Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da razmatra mogućnost otkazivanja susreta sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na ovotjednom samitu G20 u Argentini i to zbog odluke Moskve da u pritvoru zadrži ukrajinske mornare. Komentar za Washington Post, šef Bijele kuće dao je nakon što je ukrajinski predsjednik upozorio da prijeti totalni rat sa Rusijom.
Američki predsjednik rekao je da očekuju kompletan izvještaj svojih savjetnika za nacionalnu sigurnost o incidentu koji se dogodio 25. novembra u Crnom moru kada su ruske snage pucale na ukrajinske ratne brodove, a potom ih zadržale, a dvanaestorici mornara odredili dvomjesečni pritvor.
"To će odlučiti da li će biti sastanka, možda ga i ne bude..ne volim agresiju", istaknuo je Donald Trump.
On se trebao susresti sa ruskim predsjednikom na marginama samita G20 u Buenos Airesu, koji će biti održan 30. novembra i 1. decembra, a teme razgovora su trebale biti prilično opširne, od kontrole naoružanja do sukoba u Siriji i Ukrajini.
Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov, međutim, tvrdi da se pripeme za susret nastavljaju, te da nemaju nikakvih dodatnih informacija od američke strane".
Ruski predsjednik Vladimir Putin kazao je da je Porošenko uveo ratno stanje zbog ne baš sjajne pozicije koju ima uoči predsjedničkih izbora koji se trebaju održati 31. marta 2019.
Rusija tvrdi da je Ukrajina provocirala sukob u njenim teritorijalnim vodama u blizini Krima, ukrajinskog poluotoka koji je Moskva nasilno anektirala u martu 2014. Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko sinoć je upozorio da je moguće da sukob preraste u "rat punih razmjera", te rekao da Rusija drastično povećala svoju vojnu prisutnost u tom području.
"Ne želim da itko pomisli da je ovo dječja igra. Ukrajini prijeti totalni rat s Ruskom Federacijom", upozorio je Porošenko.
Prema njegovim riječima, broj tenkova u ruskim vojnim bazama duž granice se "utrostručio" a broj vojnika se "drastično povećao". Rusija je poslala i dodatne protuzračne rakete S-400 u granično područje. Dan ranije, u ponedjeljak je ukrajinski parlament odobrio "ratni zakon" koji će biti na snazi 30 dana u 10 od 27 regija.
Sukob ruskih i ukrajinskih snaga u vodama pored Krima prvi je značajniji konflikt između Kijeva i proruksih snaga u istočnoj Ukrajini tokom četvorogodišnjeg rata u kojem je poginulo više od 10.000 ljudi. Prethodile su mu tenzije, posebno u prolazu Kerč, preko kojeg je Krim povezan sa Rusijom mostom, a što otežava plovidbu ukrajinskim brodovima koji iz svojih luka izvoze ukrajinske proizvode.
Evropska unija također upozorava da bi mogla dodatno osnažiti sankcije protiv Moskve, koja i dalje odbija pozive na oslobađanje mornara i brodova. Na tome posebno ustrajavaju Poljska i Estonija, čija predsjednica Kersti Kaljulaid upozorava da se radi o ratu u Evropi.
Glasnogovornica State Departmenta Heather Nauert izjavila je da evropske zemlje moraju uraditi više u podržavanju Ukrajine, ali i razmotriti podršku Sjevernom toku 2 koji zapravo pomaže ruskoj vladi.
"Ono što se dogodilo tokom vikenda je ozbiljna eskalacija sukoba, nastavak ruskog agresivnog ponašnja prema Ukrajini. Sjedinjene Države podržavaju teritorijalni integritet Ukrajine. I državni tajnik i predsjednik SAD imaju dobre odnose sa ukrajinskom vlado, posebno s ukrajinskim predsjednikom Porošenkom".
"Mnoge vlade su uvele sankcije Rusiji zbog njenog odnosa prema Krimu i u Ukrajini, ali sve sankcije se ne primjenjuje", upozorila je Nauert.
Moskva ponavlja da je Ukrajina isprovocirala incident, a ruski predsjednik je u telefonskom razgovoru sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel izrazio zabrinutost što je Kijev uveo ratno stanje u dijelovima Ukrajine na granici sa Rusijom, te očekuje da će "Berlin utjecati na neodgovorne postupke vlade u Kijevu".
Facebook Forum