Predstavnici Srpskog narodnog vijeća, Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj, Eparhije gornjekarlovačke SPC-a i hrvatskih antifašista obilježili su pored spomenika u Jadovnu na Velebitu osamdesetu obljetnicu osnivanja ustaškog logorskog kompleksa Gospić – Jadovno – Pag, prvog takvog nakon osnivanja kvislinške NDH.
Glavna poruka sa komemoracije je zahtjev za jasnom zakonskom zabranom ustaškog pozdrava “za dom spremni”, zabranom ustaškog znakovlja i zabranom negiranja ustaških zločina i postojanja konclogora, odnosno njihovo tretiranje kao kaznenog djela.
"Na ovom mjestu tražim u ime tisuća i tisuća onih koji su pod pokličem 'Za dom spremni' završili svoje živote ovdje i u ostalim ustaškim logorima smrti na teritoriju NDH ili su odvedeni u nacističke logore smrti, zabranu upotrebe tog ustaškog pozdrava, ustaškog znamenja i znakovlja, kao i zabranu negiranja ustaških zločina i postojanja koncentracijskih sabirnih i logora smrti," poručio je predsjednik Koordinacije židovskih općina Hrvatske Ognjen Kraus.
Predsjednik Srpskog narodnog Vijeća Milorad Pupovac također je kao glavnu poruku svog izlaganja istakao zahtjev za kriminalizacijom ustaškog pozdrava, gdje će prijedlog izmjena Kaznenog zakona s takvim sadržajem uskoro biti upućen u saborsku proceduru od strane manjinskih zastupnika. U svom istupu povezao je upotrebu ustaškog pozdrava nekada – u vrijeme NDH i zločina u Jadovnu – i sada.
"Strašna bi bila i pomisao da se NDH 1941. lakše rješavala svojih Srba, Židova, Roma komunista nego što se Republika Hrvatska 2021. rješava zaborava njihova stradanja i ostavštine ustaštva koju simbolizira 'Za dom spremni'", rekao je predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac.
U svom se govoru zapitao: “Zašto je nekome stalo da jedan od najsramnijih pozdrava i izraza domoljublja (a zapravo obožavanja države, statolatrije!) u hrvatskoj povijesti nikad ne izgubi svoje građansko pravo – pravo službene i javne upotrebe?" naveo je Pupovac.
On je također u goovoru rekao da se nastavlja pitati da li " je takva ustrajnost na obrani tog službenog pozdrava ustaškog pokreta i takozvane Nezavisne Države Hrvatske posljedica znanja o njezinim rasnim zakonima i zločinima genocida prema Srbima, Židovima i Romima, a čije ozvaničenje je ovjeravano upravo sa 'Za dom spremni?" Ili je pak ta ustrajnost
posljedica neznanja koje se u posljednjih 30 godina u Hrvatskoj iz godine u godinu sve više povećava o svemu tome čega je i koga je taj pozdrav trajan simbol.”
Predsjednik veteranske udruge iz rata u Hrvatskoj devedesetih Veterani Domovinskog rata Antifašisti (VeDRA) Ranko Britvić također je u svom istupu pored spomenika na Jadovnu zatražio od Vlade da hitno pokrene proceduru zakonske zabrane upotrebe spornog ustaškog pozdrava, poručivši kako je obaveza svih nas da zauvijek pamtimo žrtve ustaškog terora.
Izaslanik predsjednika Srbije Veran Matić poručio je da upravo onako kako i on radi na "pomirenju i ozdravljenju nakon ratnog raspada zajedničke države i strahota koje smo u tim ratovima doživeli" takvu politiku pomirenja moramo graditi i kada su posrijedi strahote Drugog svjetskog rata, a posebno strahote Jadovna i Paga.
"Smatram to našom dužnošću prema onima koji su ovde nedužni stradali. Prema generacijama kojima trebamo omogućiti slobodu od zločina, moralnu uzdignutost iznad zločina i moralnu snagu za mir, za život bez mržnje i izmirenje između naroda u Hrvatskoj, naroda u Srbiji i izmirenja između Hrvatske i Srbije", istaknuo je Matić u svom govoru.
Komemorativni program započeo je na lokalitetu pored Šaranove jame, jedne od 19 velebitskih jama u kojima su skončali zatočenici, uz kadiš i pomen za sve žrtve ustaških zločina.
Potom su pored središnjeg spomenika na Jadovnu vijence položili potpredsjendik hrvatske Vlade Boris Milošević, zastupnica Dragana Jeckov u ime Hrvatskog sabora, izaslanik predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića Veran Matić, predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus i Milorad Pupovac u ime SNV-a.
Dovođenja i likvidacije prvo Židova, pa zatim Srba i manjeg broja Hrvata antifašista započela su sredinom lipnja 1941. godine, a logori su nakon dva mjeseca zatvoreni na traženje talijanske vojske, jer su se nalazili u talijanskoj okupacionoj zoni NDH.
Publicist Slavko Goldstein procijenio je da je u ta dva mjeseca tamo pobijeno oko 24.000 muškaraca žena i djece, u najvećem broju Srba, zatim Židova pa Hrvata, a povjesničar Đuro Zatezalo daje procjenu od 40.123 ubijena, od toga poimenično daje popis 10.502 žrtve (9.663 Srba, 762 Židova, 55 Hrvata i 22 žrtve drugih nacionalnosti).
Javna upotreba ustaškog pozdrava i sada je zabranjena, ali se tretira kao prekršaj, a ne kao kazneno djelo, a nedovoljna jasnoća postojećeg zakonskog rješenja omogućuje različite pravosudne prakse.
Osim toga, stav Vladine ad-hoc Komisije za suočavanje za prošlošću da je korištenje ustaškog pozdrava zabranjeno, ali da je iznimno dopušteno
na komemoriranju poginulim pripadnicima stranačke vojske HOS u ratu u Hrvatskoj početkom devedesetih dodatno je zamaglio odgovora na pitanje – što je i kada zabranjeno, a što nije.
