Dostupni linkovi

Rusija i sankcije: EU u iščekivanju odluke Washingtona


Predsjednik SAD-a Donald Trump i prvi čovjek Rusije Vladimir Putin, Hamburg
Predsjednik SAD-a Donald Trump i prvi čovjek Rusije Vladimir Putin, Hamburg

Zastupnički dom američkog Kongresa usvojio je zakon kojim pooštrava sankcije prema Rusiji zbog miješanja u američke predsjedničke izbore 2016. Europska unija spremno sačekuje odluku Washingtona uvjerena da će biti zaštićena europska energetska sigurnost zbog ovisnosti o ruskom prirodnom plinu.

Danas se očekuje jasniji stav Europske komisije. No, povjerenici Unije tvrde da su spremni na čvršći odgovor kako bi zaštitili poslovanje europskih tvrtki i sposobnost Brisela da gradi vlastitu energetsku politiku.

Izvor Radija Slobodna Europa u Europskoj komisiji, govoreći pod uvjetima anonimnosti, ipak kaže da će "EU jednostavno zabilježiti glasovanje u Zastupničkom domu, ali će čekati sa stvarnim mjerama dok predsjednik SAD ne potpiše zakon, kad god da to učini".

Oko opskrbe prirodnim plinom stvaraju se tenzije unutar same EU. Neke članice, uglavnom iz srednje i istočne Europe, protive se prevelikom oslanjanju na ruski uvoz plina i pozivaju na veću raznolikost energetske opskrbe.

Nove sankcije izazivale su zabrinutost u Europi jer po novom zakonu predsjednik SAD-a ima ovlasti nametnuti sankcije protiv svih tvrtki koje pomažu projektima ruskog izvoznog plinovoda. To bi moglo izravno utjecati na "Sjeverni tok 2" koji plinom opskrbljuje zapadnu Europu.

Američki predsjednik se, nedavno tokom posjeta Poljskoj, založio za izvoz američkog prirodnog plina kao načina da se umanji ovisnost o ruskom prirodnom plinu.

"Ako netko od vas treba energiju, nazovite nas", rekao je Trump u Varšavi na sastanku "Inicijativa triju mora" – hrvatsko-poljskom projektu koji ima za cilj poticanje suradnje, uključujući i na području energetike.

"Inicijativa triju mora" u Varšavi
"Inicijativa triju mora" u Varšavi

Trumpovi komentari izazvali su sumnju među nekim europskim zemljama da bi Washington kroz sankcije Rusiji zapravo otvorio put na europsko tržišta za ukapljeni prirodni plin (LNG) koji se isporučuje preko Atlantika.

Stručnjak za energiju u Bruxellesu Christian Egenhofer objašnjava da je američki State Department odavno izrazio zabrinutost zbog toga što bi preveliko oslanjanje na ruski plin mogao stvoriti sigurnosni problem za Europu.

Monopolistička pozicija Gazproma

Analitičarka Carnegie Europe Judy Dempsey pojašnjava kako Europska komisija i neke europske zemlje, kao što su Njemačka i Austrija, vidi nove sankcije prema Rusiji.

"Oni ih vide kao pokušaj da se oslabe europske tvrtke zbog drastičnog smanjenja uvoza iz Rusije. Amerikanci su bili vrlo aktivni u pokušaju da izvoze ukapljeni prirodni plin u Europu", ističe Dempsey.

Bruxelles na "Sjeverni tok 2" kojim bi se ruski plin dovozio u Njemačku putem podmorskih cjevovoda, zaobilazeći baltičke države i Poljsku, vidi kao način osiguranja kontinuiranog pružanja jeftinog prirodnog plina.

Ovdje sada dolazi i pitanje ruskog Gazproma koji je prekršio pravila EU o tržišnom poslovanju, jer je imao monopolističku poziciju u državama srednje i istočne Europe.

No tvrtka želi srediti odnose sa Komisijom, pa je saopćila da je u mogućnosti da isporučuje plin po konkurentskim cijenama.

"Gazprom je svjestan da mora surađivati sa Komisijom, ali ako, primjerice francuska ili njemačka tvrtka može dobiti jeftiniji plin iz Rusije, ne samo zato što je plin jeftiniji, već zašto što ga Rusija mora prodati, u tom slučaju Europa je u boljem položaju", ocjenjuje Dempsy.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG