Borbe su se nastavile nesmetano u Ukrajini 25. avgusta kada je ruska invazija ušla u sedmi mjesec, a moskovske snage su navodno ispalile kasetnu municiju u centralnom gradu dan nakon što je najmanje 25 osoba poginulo u ruskom raketnom napadu na ukrajinsku željezničku stanicu.
Zamenik šefa kancelarije ukrajinskog predsednika Kirilo Timošenko je rekao da je među 25 poginulih i dvoje dece, dok je 31 osoba ranjena.
Ministarstvo odbrane Rusije je 25. avgusta priznalo napad na železničku stanicu Čapline, ali tvrdeći da je gađan ukrajinski voz koji je prevozio municiju na liniju fronta.
Dok su Ukrajinci 24. augusta slavili 31 godinu nezavisnosti od Sovjetskog Saveza, predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Rusiju da je pokrenula raketni napad koji je pogodio željezničku stanicu Chaplyne u južnoj regiji Dnjepropetrovsk.
"Chaplyne je danas naš bol", rekao je on u svom noćnom video obraćanju. "Akcije traganja i spašavanja na željezničkoj stanici će se nastaviti. Definitivno ćemo natjerati okupatore da odgovaraju za sve što su učinili. A mi ćemo sigurno izbaciti osvajače sa naše zemlje".
Kijev i nekoliko drugih velikih gradova zabranili su javne proslave zbog upozorenja da će Rusija iskoristiti tu priliku za udar na civilnu i vladinu infrastrukturu.
Ruske snage su rano 25. augusta bombardovale centralni grad Krivij Rih kasetnom municijom, rekao je načelnik vojne uprave Krivog Roga Oleksandr Vilkul na Telegramu, dodajući da za sada nema izveštaja o žrtvama ili šteti.
Kasetna municija je zabranjena od strane većine nacija zbog njenog razornog i neselektivnog efekta na vojno osoblje i civile.
Ranije je, priznajući velike žrtve od invazije 24. februara, Zelenski obećao da će se njegova "preporođena" zemlja boriti protiv ruskih trupa "do kraja".
"Za ovih šest meseci promenili smo istoriju, promenili svet, promenili sebe.... Počeli smo da poštujemo sebe. Shvatili smo da se i pored svake pomoći i podrške niko osim nas neće boriti za našu nezavisnost. I mi smo jedinstveni ", rekao je Zelenski u snimljenom obraćanju naciji.
Vrhovni komandant ukrajinskih oružanih snaga rekao je ove sedmice da je oko 9.000 ukrajinskih vojnika ubijeno u šest mjeseci borbi.
U glavnom gradu Ukrajine, vlasti su priredile prikaz razbijenih i zarobljenih ruskih vojnih vozila i tenkova na čuvenoj kijevskoj ulici Khreshchatyk, kao podsjetnik na neuspjeli pokušaj Moskve da zauzme glavni grad.
Invazija je rezultirala neviđenim zapadnim ekonomskim sankcijama koje su udarile rusku ekonomiju i izolovale Moskvu na međunarodnom planu. Invazija je također izazvala ogromne količine zapadne pomoći, podrške i naoružanja, jačajući ukrajinsku odbranu.
Sjedinjene Države, najveći pojedinačni dobavljač oružja, najavile su još 3 milijarde dolara nove američke vojne pomoći, mamutski paket koji procjenjuje američku pomoć na gotovo 12 milijardi dolara od 24. februara.
Britanski premijer Boris Johnson, koji je nenajavljeno otputovao u Kijev kako bi pomogao u obilježavanju ove prilike, obećao je kontinuiranu britansku podršku. London je također bio glavni dobavljač oružja i pomoći Ukrajini.
"Ono što se dešava u Ukrajini je važno za sve nas. Zato sam danas u Kijevu", napisao je on na Tviteru. "Vjerujem da Ukrajina može i da će pobijediti u ovom ratu".
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg odao je počast "svima onima koji su izgubili živote ili su ranjeni i svim Ukrajinkama i Ukrajinkama koji se bore za svoju zemlju, svoju slobodu i svoje najmilije".
"Možete nastaviti da računate na podršku NATO-a koliko god je to potrebno," rekao je on.
Put Ukrajine ka nezavisnosti 1991.
Rusija je navela težnje Ukrajine da se pridruži NATO-u kao jedan od izgovora za invaziju.
Od 24. februara, Rusija je pooštrila svoj stisak na južnim i istočnim teritorijama Ukrajine, iako se u skorije vrijeme, kažu zapadni vojni zvaničnici, sukob pretvorio u ćorsokak.
U svom obraćanju, Zelenski je obećao da će se Ukrajinci boriti "do kraja" i prestati tek kada se cijela zemlja ponovo ujedini.
Papa Franjo, govoreći na svojoj sedmičnoj općoj audijenciji 24. avgusta, pozvao je na "konkretne korake" za okončanje "ludila" i pozvao na mjere za sprječavanje rizika od "nuklearne katastrofe" u elektrani Zaporožje.
Nedavne borbe oko elektrane u Zaporožju, najveće nuklearne stanice u Evropi, izazvale su strahove od katastrofalnog incidenta.
Uz izvještaje Reutersa, AP-a, AFP-a, CNN-a i dpa