Američko Ministarstvo odbrane optužilo je ruskog predsjednika Vladimira Putina da je postupio "izopačeno" u invaziji na Ukrajinu.
Portparol Pentagona John Kirby bio je vidno emotivan dok je u govoru upitao kako iko "moralan" može opravdati zločine koje je počinila Rusija.
"Teško je izjednačiti njegova [Putinova] s*anja da je riječ o nacizmu u Ukrajini, o zaštiti Rusa u Ukrajini i o odbrani ruskih nacionalnih interesa, kada nikoga od njih Ukrajina nije ugrozila", rekao je Kirby. "To je brutalnost najhladnije i najrazvratnije vrste."
"Teško je izjednačiti tu retoriku sa onim što on, zapravo, radi u Ukrajini - nedužnim ljudima, upucanim u potiljak, sa rukama vezanim iza leđa, ubijenim trudnicama, bombardovanim bolnicama."
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je 29. aprila da je i dalje otvoren za mirovne pregovore s Putinom.
Međutim, istakao je da postoji veliki rizik da do njih ne dođe uslijed ruske agresije.
Govoreći za poljske medije, Zelenski je rekao da se želi sastati sa Putinom jer u Rusiji "o svemu odlučuje jedan čovjek".
Ali, nakon razaranja koje su ruske snage ostavile u okupiranim područjima, šanse za dalje diskusije su slabe, rekao je on. "Nakon Buče i Mariupolja ljudi ih samo žele ubiti. Kada postoji takav stav, teško je pričati o bilo čemu."
Ukrajina je 28. aprila najavila lov na deset ruskih vojnika koji se terete za ratne zločine u Buči, predgrađu sjeverno od Kijeva u kojem je ubijeno najmanje 400 civila.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u intervjuu 30. aprila da je više od milion ljudi evakuisano iz Ukrajine u Rusiju od početka rata u februaru.
Lavrov je za kinesku državnu novinsku agenciju Xinhua rekao da to uključuje oko 120.000 stranaca, pored stotina hiljada ljudi iz otcijepljenih regiona istočne Ukrajine koje podržava Rusija - Donjecka i Luganska.
'Ne znate šta se sutra može desiti': Život u okupiranom Hersonu
"Mi smo iz Donjecka. Kako se osjećate u vezi sa 9. majem?" pitao je RSE vojnika na kontrolnom punktu, misleći na datum kojim Rusija obilježava Dan pobjede nad nacističkom Njemačkom. Nakon što vam provjere dokumente, vojnici na kontrolnom punktu često upitaju za cigarete.
Cesta do Hersona je skoro pa pusta. Na putu nailazite na pokvarenu opremu, opljačkane benzinske pumpe i rupe od granata. Polja i šume, po kojima je ova oblast poznata, sada su obiljem opreme ruskih okupatora.
"Ljudi su sijali i planirali žetvu. I šta sad?", rekao je za RSE lokalni vozač.
"Mnoga vozila dolaze sa Krima. Svake noći čujemo kako se kreću", rekao je mještanin. "Kada naše trupe krenu u kontranapad, bit će vruće."
Takve zastave obično sadrže naziv i broj nadležne vojne jedinice.
"Okupatori su duboko razočarani jer za njih nema podrške", kaže poljoprivrednik. "Ovdje nisu poželjni. Hersonska oblast je duboko proukrajinska teritorija. Imali su sreće sa Krimom, jer je tamo zaista mnogo proruskog stanovništva. Ovdje to nije slučaj."
"Osjećaj zaštite potpuno je odsutan", kaže stanovnik grada. "Kada vam neko priđe sa puškomitraljezom, shvatite da može raditi sa vama šta hoće."
"Ova zgrada je preko puta ruske komande", rekao je prolaznik. "Ovdje donose igračke kako bi vidjeli i pamtili."
"Čim su ušli u grad, ukinuli su ukrajinske kanale i pokrenuli svoje. Nakon nekog vremena, ugašene su i kablovske televizijske i radiostanice. U Hersonu ne izlazi nijedna ukrajinska novina", rekao je lokalni medijski stručnjak. On upozorava da su novinari, koji rade priče na okupiranim teritorijama, u opasnosti.
"Znate, nekada smo mislili da su kamera i mikrofon sredstva zaštite", kaže. "Ali sada je to okupatoru znak za uzbunu. Ako izađete da nešto snimite, možete sebe dovesti u opasnost."
"Svi misle da su stanovnici Hersona za Ukrajinu", rekao je mještanin. "Ali sada postoji određena neizvjesnost i to izaziva strah. Ne znate šta će se dogoditi sutra."
Prema riječima volontera, okupatori su "vještački napravili humanitarnu katastrofu u Hersonu kako bi uvezli robu sa Krima. Ne dozvoljavaju da prođe ijedan humanitarni konvoj iz Ukrajine. Svu tu robu dostavljaju volonteri na vlastitu odgovornost."
"Sada je teško dopremiti lijekove u Hersonsku oblast", kaže volonterka Irina. "Ne dopuštaju 'zelene koridore'. Često vozači koji prevoze sanitetski materijal nestanu. Oduzmu im se telefoni, automobili i lijekovi."
Dok su neki spasioci otišli sa dolaskom ruske okupacije, drugi su ostali da pomažu sugrađanima.
"Što se tiče činjenice da je vlada napustila Herson, to je čista uvreda", rekao je volonter. "Još nemamo taj osjećaj da ćemo biti oslobođeni."
"Mi se molimo. Radimo svoj posao. Naravno, želimo da i ovdje bude Ukrajina", rekao je sveštenik. "Imam i porodicu. I oni plaču. Ali, trudim se da izbjegavam [pričati] o politici."
Prema riječima gradonačelnika Hersona Ihora Kolihajeva, više od 40 posto stanovnika napustilo je grad, uključujući više od 3.000 djece. U objavi na Facebooku od 16. aprila, ukrajinska ombudsmanka za ljudska prava Ljudmila Denisova rekla je da Rusija namjerava da održi "referendum" o stvaranju "Narodne Republike Herson".
Kako navodi Denisova, ruske trupe namjeravaju da onemoguće sve komunikacije u Hersonu i spriječe bilo koga da uđe ili napusti grad od 1. do 10. maja. Glasanje koje navodno planiraju organizovati, odražava ono što se 2014. godine dogodilo u okupiranim oblastima Lugansk i Donjeck na istoku Ukrajine.
Rusija je 29. aprila potvrdila da je njena vojska izvela zračni napad na glavni grad Ukrajine tokom posjete generalnog sekretara UN-a.
Producentica Radija Slobodna Evropa Vira Hirič (Hyrych) ubijena je kada je ruska raketa 28. aprila pogodila kuću u kojoj je živela u Kijevu. Njeno tijelo pronađeno je rano ujutro 29. aprila usred srušene zgrade, koju je prethodne noći pogodio ruski projektil.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je rasporedilo "visoko precizno oružje dugog dometa" na gađanje fabrike raketa u Kijevu.
Sada, više od dva mjeseca od početka rata, američki predsjednik Joe Biden zatražio je od Kongresa 33 milijarde dolara vojne, ekonomske i humanitarne pomoći Ukrajini - što je značajno povećanje američke podrške Ukrajini.
Iako je ovaj paket pomoći zaustavljen u sukobima u Kongresu zbog američkih domaćih prioriteta, predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi rekla je 29. aprila da se nada da će biti usvojen "što je prije moguće".
Zelenski je u Kijevu nazvao usvajanje zakona "konkretnim dokazom" da se sloboda može braniti od ugnjetavanja.
"Sada sam siguran da će Lend-Lease [američki Zakon o promicanju odbrane iz 1941. godine] pomoći Ukrajini i cijelom slobodnom svijetu da pobijede ideološke nasljednike nacista, koji su započeli rat protiv nas", rekao je Zelenski u videoobraćanju 29. aprila.
- Indonezija poziva Zelenskog na samit G20 u novembru, Putin potvrdio dolazak
- Bivši komandant NATO-a kaže da je Rusija zbog rata u Ukrajini 'ranjiva kao nacija'