Ostavka premijera Republike Hrvatske i predsjednika HDZ-a Ive Sanadera iznenadila je i domaće političke aktere. Sanader, stav je većine, kao jedan od ključnih regionalnih političara ostavio je snažan dojam na odnose BiH i Hrvatske. Premijer RS Milorad Dodik:
Milorad Dodik„Ja sam pokušao prateći medije da spoznam razloge, ali u svakom slučaju sve se svodi na njegovu ličnu odluku da to uradi i njegovu ličnu procjenu o tome. Naravno da to unosi novu dimenziju u samo stanje u Hrvatskoj jer je Sanader bio jedan od najmoćnijih i najvažnijih autoriteta u toj državi. I vidjećemo na koji način će sve to ići.“
Član Predsjedništva HDZ-a BiH Mijo Krešić smatra kako ostavka predsjednika HDZ-a Hrvatske neće uticati na odnose BiH i Hrvatske:
„Gospodin Sanader je izgradio moćan sustav. On je čovjek koji ima jako velike zasluge za ukupno stanje u regionu - i svakako da je doživljen bio kao prijatelj BiH, ali ja vjerujem da sustav koji je izgrađen će funkcionirati dalje i da će u svakom slučaju prepoznati BiH kao prijateljsku državu, što to istinski jeste - i ne vidim neke značajne refleskije.“
Sadik AhmetovićPotpredsjednik SDA Sadik Ahmetović smatra kako je povlačenje Ive Sanadera velika šteta po Hrvatsku, ali i po stranku na čijem je čelu bio:
„Vjerujem da će se politika naspram BiH, odnosno politika BiH naspram Hrvatske nastaviti u nekom kontinuitetu koji je bio i do sada. U svakom slučaju mislim da je gospodin Sanader bio jedan evropski političar i mislim da je šteta što odlazi jer je bio jedan od ljudi koji je vukao naprijed i Hrvatsku, a svojim stajalištima i BiH u EU.“
Potpredsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž zatupa stav kako su dobrosusjedski odnosi od obostranog interesa, te da negativnih uticaja neće biti:
„Ako stvari budu išle onako kako su najavljene u smislu da gospođa Kosor kao zamjenica predsjednika Vlade i zamjenica predsjednika stranke preuzme Vladu, siguran sam da će se raditi o kontinuitetu politike koja je, ustvari, značila dobre donose između Hrvatske i BiH i nagovještaj rješavanja ovih otvorenih pitanja. Ja sam uvjeren, bez obzira što je Sanader značio u regionalnom i europskom smislu, da alternative takvom jednom pozitivnom pristupu uvažavanja, rješavanja otvorenih pitanja, poštivanja integriteta i suvereniteta nema.“
Bivši ambasador BiH u Hrvatskoj Hasan Muratović, također, smatra da neće biti negativnih posljedica po BiH jer Sanader ionako nije riješio niti jedno otvoreno pitanje, već je, smatra, pojedina nepotrebno aktivirao:
„On je bio vrlo efikasan premijer i menadžer. A što se tiče BiH, on je, nažalost, bio manje efikasan u rješavanju otvorenih pitanja od Tuđmana. Doduše, manje se i miješao u unutrašnje stvari u BiH. Npr. Tuđman je sa Izetbegovićem dok sam ja bio ambasador u Zagrebu potpisao ugovor o granici i potpisao ugovor o Luci Ploče i prolasku kroz Neum i ratificiran je bio ugovor o imovinsko-pravnim odnosima. Kad je gospodin Sanader preuzeo HDZ, on je otvorio sva ta pitanja i nikad nije dozvolio da se ugovor ratificira u Saboru, niti jedan niti drugi, niti je bilo ikakvog napretka u imovinsko-pravnim odnosima.“
Ivo Sanader je jedan od ključnih zagovornika ujedinjenja dva bosanskohercegovačka HDZ-a. No, Krešić vjeruje da njegova ostavka neće uticati na moguće spajanje, kao što nije ni na razjedninjenje:
„Najlogičnije je jačanje HDZ-a BiH, da svi oni koji doživljavaju program, vodstvo i statut stranke i prihvataju ovo što se trenutno radi mogu naći svoje mjesto u okviru HDZ-a BiH, tako da ujedinjenje najbolje da se dogodi po istom modelu po kojem se dogodilo razjedinjenje, samo u suprotnom pravcu. Mislim da su svi svjesni jer poslije nekoliko godina se vidjelo da nisu neke suštinske programske razlike dovele do podjela, nego su problemi bili osobne naravi, a nikako programske.“
Glede uticaja na političku scenu BiH Raguž smatra da cilj koji je Sanader zastupao u pogledu jačanja hrvatskih političkih snaga u zemlji nije u opasnosti:
„Bez obzira kako će se stvari dalje odvijati unutar HDZ-a Hrvatske vezano za poziciju Sanadera, mislim da taj cilj ostaje - i na svim onima koji žele biti odgovorni i vjerodostojni u hrvatskoj politici u BiH ostaje ta zadaća. Da li će to otežati ili usporiti taj put, to ćemo vidjeti, ali u svakom slučaju on je bio snažan generator tog procesa. Može se odraziti, ali ne bi ga trebalo dovesti u pitanje.“
U vrijeme dok je obavljao funkciju premijera Hrvatske Ivo Sanader je u politici prema BiH često isticao podršku pri ulasku u NATO i EU, kao i pomoć kroz programe hrvatske Vlade, te rješenja otvorenih pitanja dvije zemlje.
Zabrinutost zbog mogućeg prevladavanja desne struje u HDZ-u
Boris Tadić i Ivo SanaderOkolnosti ostavke hrvatskog premijera Ive Sanadera nisu poznate ni hrvatskom, a kamoli srspkom javnom mnenju, tako da se iz Srbije teško može verodostojnije i spekulisati o tome kako će odlazak sa vlasti prvog čoveka hrvatske vlade uticati na srpsko-hrvatske odnose.
Milan Nikolić, predsednik Fonda za proučavanje alternativa, uz ogradu da je pozadina Sanaderovog napuštanja vlasti još uvek nerasvetljena, ocenjuje da bi kratkoročno gledano, tvrđe krilo HDZ-a koje se ni pod Sanaderovom vlašću nije reformisalo, moglo preuzeti kormilo, ali da bi, u scenariju vanrednih izbora, verovatno pobedili socijaldemokrati, što bi svakako bilo dobro za unapređenje srpsko-hrvatskih odnosa.
“Mislim da će sve ovo da se završi tako što će najverovatnije doći do zahteva za vanredne izbore i da će na njima HDZ izgubiti, a da će na vlast doći SDP (Socijaldemokratska partija), koja je, prema opredeljenju javnog mnenja u Hrvatskoj, već sada mnogo jača. E sad, SDP je još mekši i fleksibilniji, još više okrenut ka Evropi i još više spreman za saradnju sa državama u okolini od Sanaderovog HDZ-a, tako da s te strane Srbija može da očekuje pre razvoj saradnje nego nešto drugo. Na duži rok, ali – na kraći rok – ako tvrdo krilo u HDZ-u bude preuzelo vlast u stranci, pa i u državi, verovatno će ti odnosi sa Srbijom, ali i sa drugim susedima, biti malo tvrđi i saradnja biti malo usporena. Međutim, ja ni tu ne očekujem neke dramatične promene, samo će se manje raditi nego što se dosad radilo, ali ni dosad se nije previše radilo, tako da će se jedva nešto osetiti.”
I Aleksandar Popov, predsednik Centra za regionalizam, slično predviđa razvoj događaja u Hrvatskoj nakon ostavke Iva Sanadera, kao i odnose na relaciji Zagreb – Beograd.
“Ja se bojim da će odlaskom Sanadera, koji je pripadao umerenom krilu HDZ-a, biti otvoren prostor za radikalnije elemente u stranci, što bi moglo dovesti do toga da uzlazna linija u odnosima između Beograda i Zagreba koja je krenula posle dugog zastoja bude opet prekinuta. Sad je upravo taj period zahlađenja počeo da se prevazilazi dolaskom predsednika Mesića i premijera Sanadera u Beograd i najavom posete predsednika Tadića Zagrebu u septembru. Ja ne bih voleo da se to desi, ali nije isključeno da u HDZ-u nadvlada ovo desno krilo i da počnu opet da se dešavaju stvari koje neće biti dobre. Ovo što govorim odnosi se na situaciju dok je HDZ na vlasti. Ali, ukoliko bi bili raspisani parlamentarni izbori, pošto je ostavka Sanadera ozbiljno uzdrmala HDZ, ta partija bi verovatno na izborima izgubila. I ne samo to: njihov budući predsednički kandidat – bez obzira ko bi bio - imao bi daleko manje šanse nego što bi imao da se nije dogodila Sanaderova ostavka. Dakle, HDZ je ozbiljno uzdrman ostavkom premijera Sanadera.”
Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, očenjuje da će Sanaderova ostavka svakako imati impakt na situaciju i odnose u regionu.
Sonja Biserko“Sanaderova ostavka je iznenađenje za sve u regionu, a i u samoj Hrvatskoj, i ona će svakako imati ođeka u regionu. Mislim i da Evropska unija nekako suviše zateže, posebno kad je Hrvatska u pitanju, oko uslova za dalje približavanje te zemlje Evropi. Mada niko pouzdano ne zna šta je pozadina ove ostavke, ali, globalno gledano, mislim da je to jedan važan aspekt na koji se obraća vrlo mala pažnja. U tom smislu će to imati negativan impakt zato što sve ostale zemlje čekaju u redu za EU. Mislim da je Hrvatska kao primer zemlje koja gradi brže i grabi brže bio vrlo važan primer za region – kako bi se po ugledu na njen model što više zemalja što pre našlo u toj evropskoj zejednici.”
Sagovornica Radija Slobodna Evropa odgovara i na pitanje šta se u svetlu Sanaderove ostavke može očekivati na planu odnosa Zagreb – Beograd.
“Što se tiče odnosa Srbije i Hrvatske, kao što je poznato, Srbija je, nažalost, jako zatezala te odnose, nije pružila ruku i nije prihvatala sve te ponude, pogotovu ove koje su dolazile u poslednje vreme nakon posete Sanadera. To se, recimo, videlo i po tome što nijedan zvaničnik nije bio na obeležavanju nacionalnog praznika Hrvatske. Dakle, na tom simboličkom nivou već je jasno da Beograd vrlo sporo ili vrlo neodlučno ide u pravcu poboljšanja tih odnosa, iako se može reći da neke pretpostavke za to ipak postoje. Može se reći da čitav region čeka Srbiju da se odobrovolji i da krene u pravcu dinamičnije bilateralne saradnje. Pri tome je vrlo važna komunikacija Beograda i Zagreba i kada je u pitanju Bosna i kada je u pitanju sve drugo, zato što su to, konačno, dva najjača i dva najvažnija aktera za dobrobit čitavog regiona.”
Član Predsjedništva HDZ-a BiH Mijo Krešić smatra kako ostavka predsjednika HDZ-a Hrvatske neće uticati na odnose BiH i Hrvatske:
„Gospodin Sanader je izgradio moćan sustav. On je čovjek koji ima jako velike zasluge za ukupno stanje u regionu - i svakako da je doživljen bio kao prijatelj BiH, ali ja vjerujem da sustav koji je izgrađen će funkcionirati dalje i da će u svakom slučaju prepoznati BiH kao prijateljsku državu, što to istinski jeste - i ne vidim neke značajne refleskije.“
Ako stvari budu išle onako kako su najavljene u smislu da gospođa Kosor kao zamjenica predsjednika Vlade i zamjenica predsjednika stranke preuzme Vladu, siguran sam da će se raditi o kontinuitetu politike koja je, ustvari, značila dobre donose između Hrvatske i BiH i nagovještaj rješavanja ovih otvorenih pitanja.
„Vjerujem da će se politika naspram BiH, odnosno politika BiH naspram Hrvatske nastaviti u nekom kontinuitetu koji je bio i do sada. U svakom slučaju mislim da je gospodin Sanader bio jedan evropski političar i mislim da je šteta što odlazi jer je bio jedan od ljudi koji je vukao naprijed i Hrvatsku, a svojim stajalištima i BiH u EU.“
Potpredsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž zatupa stav kako su dobrosusjedski odnosi od obostranog interesa, te da negativnih uticaja neće biti:
„Ako stvari budu išle onako kako su najavljene u smislu da gospođa Kosor kao zamjenica predsjednika Vlade i zamjenica predsjednika stranke preuzme Vladu, siguran sam da će se raditi o kontinuitetu politike koja je, ustvari, značila dobre donose između Hrvatske i BiH i nagovještaj rješavanja ovih otvorenih pitanja. Ja sam uvjeren, bez obzira što je Sanader značio u regionalnom i europskom smislu, da alternative takvom jednom pozitivnom pristupu uvažavanja, rješavanja otvorenih pitanja, poštivanja integriteta i suvereniteta nema.“
Bivši ambasador BiH u Hrvatskoj Hasan Muratović, također, smatra da neće biti negativnih posljedica po BiH jer Sanader ionako nije riješio niti jedno otvoreno pitanje, već je, smatra, pojedina nepotrebno aktivirao:
„On je bio vrlo efikasan premijer i menadžer. A što se tiče BiH, on je, nažalost, bio manje efikasan u rješavanju otvorenih pitanja od Tuđmana. Doduše, manje se i miješao u unutrašnje stvari u BiH. Npr. Tuđman je sa Izetbegovićem dok sam ja bio ambasador u Zagrebu potpisao ugovor o granici i potpisao ugovor o Luci Ploče i prolasku kroz Neum i ratificiran je bio ugovor o imovinsko-pravnim odnosima. Kad je gospodin Sanader preuzeo HDZ, on je otvorio sva ta pitanja i nikad nije dozvolio da se ugovor ratificira u Saboru, niti jedan niti drugi, niti je bilo ikakvog napretka u imovinsko-pravnim odnosima.“
Ivo Sanader je jedan od ključnih zagovornika ujedinjenja dva bosanskohercegovačka HDZ-a. No, Krešić vjeruje da njegova ostavka neće uticati na moguće spajanje, kao što nije ni na razjedninjenje:
„Najlogičnije je jačanje HDZ-a BiH, da svi oni koji doživljavaju program, vodstvo i statut stranke i prihvataju ovo što se trenutno radi mogu naći svoje mjesto u okviru HDZ-a BiH, tako da ujedinjenje najbolje da se dogodi po istom modelu po kojem se dogodilo razjedinjenje, samo u suprotnom pravcu. Mislim da su svi svjesni jer poslije nekoliko godina se vidjelo da nisu neke suštinske programske razlike dovele do podjela, nego su problemi bili osobne naravi, a nikako programske.“
Glede uticaja na političku scenu BiH Raguž smatra da cilj koji je Sanader zastupao u pogledu jačanja hrvatskih političkih snaga u zemlji nije u opasnosti:
„Bez obzira kako će se stvari dalje odvijati unutar HDZ-a Hrvatske vezano za poziciju Sanadera, mislim da taj cilj ostaje - i na svim onima koji žele biti odgovorni i vjerodostojni u hrvatskoj politici u BiH ostaje ta zadaća. Da li će to otežati ili usporiti taj put, to ćemo vidjeti, ali u svakom slučaju on je bio snažan generator tog procesa. Može se odraziti, ali ne bi ga trebalo dovesti u pitanje.“
U vrijeme dok je obavljao funkciju premijera Hrvatske Ivo Sanader je u politici prema BiH često isticao podršku pri ulasku u NATO i EU, kao i pomoć kroz programe hrvatske Vlade, te rješenja otvorenih pitanja dvije zemlje.
Zabrinutost zbog mogućeg prevladavanja desne struje u HDZ-u
Milan Nikolić, predsednik Fonda za proučavanje alternativa, uz ogradu da je pozadina Sanaderovog napuštanja vlasti još uvek nerasvetljena, ocenjuje da bi kratkoročno gledano, tvrđe krilo HDZ-a koje se ni pod Sanaderovom vlašću nije reformisalo, moglo preuzeti kormilo, ali da bi, u scenariju vanrednih izbora, verovatno pobedili socijaldemokrati, što bi svakako bilo dobro za unapređenje srpsko-hrvatskih odnosa.
“Mislim da će sve ovo da se završi tako što će najverovatnije doći do zahteva za vanredne izbore i da će na njima HDZ izgubiti, a da će na vlast doći SDP (Socijaldemokratska partija), koja je, prema opredeljenju javnog mnenja u Hrvatskoj, već sada mnogo jača. E sad, SDP je još mekši i fleksibilniji, još više okrenut ka Evropi i još više spreman za saradnju sa državama u okolini od Sanaderovog HDZ-a, tako da s te strane Srbija može da očekuje pre razvoj saradnje nego nešto drugo. Na duži rok, ali – na kraći rok – ako tvrdo krilo u HDZ-u bude preuzelo vlast u stranci, pa i u državi, verovatno će ti odnosi sa Srbijom, ali i sa drugim susedima, biti malo tvrđi i saradnja biti malo usporena. Međutim, ja ni tu ne očekujem neke dramatične promene, samo će se manje raditi nego što se dosad radilo, ali ni dosad se nije previše radilo, tako da će se jedva nešto osetiti.”
I Aleksandar Popov, predsednik Centra za regionalizam, slično predviđa razvoj događaja u Hrvatskoj nakon ostavke Iva Sanadera, kao i odnose na relaciji Zagreb – Beograd.
“Ja se bojim da će odlaskom Sanadera, koji je pripadao umerenom krilu HDZ-a, biti otvoren prostor za radikalnije elemente u stranci, što bi moglo dovesti do toga da uzlazna linija u odnosima između Beograda i Zagreba koja je krenula posle dugog zastoja bude opet prekinuta. Sad je upravo taj period zahlađenja počeo da se prevazilazi dolaskom predsednika Mesića i premijera Sanadera u Beograd i najavom posete predsednika Tadića Zagrebu u septembru. Ja ne bih voleo da se to desi, ali nije isključeno da u HDZ-u nadvlada ovo desno krilo i da počnu opet da se dešavaju stvari koje neće biti dobre. Ovo što govorim odnosi se na situaciju dok je HDZ na vlasti. Ali, ukoliko bi bili raspisani parlamentarni izbori, pošto je ostavka Sanadera ozbiljno uzdrmala HDZ, ta partija bi verovatno na izborima izgubila. I ne samo to: njihov budući predsednički kandidat – bez obzira ko bi bio - imao bi daleko manje šanse nego što bi imao da se nije dogodila Sanaderova ostavka. Dakle, HDZ je ozbiljno uzdrman ostavkom premijera Sanadera.”
Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, očenjuje da će Sanaderova ostavka svakako imati impakt na situaciju i odnose u regionu.
Sagovornica Radija Slobodna Evropa odgovara i na pitanje šta se u svetlu Sanaderove ostavke može očekivati na planu odnosa Zagreb – Beograd.
“Što se tiče odnosa Srbije i Hrvatske, kao što je poznato, Srbija je, nažalost, jako zatezala te odnose, nije pružila ruku i nije prihvatala sve te ponude, pogotovu ove koje su dolazile u poslednje vreme nakon posete Sanadera. To se, recimo, videlo i po tome što nijedan zvaničnik nije bio na obeležavanju nacionalnog praznika Hrvatske. Dakle, na tom simboličkom nivou već je jasno da Beograd vrlo sporo ili vrlo neodlučno ide u pravcu poboljšanja tih odnosa, iako se može reći da neke pretpostavke za to ipak postoje. Može se reći da čitav region čeka Srbiju da se odobrovolji i da krene u pravcu dinamičnije bilateralne saradnje. Pri tome je vrlo važna komunikacija Beograda i Zagreba i kada je u pitanju Bosna i kada je u pitanju sve drugo, zato što su to, konačno, dva najjača i dva najvažnija aktera za dobrobit čitavog regiona.”
