Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Novčani fond za nadoknadu ratom uništene imovine


Iscrpno je elaboriran problem nadoknade štete – šta on sve podrazumijeva u skladu s Aneksom VII Dejtonskog mirovnog sporazuma, koja pitanja prethodno treba riješiti, šta institucionalno učiniti - Safet Halilović, foto:Midhat Poturović
Saradnja: Sanel Kajan i Maja Nikolić

Dorađena "Revidirana strategija za implementaciju Anexa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma" , dobila je podršku Vijeća ministara BiH, što znači da je dokument, neophodan za zatvaranje istorijske stranice «povratak izbjeglih i raseljenih upućen u parlamentarnu proceduru. Strategija je već bila u skupštinskim klupama tokom prošle godine, ali su delegati Doma naroda Parlamentarne skupstine BiH, odbacili dokument i on je vraćen predlagaču – Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice na doradu.

O značaju Revidirane strategije, te o očekivanjima da Strategija konačno dobije podršku Parlamenta i bude usvojena, govori ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, Safet Halilović.

RSE : Na šta se odnosi ključni dio izmijenjene ili dopunjene Revidirane strategije?
Halilović: Iscrpno je elaboriran problem nadoknade štete – šta on sve podrazumijeva u skladu s Aneksom VII Dejtonskog mirovnog sporazuma, koja pitanja prethodno treba riješiti, šta institucionalno učiniti. CRPC- Komisija za imovinske zahtjeve izbjeglih i raseljenih , međunarodna institucija predviđena Dejtonskim sporazmom, trebala je da stvori novčani fond za nadoknadu ratom uništene imovine, ali to nikad nije učinila. Prestala je sa radom prije nekoliko godina. Zamjena za to je bila je nova komisija, koja je također prestala s radom 2008. godine. Zato ovo pitanje treba riješiti kroz Strategiju. Krajem decembra smo dovršili doradu Strategije i uputili je u proceduru. Na Odboru za unutarnju politiku Skupštine BiH ovaj dokument je podržan; na Vijeću ministara prije nekoliko dana također, uz dva kraća amandmana, jednoglasno usvojen, sa dodatnim dokumentima među kojima je i dinamika plana povratka od 2009. do 2014. godine. Te godine smatramo da može ovaj proces potpuno da bude riješen, pa smo predvidjeli po godinama tačno koliko sredstava treba – oko 208 miliona KM za sve ove namjene – i povratak, i rekonstrukciju, i održivost povratka i nadoknade šteta. Nadam se da je ovaj
Do 2014. godine smatramo da može ovaj proces potpuno da bude riješen, pa smo predvidjeli po godinama tačno koliko sredstava treba ...
dokument iscrpan, izbalansiran, u interesu svih građana i nadam se da će u parlamentarnoj proceduri dobiti potrebnu podršku i da ćemo tek tada moći donijeti i odgovarajuće zakone koji će regulisati j Fond za nadoknadu štete i sva druga pitanja. To bi bila satisfakcija za dvogodišnji trud stotina ljudi koji su radili na ovom značajnom dokumentu, a doista bi se stvorile pretpostavke za rješavanje čitavog seta pitanja vezano za Aneks VII – za što se veže i odnos nekih politčkih opcija prema popisu stanovništva. Bez povratka i popravka demografske strukture, eliminiranja posljedica etničkog čišćenja itd., neke političke opcije ne žele da učestvuju u popisu koji bi sadržavao etno-kulturološke atribucije, jer one po Eurostatu i nisu obavezne. Usvajanjem Strategije i povratkom, mislim da bi se i rezerve koje postoje kod tih političkih opcija na ovaj način eliminirale.

RSE: Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić je krajem 2009. godine zamjerio ministarstvu kojeg vodite da nisu utrošena sredstva iz Fonda za povratak, a česte su primjedbe u javnosti na rad ovog fonda, odnosno, govori se o nepravilnostima.

Halilović: Problem neutrošenih sredstava doista postoji. Radi se o procedurama, a one su odgovor na drugo pitanje. Za razliku od prvog načina implementacije problema povratka, kada je međunarodna zajednica direktno ulagala i trošila milijarde maraka, o čemu mi i nemamo cjelovit uvid, od 2000. godine otkad postoji Ministarstvo, ustanovljena je jedna vrlo komplikovana procedura, ali je ona transparentna i sprečava mogućnost zloupotrebe. Na nivou države imate devetočlanu državnu komisiju za povratak. Ona vrši raspodjelu ovih sredstava prema namjenama, kvotama, lokacijama itd. Sastavljena je od predstavnika sva tri naroda, radi se o ministrima i zamjenicima ministara države i entiteta. Ministar za ljudska prava je samo jedan od devet članova. Odlučuje se konsezusom, mora biti najmanje dva glasa od svakog naroda u svakoj od tih odluka. Dakle, to je sasvim transparentno. Sljedeći korak je implementacija koju vrše Opštine, koje raspisuju javni poziv kome će se graditi dom. Postoje opštinske komisije, multinacionalne, koje vrše odabir. Opštine također raspisuju tender ko će izvoditi te radove, a Fond za povratak, koji je samostalna institucija i ima svog direktora, plaća prema građevinskoj situaciji izvedenih radova i prema ugovorima. Prema tome, nema mogućnosti zloupotrebe. Međutim, ako to neko pokuša, u Fondu ili bilo gdje, onda je to direktno kršenje zakona. Bilo je nekih prigovora te vrste. U tim slučajevima mi smo suspendovali provođenje tih odluka i formirali radna tijela koja su ispitivala stvar na terenu. Gdje se god pokazalo da nešto nije u skladu sa zakonom, bilo je poništavano.

RSE: Da je više novca, bilo bi i više zadovoljstva. Ako se do 2014. provede Strategija, bilo bi zaista odlično – da se zatvori stranica zvana izbjeglištvo.
Halilović: Naravno. Rekao bih da je to jedna velika strateška stvar za BiH, čak i jedan od uslova naših evroatlantskih integracija itd., ali – što je najvažnije – ovaj proces i sve što se čini je u interesu svih građana, odnosno najugroženije kategorije stanovništva koja podnosi posljedice rata. Provedba ove Strategije i osiguravanje sredstava za njenu provedbu, povratak i nadoknadu štete je nešto što bi zaista pomoglo ovoj kategoriji stanovništva. Ja se nadam da će Parlament imati razumijevanja za ovaj dokument i da će ga usvojiti. Samim tim moći ćemo ambicioznije da krenemo i u kredite i u osiguravanje sredstava za ovaj veliki projekat.

UNHCR - POMOĆ VLASTI

UNHCR pozdravlja odluku koju je donijelo Vijeće ministara o upućivanju revidirane Strategije za implementaciju Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma u parlamentarnu proceduru na odobrenje i usvajanje. Govoreći o odluci Vijeća ministara, predstavnik UNHCR-a u BiH, Navid Husein (Naveed Hussain), izjavio je da je "dobro vidjeti da politički lideri pokazuju veći interes za rješavanje problema raseljenih osoba u zemlji i prioritetno usvajanje revidirane strategije".
Dobro vidjeti da politički lideri pokazuju veći interes za rješavanje problema raseljenih osoba - Naveed Hussain

Hussain je dodao da je UNHCR “spreman pomoći organima vlasti u BiH u realizaciji Strategije kada ona bude usvojena”.

U avgustu 2009. godine je visoki komesar UN-a za izbjeglice, Antonio Gutereš (António Guterres) posjetio BiH i pozvao na što brže usvajanje Strategije. Strategiju je podržao i Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira, koji se zalagao za njeno usvajanje u svoja posljednja četiri saopštenja, kao i Valter Kelin ( Walter Kälin ), predstavnik generalnog sekretara UN-a za ljudska prava raseljenih osoba, koji je posjetio BiH u novembru 2009. godine.


POVRATNIČKA PRIČA

Zbog neriješenog vodosnabdijevanja u povratničkom naselju Rebrane u općini Neum, članovi tridesetak domaćinstava razmišljaju o ponovnom iseljenju.

Rasim Tucaković, koji je na povratak u svoj dom u Rebranima čekao gotovo deset godina, razočaran je odnosom Općine prema stanovnicima ovog sela:

„Ovo je za opstanak potrebno. Bilo šta da kreneš, neku poljoprivredu, nešto, bez vode smo mrtvi. Neko bi se možda od omladine i vratio da ta
Zbog neriješenog vodosnabdijevanja u povratničkom naselju Rebrane u općini Neum, članovi tridesetak domaćinstava razmišljaju o ponovnom iseljenju.
voda postoji, nabavio neke krave, posadio bi šipke, bilo šta, ali ne može bez vode. Iz čatrnja ne možeš ništa.“

Razgovori koji su vođeni povodom vodoopskrbe naselja Rebrane nisu donijeli nikakve pomake. Mještani smatraju da je jedino rješenje - priključak na postojeći vodovod za Neum – in najekonomičnije. Plan vlasti u Neumu za vodovod u iznosu od 5,5 miliona KM ili da rade nove bušotine, povratnici smatraju preskupim. Predstavnik MZ Rebrane, Ejub Tucaković:

„Oni su ostali pri tome ili ovaj projekat od 5,5 miliona ili rješavanje vodovoda bušenjem, da se izvrše neka istraživanja gdje je moguća voda na dubini od 260 metara. Mi smatramo da to nije realno, jer da je to bilo moguće, ne bi u Neum voda dovožena iz Gabele, 42 km daleko. Rješavalo bi se to na drugi način. Bušilo bi se negdje bliže, u Gradcu ili bilo gdje.“

Vlasti u Neumu imaju drugačije mišljenje kako riješiti ovaj problem. Načelnik Neuma, Živko Matuško:

„Zasjedali smo, razgovarali smo... Najbolji bi bili uvjeti da napravimo jednu bušotinu i obezbijedimo vodu za područje Gornjeg i Donjeg Hrasna. Vidjećemo šta su realni uvjeti, a mislim da bi to područje trebalo da ima vodosnabdijevanje.“

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH već je osiguralo 200.000 KM za rješenje navedenog problema.

STARA DEVIZNA ŠTEDNJA

Ministarstvo finansija Vlade Federaciji BiH, uplatilo je “verifikovanim” deviznim štedišama dio dospjelih obaveza, tako da su štediše na računima dobile po 2.247 KM.

Od 11. januara na Sarajevskoj berzi (SASE) u ponudi su i dugoočekivane obveznice stare devizne štednje. Prva trgovina obveznicama obavljena je dva dana poslije, a prometovano je 3.645 obveznica serije B po cijeni od 70 posto nominalne vrijednosti.

“Već sada se može konstatovati da je prva trgovine obavljena mnogo ranije nego što je to slučaj bio nakon uvrštenja obveznica po osnovu ratnih potraživanja. Trenutno je situacija na tržištu takva da ima više zainteresovanih kupaca obveznica nego prodavaca”, rekao je za list "San" Almir Mirica, izvršni direktor SASE.

Veći broj potencijalnih kupaca od prodavaca on objašnjava činjenicom da su potvrde od Registra vrijednosnih papira, kojima su vlasnici obveznica stare devizne štednje obavješteni o broju obveznica koje imaju, na adrese vlasnika stigle tek prije dva-tri dana, te da većina ljudi još ne zna da se obveznice mogu prodati i na berzi.

OBUSTAVLJANJE ISPLATE ILI BANKROT?

Na skupštini Udruženja starih deviznih štediša održanoj u Tuzli, najviše riječi je bilo o presudi Evropskog suda za ljudska prava prema BiH, a koja je u javnosti poznata kao „Suljagić protiv BiH“. Ova presuda Suda iz Strazbura daje nadu za 16.000 štediša koji bi mogli povratiti svoj novac. Svetozar Nišić, predsjednik Udruženja građana za povrat stare devizne štednje:

„Presuda je protiv BiH da mora građanima isplatiti njihovu deviznu štednju. Kad se razmotri ono što smo istražili – da državni kapital koji je kupljen starom deviznom štednjom, da ima više devizne štednje u državnom kapitalu nego što je tog kapitala, oko milijardu i 350 miliona KM.“
Svetozar Nišić

Prema informacijama do koji su došli u ovom udruženju, predstavnici vlasti iz BiH su tražili od Suda za ljudska prava u Strazburu da se obustavi postupak povrata stare devizne štednje, jer bi u suprotnom BiH mogla vrlo lako bankrotirati. Ekrem Pašić, pravni zastupnik starih deviznih štediša u BiH i dijaspori:

„Ova vlast nema sluha da riješi to pitanje kako treba i pravovremeno. Niko nije tražio da mi te pare dobijemo za sekundu. Ali, od 1991. godine već je prošlo punih 18 godina. Ako se rok produži još sedam godina, to je 25 godina. Mi smatramo da Sud u Strazburu mora da zauzme stav. Mi imamo preko 15.000 tužbi. One su sada stale da se vidi kako će se riješiti u državama nasljednicama bivše Jugoslavije.“

Momir Malić čitav svoj radni vijek proveo je u inozemstvu, te sav novac ostavljao na štednju kako bi u starosti mogao uživati. Već 18 godina potražuje 1,200.000 KM:

„60 godina rada, 30 godina moga i 30 godina ženinog. To je sve oteto. U ovoj državi nema zakona, nema se kome obratiti.“

Brojne devizne štediše danas su iznijele ogorčenost prema državi BiH koja im je do sada uvijek držala okrenuta leđa. Ipak, neće odustati i vjeruju da pravda postoji, pa makar i samo ona u Strazburu:

„Vjerujem u taj Sud što je riješio. Inače, u Bosnu i Hercegovinu - da bi to ona sam uradila – ne vjerujem.“

„Tim novcem sam mogla spasiti muža. Dobio je infarkt. Mogli smo uraditi operaciju da ga spasimo.“

„Gore su sve lopovi. Živi lopovi. Svi.“
  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

XS
SM
MD
LG