Dvostranačka grupa od devet američkih senatora zatražila je istragu o poremećajima u satelitskim sistemima koji pružaju podršku ukrajinskoj vojsci, i to u trenutku kada su evropski zvaničnici pružili podršku Kijevu nakon što je predsjednik Donald Trump ponovno napao ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog.
Senatori, među kojima su Jeanne Shaheen (demokratkinja), vodeća članica Odbora za inostrane odnose, Thom Tillis (republikanac), Dick Durbin (demokrata), Susan Collins (republikanka), Jack Reed (demokrata), John Cornyn (republikanac), Chris Coons (demokrata), Lisa Murkowski (republikanka) i Richard Blumenthal (demokrata) – uputili su pismo glavnom inspektoru Ministarstva odbrane, zahtijevajući istragu o smetnjama u satelitskom sistemu Starshield kompanije SpaceX, koji je pod nadzorom američke vlade.
"Pišemo vam izražavajući duboku zabrinutost zbog prijavljenih poremećaja u ključnim komunikacijskim i obavještajnim kapacitetima u Ukrajini, koje podržavaju SAD. Ti su poremećaji ugrozili američko osoblje i potencijalno narušili sposobnost Ukrajine da se brani od ruskih napada projektilima i bespilotnim letjelicama", stoji u pismu.
Senatori su zatražili hitnu istragu kako bi se utvrdilo jesu li američki zvaničnici "naložili, odobrili, potvrdili ili unaprijed znali za promjene u aranžmanima o razmjeni obavještajnih podataka, sistemima ranog upozoravanja ili uslugama Starlink i Starshield koje utiču na Ukrajinu".
Sistem Starlink u vlasništvu je kompanije SpaceX, čiji je vlasnik Elon Musk. Musk je na platformi X, koja je takođe u njegovom vlasništvu, napisao da su "sistemi Starshield u vlasništvu i pod kontrolom američke vlade. O svim ograničenjima brzine ili korištenja odlučuje američka vojska, a konačno i predsjednik SAD (predsjednik Trump)".
Zelenski je kritikovao ograničavanje rada sistema Starshield te je u intervjuu za Financial Times, objavljenom 15. oktobra, takav potez nazvao "opasnim".
Takođe je izjavio da će Ukrajina odbaciti "energetsko primirje" – za koje nema službene potvrde ni s ruske ni s ukrajinske strane – te da će nastaviti s napadima na ruska energetska postrojenja, budući da Moskva nije obustavila udare na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.
"Gotovo je", rekao je Zelenski za Financial Times, nakon što je naveo da je Ukrajina tokom tri dana bila obustavila napade na ruska postrojenja za preradu nafte.
Kao odgovor na to, Trump, koji je nedavno ublažio sankcije na izvoz ruskog dizela u pokušaju da snizi cijene goriva, izjavio je 15. oktobra za konzervativni američki medij Newsmax kako bi mir između Rusije i Ukrajine bio moguć jedino ako Zelenski napusti dužnost.
"Zelenski nije osoba s kojom bismo trebali imati posla", rekao je u intervjuu.
"On ne želi postići dogovor. Govori da želi, ali zapravo ne želi. Ne, nisam baš ljubitelj Zelenskog", rekao je Trump, dodavši kako vjeruje da oba lidera žele mir, ali da je s ukrajinskim predsjednikom teže pregovarati nego s njegovim ruskim kolegom Vladimirom Putinom.
Alexander Gray, glavni izvršni direktor kompanije American Global Strategies, sugerisao je da je Zelenskij te poruke predsjedniku Trumpu trebao prenijeti nasamo.
U razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) 16. oktobra, Gray je rekao da bi Zelenskij to trebao učiniti na način "zbog kojeg predsjednik Trump neće osjetiti potrebu da javno uzvrati udarac, čime bi se stvorio ciklus koji ne služi interesima Ukrajine".
Takođe je ustvrdio da odluka Zelenskija o nastavku napada na ruske rafinerije nafte nosi rizik od stvaranja dubljeg razdora između Kijeva i Trumpove administracije.
Do ovog je razmimoilaženja došlo u trenutku kada je Zelenski stigao u Brisel na drugi dan samita lidera Evropske unije, na kojem bi se rasprave trebale fokusirati na nastavak podrške Ukrajini, uključujući zaštitu kritične infrastrukture uoči zime.
Uoči razgovora, Zelenski je izjavio da je glavni prioritet Ukrajine zadovoljavanje energetskih potreba, napomenuvši pritom da su zemlji potrebni dodatni sistemi protivvazdušne odbrane te finansijska sredstva za ostatak ove godine i za razdoblje do 2027. godine.
Obraćajući se novinarima zajedno sa Zelenskim u Briselu 16. oktobra, predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa ponovno je potvrdio da je podrška EU Ukrajini snažnija nego ikad, naglasivši kako sada nije vrijeme za povlačenje pomoći ili ublažavanje sankcija protiv Rusije.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen dodala je da je EU podržala Trumpov prijedlog o "energetskom primirju", ali da ga Rusija nije poštovala "niti jednu minutu".
Takođe je istaknula da će sankcije EU ostati na snazi sve dok Rusija ne okonča rat.
U međuvremenu, u ruskim napadima tokom noći povrijeđeno je pet osoba u centralnoh ukrajinskoj regiji Čerkasi, gdje je uslijed udara drona izbio požar u stambenoj zgradi u Umanu, izvijestili su regionalni zvaničnici 16. oktobra.
Grad Luck, u ukrajinskoj regiji Volinj, ostao je bez električne energije nakon ruskog napada dronovima, navode gradske vlasti.
Ruske vlasti su saopštile da su njihove odbrambene snage odbile ukrajinski napad dronovima usmjeren na infrastrukturu za grijanje u regiji Vladimir.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin izvijestio je da su u razdoblju od osam sati u blizini glavnog grada oborena 94 ukrajinska drona, dok su četiri drona oborena iznad Lenjingradske oblasti, prema riječima tamošnjeg guvernera.
Sva četiri moskovska aerodroma bila su privremeno zatvorene zbog napada dronovima, a letovi su preusmjereni u druge gradove, izvijestila je ruska Federalna agencija za vazdušni saobraćaj. U Lenjingradskoj oblasti takođe je proglašena vazdušna uzbuna.