Dostupni linkovi

SAD i Hrvatska: Potvrda napretka i razvijanje partnerstva


Hillary Clinton i Vesna Pusić u Zagrebu, 31. listopada 2012.
Hillary Clinton i Vesna Pusić u Zagrebu, 31. listopada 2012.
Komplimenti Hrvatskoj na političkim reformama, stabilnosti i prosperitetu i prijateljske sugestije kako promjenom investicijske klime Hrvatsku treba učiniti privlačnijom za investitore, pa tako i one iz Sjedinjenih Država, to su dvije druge poruka koje su se u četvrtak čule od američke državne tajnice Hillary Clinton u Zagrebu.

Što se prve grupe poruka tiče, hrvatska strana zadovoljna je što su rezultati reformi prepoznati.

„Ova prva posjeta američke državne tajnice Hrvatskoj za nas je veliko priznanje“, kazala je ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

„Amerika je neko vrijeme procjenjivala – može li Hrvatska biti partner u regiji? Mislim da je tu odgovor potvrdan, ali se istovremeno radi i o vrlo velikoj odgovornosti“, kaže Vesna Pusić.

I predsjednik Atlantskog vijeća Hrvatska, sveučilišni profesor Radovan Vukadinović ocjenjuje kako je američka strana zadovoljna razvojem situacije u Hrvatskoj.

„Hrvatska je partner na kojeg se može računati, Hrvatska je partner koja za sada ispunjava američka očekivanja, i sve ono što stoji na onoj negativnoj strani – problemi korupcije, kriminala, nestabilnsoti u pojedeinim segmentima društva – to je sada drugorazredno. Bitno je ovo strateško partnerstvo i strateška očekivanja koja ima Amerike, odnosno administracija predsjednika Obame“, kaže Vukadinović.

Politički analitičar i ministar vanjskih poslova u Račanovoj vladi Tonino Picula za naš radio kaže kako je posjet američke državne tajnice svojevrsno sumiranje poruka koje je politička praksa oblikovala posljednjih godina i konsolidacija američke političke baštine na jugoistoku Europe.

„Kada već o tome govorimo, onda doista treba primijetiti da Hrvatska zbog onog što je proteklih godina dobro napravljeno postaje regionalni partner Sjedinjenim američkim državama, koje imaju jedan konstantan zahtjev prema ovom dijelu Europe, a to je – demokratizacija i napredovanje u euroatlantskim integracijama“, ocjenjuje Picula.

Koji su dodatni argumenti za zaključak o partnerskoj poziciji Hrvatske?

Tonino Picula
Tonino Picula
„Hrvatska je političku tranziciju praktički dovršila i zaokružila svoje vanjskopolitičke ciljeve ulaskom u NATO i sljedeće godine u Europsku uniju. Hrvatska je i zadnja točka stabilnosti u ovom dijelu Europe, jer – ako povučemo neku zamišljenu crtu od Beča do Peloponeza - na prste jedne ruke možemo nabrojati zemlje koje doista mogu funkcionirati kao stabilne demokracije sa funkcionirajućim institucijama. Hrvatska je po mom sudu zadnja takva točka na europskom jugoistoku“, kaže Picula.

Američka državna tajnica dosta je vremena u četvrtak na zajedničkoj konferenciji za novinare posvetila uvjeravanju Hrvatske da bi poboljšavanje investicijske klime bilo i u njenom vlastitom interesu. U hrvatskoj Vladi toga su svjesni.

„Mi u ovom trenutku imamo plan koji je s jedne strane skraćivanje procedura i uklanjanje birokratskih prepreka, i – s druge strane – u ovom jednom prijelaznom razdobljku pokušaj premošćivanja toga velikim projektima u energetici i infrastrukturi“, ministrica Pusić.

Iako su politički odnosi Zagreba i Washingtona izvrsni, američke su investicije u Hrvatskoj prisutne najmanje u cijeloj regiji, što je na odlasku konstatirao i donedavni američki veleposlanik James Foley.

Urednik Forbesa Hrvatska Viktor Vresnik u izjavi za naš radio nimalo ne amnestira hrvatsku stranu, ali podsjeća i na neke disonantne momete u ekonomskim odnosima dviju država.

„Mi smo imali nekih nesretnih iskustava sa lobiranjem – imali smo nesretno iskustvo sa 'Bechtelom', pokušaj ulaska 'Enrona' koji je bio u krivo vrijeme, i to su repovi koji se od onda vuku. A s druge strane - ono što zbilja smeta sve investitore, a ne samo američke – to je naš zid birokracije zbog kojega iz godine u godinu tonemo sve dublje. Tu ja uopće ne bih govorio o američkim investicijama – u Hrvatskoj investicije trenutačno ne postoje!“, navodi Vresnik.

U kontekstu dvaju segmenata koje je državna tajnica jučer spomenula – energetike i privatizacije javnog sektora – Picula se podsjetio kako je teksaški enegetski div „Enron“ krajem devedesetih dogovarao izgradnju termolelektrane u Hrvatskoj, od čega se odustalo nakon bankrota kompanije:

„To je bio posao iz kojeg smo izašli prilično ranjeni, a znamo što se desilo sa 'Enronom'. Naravno da ne treba sumnjati da bi idući veliki posao između Washingtona i Zagreba u području enegetike bio kudikamo kvalitetnije pripreman – i zbog našeg i zbog američkog iskustva – međutim treba vidjeti što se zapravo krije u jednom takvom zahtjevu Hrvatskoj da dovrši taj svoj tranzicijski hod.“
XS
SM
MD
LG