Dostupni linkovi

Samit u Briselu: Riješiti financijsku stabilnost eura


EU, zastave Evropskoj komisiji u Briselu, 09. maj 2011.
U Briselu se u četvrtak održava sastanak lidera zemalja članica EU, a na dnevnom radu je drugi paket pomoći za spašavanje posrnule Grčke privrede i finasijska stabilnost eurozone.

Svjetska tržiša očekuju vrlo snažan signal sloge između evropskih lidera o smjeru spasavanja zajedničke valute, što signalizira i usaglašen stav Francuske i Njemačke uoči samita.

Njemačka i Francuska su prevazišle razlike i pred današnji sastanak u Briselu usaglasile stavove o tome kako da Evropa pomogne Grčkoj i bori se protiv širenja dužničke krize.

Dogovor dvije najveće evropske ekonomije postignut je u sredu uveče u Berlinu, a u četvrtak ujutru potvrđeno i iz kancelarije Nikole Sarkozija i Angele Mrkel, i to nakon sedam sati pregovora, a pod pritiskom očekivanja sporazuma koji bi podigao povjerenje investitora i zaustavio potrese na finansijskom tržištu.

Sastanku je prisustvovao i guverner Evropske centralne banke (ECB) Žan Klod Triše.

Detalji nijesu saopšteni, ali je kako je rečeno, postignut dogovor koji bi trebalo da zadovolji i očekivanja svih ostalih članica eurozone.

Problem je bio u tome što je Njemačka prethodno insisitirala na tome da u sklopu bilo koje vrste dogovora o drugom paketu finansijske pomoći Atini, grčki investitori treba da na sebe preuzmu gubitke.

Međutim, protiv su bili Francuska i ECB, koji strahuju da bi se time mogla izazvati bankovna kriza širom Evrope, da bi Španija i Italija zapale u probleme i time stvorila opasnost da bude ugrožena i solventnost ECB.

Po dolaksu u Brisel premijer Luksemburga Žan Kod Junker, predsjednik Eurogrupe, izarazio je zadovoljstvo zbog dogovora Francuske i Njemačke:

“Mislim da je veoma korisno što su Njemci i Francuzi uspjeli da usaglase stavove. To će olakšati proces donošenja odluka”.

Predsjednik Eurozone je dodao:

“Potrebno nam je sveobuhvatno rješenje za Grčku i za cijelu eurozonu. Ne možemo nastaviti da debatujemo o novim odlukama svake dvije sedmice. Zbog toga moramo doći do dogovora o tome što treba učiniti i generalno i u detalje. Uspjećemo to da uradimo u pravcu koje smo zacrtali na posljednjem sastanku eurozone”.

Analitičari - EU reaguje suviše sporo

Uoči sastanka i predsjednik Evropske Komisije, Žoze Manuel Baroso naglasio je neophodnost brzog i efikasnog djelovanja.

“Niko treba da ima iluzije. Situacija je veoma ozbiljna. Zahtijeva odgovor inače će se negativne posljedice osjetiti u svim djelovima Evrope i van nje”, kaže on.

Baroso je upozorio lidere da na samitu treba da predoče kako će grčki dug učiniti održivim, pod kojim uslovima će privatni kreditori doprinijeti novoj pomoći dugovima opterećenoj članici eurozone, kao i koja bi bila nova ovlašćenja evropskog kriznog fonda.

On se u sredu popodne sastao sa premijerom Grčke Jorgosom Papndreuom koji je iznio stav Atine da je "samit od velikog značaj za Grčku, za održivost grčkog javnog duga, likvidnost banaka i postepeno smanjenje teškog tereta koji nose grčki građani".

Sa pozitivnim signalima u Brisel stigla je i njemačka kancelarka Angela Merkel.

Predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo na konferenciji za novinare u sedištu EU u Briselu, 20. jul 2011.
“Sa ovim programom, želimo da se suočimo sa problemom u korijenu. To znači da se održivost duga mora poboljšati, konkurentnost takođe mora biti unaprijeđena. To su dva razloga zašto neke zemlje u eurozoni imaju problema", naglasila je ona.

Samitu prisustvuje i izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristin Lagard, i to će biti njeno prvo međunarodno pojavljivanje u novoj ulozi koju je preuzela 5. jula.

MMF je u utorak apelova na Uniju do brzo odluči o planu za Grčku, uz napomenu da što se duže čeka i pregovara, veća je opasnost od širenja krize, što bi naštetilo privredi čitave EU i svijeta.

Mnogi ekonomski analitičari procjenjuju da EU reguje suviše sporo i neadekavtno na krizu. Pregovori o doprinosu banka od oko 30 milijardi eura, od potrebnih 110, odvijaju se veoma sporo, ali se očekuje da bi paket za spašavanje u svojoj osnovi još u četvrtak morao biti preciziran.

Osim Grčke situacija je sve alarmantnija u Španiji i Italiji, trećoj po snazi evropskoj ekonomiji čija bi kriza bila pogubnija od svega do sada.

Italijanski parlament usvojio je prošle sedmice mjere štednje u cilju smanjenja budžetskog deficita i smirivanja tržišta.
XS
SM
MD
LG