva da budu što razumljivije. Na fotografiji su rukavice muškarca koji je tokom rata sahranjivao ubijene i umrle.

Nastojali su da prikažu sve aspekte života u gradu pod opsadom.<br /> — 6/17 Nastojali su da prikažu sve aspekte života u gradu pod opsadom.

"Tako da smo se trudili da dočaramo kako se išlo po vodu, kako se dolazilo da hrane, da li je humanitarna (pomoć), ili kako su sadili bašte, kako se kupovalo, mijenjalo za cigare. Mnogo se pričalo o cigarama jer su one tada bile valuta najvrijednija", rekao je Alen Leko<br /> — 7/17 "Tako da smo se trudili da dočaramo kako se išlo po vodu, kako se dolazilo da hrane, da li je humanitarna (pomoć), ili kako su sadili bašte, kako se kupovalo, mijenjalo za cigare. Mnogo se pričalo o cigarama jer su one tada bile valuta najvrijednija", rekao je Alen Leko

Bosanski muzeji sjećanja, ustanova pod kojom djeluje muzej, nastojali su prikazati i ratnu bolnicu, s kakvim su se izazovima susretali medicinski radnici i kakav su doprinos dali u spašavanju ljudskih života.<br /> — 8/17 Bosanski muzeji sjećanja, ustanova pod kojom djeluje muzej, nastojali su prikazati i ratnu bolnicu, s kakvim su se izazovima susretali medicinski radnici i kakav su doprinos dali u spašavanju ljudskih života.

9/17 Osim toga, želja im je bila vratiti sjećanje na rad pekara u ratu, pogrebnog društva "Bakije", funkcionisanje tramvaja, rad vatrogasaca i druge pojave iz ratne svakodnevnice.

10/17 Upravnik muzeja Alen Leko kaže da je na Dan grada Sarajeva Muzej otvoren za javnost.

11/17 Sarajevo je pod opsadom bilo 1.425 dana, što je najduža opsada jednog glavnog grada u modernoj historiji.

12/17 Prema dostupnim podacima, poginulo je više od 11.000 građana, među njima više od 1.500 djece.

13/17 Postavka pokazuje i kako je izgledao jedan prosječan štand na ratnim pijacama u Sarajevu.

14/17 Više od 50.000 civila je bilo lakše ili teže ranjeno tokom rata u Sarajevu.

15/17 Procjenjuje se da je oko 500.000 projektila ispaljeno na grad za vrijeme opsade, dok je zabilježeno da je dana 22. jula 1993. godine na grad ispaljeno rekordnih 3.777 projektila.

16/17 Postavka pokazuje i dijelove sarajevskih tramvaja koji su pred kraj opsade počeli voziti, ali samo ponekad, kad bi bilo struje.

17/17 Na grad je dnevno u prosjeku ispaljivano 329 granata.

O zloupotrebi žrtava rata u BiH bilo je, također, riječi nakon što je 4. augusta obilježeno stradanje Srba u akciji Hrvatske vojske "Oluja".

Milorad Dodik govori u Prijedoru, 4. avgusta, s fotografijom Bošnjakinje izbjgelice iz Žepe, na istoku BiH.

greška beogradske agencije

Na obilježavanju stradanja Srba u 'Oluji' u Prijedoru foto Bošnjaka protjeranih iz istočne BiH

Obilježavanje je upriličeno u Prijedoru dok je iza govornika prikazana fotografija žene bošnjačke nacionalnosti koju su srpske snage protjerale iz istočne Bosne 1995. godine.

Fotografija je prikazana dok se prisutnima na skupu obraćao predsjednik RS Milorad Dodik, a odgovornost za njeno objavljivanje preuzela je beogradska agencija "Pozitiv".

Iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS objasnili su naknadno da je u pitanju "greška agencije koja je pripremala videomaterijal".

Dostupni linkovi

Pratite nas

Imena ubijene djece u Sarajevu bit će sklonjena sa spiska 'srpskih žrtava'

Opsada Sarajeva: 'Obrisi planina su bili granice planete za nas'

Pazi snajper - Živjeti se mora

Šta kažu u RS-u?

BiH: "Djeca u ratu" Milomira Kovačevića Strašnog

Nezadovoljne porodice žrtava

'Nije izoliran slučaj'

Opsada Sarajeva

I ranije zloupotrebe imena žrtava

Kako je izgledao život pod opsadom u Sarajevu?

Na obilježavanju stradanja Srba u 'Oluji' u Prijedoru foto Bošnjaka protjeranih iz istočne BiH

Povezani sadržaji