Dostupni linkovi

Blinken upozorio Lavrova na ozbiljne posledice u slučaju napada na Ukrajinu


Američki državni sekretar Antony Blinken (lijevo) prisustvuje sastanku s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom na marginama Ministarskog vijeća OSCE-a u Stokholmu 2. decembra

Američki državni sekretar Entoni Blinken upozorio je danas u Stokholmu ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova da će biti ozbiljnih posledica ako Moskva nastavi sa politikom konfrontacije oko Ukrajine.

Tokom susreta sa Lavrovom na marginama sastanka šefova diplomatija zemalja članica OEBS, Blinken je rekao da je "diplomatija najbolji način da se izbegne kriza".

"Duboko smo zabrinuti zbog planova Rusije za novu agresiju na Ukrajinu. Tu zabrinutost dele mnogi u Evropi", rekao je Blinken.

Blinken je ponovio da su SAD "čvrsto posvećene suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine" i pozvao na "punu primenu" mirovnog sporazuma iz Minska iz 2015. godine.

On je dodao da Ukrajina ni na koji način ne predstavlja pretnju ili teži konfrontaciji koja bi opravdala rusku vojnu intervenciju. Stoga je po rečima američkog državnog sekretara, na Rusija da smanji tenzije.

Lavrov je upozorio Blinkena da "svako dalje širenje NATO-a na istok nesumnjivo ugrožava ključne ruske bezbednosne interese".

Šef ruske diplomatije je optužio Zapad da se "igra vatrom" kada tvrdi da Rusija nema pravo da se pita o planovima za širenje NATO-a.

Obraćajući se učesnicima sastanka OEBS, Blinken je pozvao Rusiju da poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, da povuče vojnike koje je nagomilala blizu ukrajinske granice, da vrati snage "na normalne mirnodopske pozicije" i da primeni sporazum iz Minska.

Lavrov je na ministarstkom sastanku pozvao Kijev da poštuje obaveze iz sporazuma iz Minska koji predviđa široku autonomiju za pobunjeničke regione na istoku Ukrajine, upozorivši da bi odbijanje toga bio "put ka katastrofi".

"Želim da bude kristalno jasno: razmeštanje snaga NATO-a u regionima koji su strateški važni za našu bezbednost je apsolutno neprihvatljivo", rekao je Lavrov kolegama iz OEBS.

Kremlj je ranije danas izrazio zabrinutost zbog "ratoborne retorike ukrajinskog rukovodstva", navodeći da ona povećava zabrinutost zbog moguće eskalacije sukoba na istoku Ukrajine.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da "agresivna i sve intenzivnija provokativna akcija ukrajinskih vlasti" na liniji razgraničenja daje osnov za zabrinutost zbog mogućeg razbuktavanja neprijateljstava.

Peskov je kazao da nedavne izjave predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i drugih zvaničnika te zemlje ukazuju da "ukrajinsko rukovodstvo ne isključuje nasilan scenario".

"Verovatnoća neprijateljstava u Ukrajini ostaje velika", kazao je Peskov novinarima.

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba izjavio je posle sastanka sa Blinkenom u Stokholmu da Vašington i Kijev "blisko sarađuju na razvoju sveobuhvatnog paketa odvraćanja koji uključuje oštre ekonomske sankcije, sa ciljem demotivisanja Rusije da povuče nove agresivne poteze".

Kuleba je u Stokholmu razgovarao i sa šefom evropske diplomatije Žozepom Borelom o "potrebi da se odvrati Rusija i da se ubrza rad na konkretnim ekonomskim ograničenjima koja će moći da pogode rusku ekonomiju ako Moskva odluči da započne novu fazu agresije protiv Ukrajine".

Ukrajinski i zapadni zvaničnici su zabrinuti zbog gomilanja ruskih vojnika u blizini granice sa Ukrajinom, i strahuju da to ukazuje na mogućnost invazije.

Moskva insistira da nema takve namere i optužuje Ukrajinu i njene zapadne saveznike da izmišljaju te tvrdnje kako bi prikrili sopstvene agresivne planove.

Vežbe ruske vojske u blizini granice sa Ukrajinom

Ukrajinski i zapadni zvaničnici kažu da je Rusija držala desetine hiljada vojnika i teške opreme u blizini ukrajinske granice od ratnih igara održanih u zapadnoj Rusiji ranije ove godine.

Ministarstvo odbrane Rusije je 1. decembra saopštilo da je više od 10.000 ruskih vojnika započelo vojne vježbe na jugozapadu zemlje, blizu granice s Ukrajinom.

"SAD, koje su duboko zabrinute zbog stava Rusije prema Ukrajini, podržaće Ukrajinu zajedno sa svojim saveznicima iz NATO-a", rekao je Blinken nakon sastanka sa svojim ukrajinskim kolegom Dmitrom Kulebom u Štokholmu 2. decembra.

Kuleba je nakon sastanka sa Blinkenom rekao da je razgovarao o "oštrim ekonomskim sankcijama" Rusiji kako bi je obeshrabrio od daljih agresivnih poteza.

Očekuje se da će na sastanku s Lavrovom Blinken iznijeti prijetnje daljim sankcijama ako Rusija ne uspije da okonča gomilanje trupa.

"Ne znamo da li je predsednik (Vladimir) Putin doneo odluku o invaziji. Znamo da on postavlja kapacitete da to uradi u kratkom roku, ako tako odluči", rekao je Blinken u Rigi 1. decembra.

Sjedinjene Države su spremne odgovoriti "nizom ekonomskih mjera visokog učinka od kojih smo se u prošlosti suzdržavali", dodao je Blinken, ističući da je dostupan i diplomatski put naprijed.

Ali mora postojati jasno razumijevanje da će "ako dođe do dalje agresije u Ukrajini, biti posljedica", rekao je Blinken.

Rusija, koja podržava separatiste koji se bore protiv Kijeva u istočnoj Ukrajini, poriče da planira napad. Moskva krivi Ukrajinu i njene zapadne pristalice za raspirivanje tenzija, ukazujući na, kako kaže, slično jačanje ukrajinske vojske.

U znak pogoršanja odnosa između Moskve i Washingtona, rusko Ministarstvo vanjskih poslova je 1. decembra saopštilo da protjeruje izvestan broj zaposlenih u ambasadi SAD-a koji su na svojim radnim mjestima više od tri godine. Diplomate imaju rok za odlazak do 31. januara, saopštilo je ministarstvo.

Rusija i Sjedinjene Države razmijenile su nekoliko rundi diplomatskih protjerivanja i nametnule druga ograničenja svojim diplomatskim misijama u posljednjih nekoliko godina jer su odnosi tonuli na najniže nivoe nakon Hladnog rata.

Dodatno doprinoseći napetoj atmosferi uoči razgovora Blinken-Lavrov, ruska Federalna služba sigurnosti (FSB) je 2. decembra saopštila da je uhapsila tri "agenta" ukrajinske Službe sigurnosti (SBU), od kojih je jedan navodno planirao izvršiti bombardovanje. Druga dvojica, kako je rekao FSB, prikupljaju obavještajne podatke o strateškim lokacijama u Rusiji.

Domaća obavještajna agencija FSB-a nije rekla gdje je i kada privela Ukrajince.

Iz Ukrajine nije bilo komentara.

Moskva je također upozorila NATO da ne raspoređuje trupe i oružje u Ukrajini, bivšoj sovjetskoj republici koja teži pridruživanju Evropskoj uniji i NATO-u, čemu se Rusija protivi.

Putin je 1. decembra rekao da želi pravne garancije da se NATO neće širiti dalje na istok i raspoređivati oružje u blizini ruskih granica, misleći na zapadne isporuke oružja Ukrajini i zajedničke vojne vježbe.

"Ne tražimo nikakve posebne uslove za sebe i shvaćamo da svaki sporazum mora uzeti u obzir interese Rusije i svih evroatlantskih zemalja", rekao je Putin. „Mirna i stabilna situacija mora biti osigurana za sve i potrebna je za sve bez isključenja“.

Govoreći u Rigi 1. decembra, ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba rekao je da će Kijev tražiti od NATO-a da pojača vojnu saradnju i pripremi ekonomske sankcije kao dio "paketa odvraćanja" kako bi spriječio napad Rusije.

Diplomatija dolazi jer su napori da se okonča sukob u istočnoj Ukrajini zastali.

U godišnjem obraćanju poslanicima 1. decembra, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na "direktne pregovore" s Moskvom kako bi se okončao rat.

"Moramo razgovarati, znajući da imamo jaku i moćnu vojsku", rekao je Zelenski i dodao da se "ne plaši" da razgovara direktno sa Putinom.

Prema izvještajima AP, Reutersa, TASS-a i Interfaksa

XS
SM
MD
LG