Nakon što se nakratko činilo da posustaju, razgovori o implementaciji između SAD-a i Irana ponovo su na pravom putu, sa visokim američkim i iranskim delegacijama koji u Švicarskoj učestvuju u, kako bi se moglo pokazati, odlučujućoj fazi pretvaranja krhkog ratnog memoranduma u širi politički sporazum.
Obnovljeni diplomatski napor uslijedio je nakon hitne intervencije švicarskih i katarskih zvaničnika, nakon što je neizvjesnost u vezi s učešćem Irana nakratko poremetila raspored.
Švicarski savezni vijećnik Ignazio Cassis održao je konsultacije s katarskim premijerom Muhammadom bin Abdulrahmanom bin Jassimom al-Thanijem u Burgenstocku, dok je Radio Slobodna Evropa saznala da su pakistanski posrednici i viši savjetnici iz Washingtona i Teherana također bili uključeni u napore da se proces spasi.
Do 20. juna tehnički eksperti su nastavili pripremne sastanke u švicarskom odmaralištu, a Bern je javno potvrdio da su razgovori i dalje aktivni.
"Švicarska nastavlja pružati diskretno i pouzdano okruženje za fasilitiranje razgovora u Burgenstocku o implementaciji memoranduma o razumijevanju (MOU) između SAD-a i Irana", saopćila je švicarska vlada, odbijajući da pruži dodatne detalje. I Washington i Teheran su kasnije potvrdili da će njihovi pregovarači otputovati u Švicarsku.
Razgovori se nastavljaju pod pritiskom
Do večeri 20. juna, iranska visoka delegacija stigla je u Cirih uoči razgovora koji se očekuju 21. juna.
Tim predvodi predsjednik parlamenta Mohammad Baqer Qalibaf, a uključuje ministra vanjskih poslova Abbasa Araqchija, portparola Ministarstva vanjskih poslova Esmaila Baqaeija, kao i visoke zvaničnike iz bankarskog i naftnog sektora. To naglašava da ublažavanje sankcija i ekonomski oporavak ostaju ključni u kalkulacijama Teherana.
S američke strane, očekuje se da će se potpredsjednik SAD JD Vance pridružiti specijalnom izaslaniku Steveu Witkoffu i zetu predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, Jaredu Kushneru, koji su već na terenu i rade na tehničkim detaljima.
Obraćajući se novinarima prije polaska iz baze Joint Base Andrews 20. juna, Vance je razgovore fokusirao oko dva neposredna prioriteta: iranski nuklearni program i stabilizaciju Libana.
"Mislim da ćemo, nadam se, ostvariti napredak po pitanju nuklearnog programa, ostvariti napredak po pitanju prekida vatre u Libanu", rekao je Vance. "To su dvije velike stvari na koje ćemo, po mom mišljenju, biti fokusirani."
Američki potpredsjednik je rekao da očekuje da će razgovori trajati "nekoliko dana".
Njegove izjave naglasile su koliko je libanski front, i sukob Izraela s Hezbollahom, postao duboko isprepleten s širim diplomatskim procesom između SAD-a i Irana.
Liban ostaje glavna tačka spoticanja
Victor J. Willi, izvršni direktor Middle East Institute Switzerland, kaže da sama činjenica da su razgovori nastavljeni odražava osnovnu stratešku realnost: i Washington i Teheran žele izlaz iz rata.
"Lično mislim da je Trumpova administracija ozbiljna u namjeri da izađe iz ovog rata", rekao je Willi za RSE. "To nije popularan rat. Šteti Trumpu. Potencijalno mu šteti na međuizborima."
Kaže i da se čini da je i Teheran jednako motivisan. "Također mislim da Iranci žele izaći iz ovog rata."
Ali Willi je upozorio da arhitektura bilo kakvog sporazuma ostaje ranjiva zbog onoga što je više puta nazvao "libanskim dosjeom".
"Tačka spoticanja je Liban, tačka spoticanja je Izrael", rekao je.
Po njegovom mišljenju, Teheran sada efektivno testira da li je Washington spreman, i sposoban, da obuzda izraelske vojne operacije u dovoljnoj mjeri da se očuva širi okvir mira.
Ta procjena uveliko se poklopila s Vanceovim izjavama. Upitan da li bi obnovljene borbe u Libanu mogle poremetiti diplomatiju, američki potpredsjednik je insistirao da se situacija poboljšava.
"Stvari se tamo zapravo poboljšavaju i stvari se pomalo smiruju", rekao je Vance, dodajući da će prekid vatre zahtijevati kontinuirano upravljanje.
Za Willija je to preklapanje važno: sugerira da obje strane razumiju da Liban može biti najneposredniji faktor koji određuje hoće li rok implementacije od 60 dana opstati.
Također je upozorio da bi unutrašnja politika Izraela mogla zakomplicirati proces. "Unutar Izraela postoji široka podrška. Izraelci žele da iranski režim nestane", rekao je.
To stvara, kako je opisao, suprotne političke realnosti, jednu u Washingtonu, jednu u Teheranu i još jednu u Jerusalemu, koje se možda neće lako uskladiti.
U međuvremenu, izraelski zračni udari na ciljeve u Libanu u proteklih nekoliko dana ubili su desetine ljudi, prema podacima libanskih zdravstvenih vlasti.
Inspekcije i ublažavanje sankcija u centru pažnje
Očekuje se da će se tehnički razgovori također fokusirati na obnovu inspekcija Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) iranskih nuklearnih postrojenja, uključujući postrojenje za obogaćivanje goriva Fordow, nuklearni kompleks Natanz i Centar za nuklearnu tehnologiju Isfahan.
Takav pristup označio bi prvi povratak inspektora od 12-dnevnog rata u junu 2025. godine.
Zauzvrat, Washington je spreman osloboditi nekoliko milijardi dolara iranske imovine koja se drži u Kataru za humanitarne kupovine, uključujući hranu i lijekove.
Willi kaže da bi ovaj tehnički sloj na kraju mogao odrediti hoće li memorandum postati stvarni sporazum. "Ako treba postojati vjerodostojan kraj nuklearnog programa, mora postojati režim inspekcija", rekao je.
Upozorio je da memorandum koji su lideri potpisali početkom ove sedmice ostaje samo široki politički okvir. "To je jednostavan naslovni tekst", rekao je. "Ovo se razlikuje od stvarnog sporazuma."
Willi je također upozorio da će samo ublažavanje sankcija biti jedan od najtežih dijelova implementacije.
"To ne može biti samo predsjednički dekret", rekao je, tvrdeći da će za povratak značajnih zapadnih investicija vjerovatno biti potrebne šire pravne promjene i djelovanje Kongresa.
Taj jaz između političke deklaracije i tehničke implementacije je gdje su mnogi prethodni sporazumi između SAD-a i Irana posustali.
Hormuški moreuz kao test
Diplomatsko obnavljanje dolazi i usred obnovljenih tenzija oko Hormuškog moreuza, nakon što je Teheran ponovo poduzeo korake da ograniči pomorski saobraćaj kroz ovaj strateški plovni put.
Trump kaže da Iran ne bi trebao uvoditi takse na komercijalni brodski saobraćaj kroz moreuz i upozorio da bi Washington mogao odgovoriti ako konačni sporazum ne bude postignut.
Za Willija, Hormuz bi mogao ponuditi najjasniji mjerljivi znak da li Teheran mijenja svoje ponašanje.
"Najmjerljivija promjena u ponašanju je Hormuški moreuz", rekao je.
Rekao je da bi, ako prestanu napadi na brodove i uspostavi se vjerodostojan režim upravljanja pomorskim prolazom, to moglo postati jedan od prvih konkretnih pokazatelja da diplomatija funkcioniše.
To bi također imalo neposredne implikacije za globalna energetska tržišta, s obzirom na to da približno četvrtina svjetske nafte i plina prolazi kroz ovaj uski prolaz.
Evropa domaćin, ali pažljivo prati
Obnovljeni razgovori ponovo stavljaju Evropu, a posebno Švicarsku, u ulogu domaćina, a ne posrednika.
Willi kaže da uloga Berna ostaje u okviru "dobrih usluga", pružajući mjesto, logistiku i sigurnost, dok Katar i Pakistan nose veliki dio diplomatskog posredovanja.
Ipak, tvrdi da je rat koji traje više od sto dana ojačao jednu stratešku lekciju za Evropu: veću samostalnost.
"Evropljani se moraju više oslanjati na sebe", kaže, ukazujući na širi trend ponovnog naoružavanja i opadajuće povjerenje u dugoročne sigurnosne garancije SAD-a.
Ta lekcija, rekao je, mogla bi nadživjeti trenutne pregovore.
Za sada, pitanje pred diplomatama u Burgenstocku je uže, ali ništa manje značajno: mogu li narednih 60 dana pretvoriti ratni memorandum u održivu arhitekturu mira?
I Washington i Teheran čini se vjeruju da u ove razgovore ulaze iz pozicija snage.
Ali dok se delegacije okupljaju u Švicarskoj, izazov pred obje strane ostaje isti: pretvoriti vojnu prednost u trajni politički mir.