Dostupni linkovi

Vanredna vijest
U Mostaru će se sutra održati treći Sabor Hrvatske zajednice Herceg Bosna, koji ima za cilj artikulaciju političkih i kulturnih interesa Hrvata u BiH. Na Sabor su pozvani predstavnici političkih stranaka s hrvatskim predznakom. Međutim, sam naziv udruge asocira na paradržavne tvorevine koje su se tokom rata, ali i nekoliko godina kasnije, pojavile u BiH, iako u udruzi negiraju bilo kakvu vezu.

Analitičari vjeruju da se iza Sabora krije potencijalno oživljavanje Herceg Bosne, ili pak da je riječ o predizbornoj kampanji HDZ BiH, čiji su čelni ljudi i danas glavni akteri udruge. Bez obzira na motive, od Sabora se ne očekuje mnogo.

HZ HB, nakon dugogodišnjeg mirovanja, sazvala je novi, treći po redu, Sabor ove organizacije. Riječ je o udruzi građana koja, kako kažu, ima za cilj promociju kulturnog, nacionalnog ali i političkog života bh. Hrvata, kao i artikulaciju interesa Hrvata u BiH. Predsjednik organizacije, Vladimir Šoljić, kaže kako ova udruga nema nikakvih državnih ili paradržavnih ambicija, ali se zalaže za pravedna rješenja:
Hrvati su došli u jednu vrlo tešku poziciju. Oni su htjeli zajednicom da kompenziraju makar dio toga što su Dejtonom izgubili.


„Hrvati su došli u jednu vrlo tešku poziciju. Oni su htjeli zajednicom da kompenziraju makar dio toga što su Dejtonom izgubili. Nadaju se da će to biti u jednom normalnom procesu vraćeno, da će BiH biti zajednica tri ravnopravna naroda. To je i dalje težnja ove zajednice, ako uspije. Ako ne uspije, mislim da neće biti dobro ni za koga.“

No, mnogi nisu uvjereni kako sama organizacija ne baštini ništa izuzev imena od prethodne HZHB formirane 18. novembra 1991. godine kao zasebne političke, kulturne, ekonomske i teritorijalne cjeline na teritoriji BiH. Osnivači zajednice bili su Mate Boban i Dario Kordić. 28. avgusta 1993. preimenovana je u Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu. U najužem rukovodstvu HR Herceg Bosne bili su Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Valentin Ćorić, Berislav Pušić, Milivoj Petković i Bruno Stojić. HRHB ukinuta je 1994. godine nakon Vašingtonskog sporazuma kojim su prekinuti sukobi između ARBiH i HVO. Tada je nastala FBiH kao zajednica Hrvata i Bošnjaka.

Termin Herceg Bosna nastao je kao složenica početkom XX vijeka, te se u hrvatskim intelektualnim krugovima koristio kao istoznačnica za Bosnu i Hercegovinu.

Etnički politički sabor


Udruga građana HZHB, sa istim nazivom kao ona koja je u ratnom periodu prerasla u političku strukturu državotvornog karaktera, je nastala 1997. godine, u Neumu. Najviše tijelo ove Zajednice je Sabor, za čijeg predsjednika je izabran Ivo Andrić Lužanski, koji će 2001. godine učestvovati u u formiranju tzv. hrvatske samouprave u BiH koju je vodio Ante Jelavić.

Slavo Kukić
U najužem je rukovodstvu po formiranju imala ljude koji su učestvovali u nastanku i rukovodstvu Hrvatske Republike Herceg Bosne, uključujući i Jadranka Prlića, člana Glavnog vijeća u prvom sazivu Sabora udruge HZHB. Njemu se danas sudi u Hagu za ratne zločine.

Profesor na mostarskom Sveučilištu, Slavo Kukić, smatra kako je udruga upravo na tom tragu, te da pokušava formirati etnički politički sabor sa korjenima iz devedesetih:

„Na taj Sabor su pozvani svi oni koji su u parlamentima, koji su na čelu političkih partija itd. Sam taj podatak po sebi govori da je kultura sigurno djelatnost koja je sekundarna, da je ona samo dimna zavjesa za ono što Hrvatska zajednica hoće stvarno činiti. A hoće pokušati ponovo raditi na političkom projektu zbog kojih su neki ljudi osuđeni, političkom projektu koji u podtekstu ima na ovaj ili onaj način razbijanje, dezintegriranje BiH kao države i društva.“

Božo Rajić, koji je u vrijeme formiranja udruge 1997. bio član Glavnog vijeća, kaže da je udruga drugog karaktera, iako nema razloga da se Hrvati stide HRHB:

„Kad bi to čak i bilo tako, a nije, ja bih bio za to. Hrvati se nemaju čega stidjeti što se tiče HZHB kao obrambene pretpostavke opstanka za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Ali to nije tako. HZHB danas je udruženje građana koja se bavi širenjem nekih najvažnijih životnih relacija za hrvatski narod u BiH.“

Sve osim političkog djelovanja


Na Sabor su pozvana i po dva predstavnika političkih stranaka s hrvatskim predznakom. Ante Čolak, zastupnik HSS u Parlamentu FbiH, potvrdio je odlazak na Sabor:

Božo Ljubić
„Da pokušam, zajedno sa drugim kolegama, ne dopustiti da se ovako neodrživo stanje u BiH, i posebice loš i neprihvatljiv položaj Hrvata zloupotrebljava.“

Predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić od udruge, kaže, očekuje sve osim političkog djelovanja:

„Ako primijetim da se ta organizacija pretvara u neku parapolitičku ili parastranačku organizaciju, ja u tome ne želim sudjelovati. Mi imamo dovoljno političkih stranaka, dovoljno političke slobode da politički djelujemo.“


Ipak, od Sabora koji će se održati sutra u Mostaru, u cjelini se ne očekuje mnogo, kaže Ilija Šimić, član Hrvatskog narodnog vijeća, čiji predstavnici nisu pozvani na Sabor:

„Ja bih jako volio da se nešto desi, jer ima jake potrebe da se razgovara i da ti razgovori daju rezultate. Štetiti ne može nikome, a ako bude koristilo, koristiće najviše najjačoj hrvatskoj stranci, pa šta!?“

A kako je većina članova i osnivača bliska HDZ-u BiH, ili je njen član, mnogi ovo vide i kao neku vrstu predizborne kampanje ove stranke, što se pravda i činjenicom da se Sabor nakon duže vremena saziva upravo u izbornoj godini.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG