Dostupni linkovi

Postupci Rusije u Ukrajini su nečuveni, poručuje Biden


Predsjednik SAD-a Joe Biden obraća se na 77. sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u sjedištu UN-a u New Yorku, SAD, 21. septembra 2022.
Predsjednik SAD-a Joe Biden obraća se na 77. sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u sjedištu UN-a u New Yorku, SAD, 21. septembra 2022.

Američki predsjednik Joe Biden u srijedu 21. septmbra optužio je Vladimira Putina dok se obraćao Ujedinjenim nacijama samo nekoliko sati nakon što je ruski lider dramatično pozivao vojne rezerviste svoje zemlje da se bore u Ukrajini.

Biden je optužio Putina da je "besramno" prekršio Povelju UN-a i osudio ga zbog prikrivene prijetnje upotrebom nuklearnog oružja - nakon što je Putin rekao da njegovo obećanje da će koristiti sva vojna sredstva u Ukrajini "nije blef".

"Rusija je besramno prekršila osnovne principe Povelje Ujedinjenih nacija", rekao je Biden obraćajući se Generalnoj skupštini UN, upozoravajući da "nuklearni rat ne može da se dobije i da se nikada ne smije voditi", piše AFP.

Ruske snage napale su ukrajinske škole, željezničke stanice i bolnice tokom rata za koji je Biden rekao da je imao za cilj "gašenje prava Ukrajine da postoji kao država".

John Kirby, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, rekao je prije Bidenovog obraćanja da Washington shvaća Putinovu "neodgovornu" očiglednu prijetnju da će koristiti nuklearno oružje "ozbiljno" i upozorio je da bi mogao promijeniti svoje "strateško držanje" ako bude potrebno.

Putinov poziv za mobilizaciju došao je dok se regije Ukrajine koje su pod kontrolom Moskve pripremaju za održavanje referenduma o aneksiji ove sedmice, povećavajući ulog u sukobu dozvoljavajući Moskvi da optuži Ukrajinu za napad na rusku teritoriju.

Četiri ruske okupirane regije Ukrajine, Donjeck i Lugansk na istoku i Herson i Zaporožje na jugu, saopštile su u utorak da će održati glasanje pet dana počevši od petka.

U unaprijed snimljenom obraćanju naciji rano u srijedu, Putin je optužio Zapad da pokušava da "uništi" njegovu zemlju kroz svoju podršku Kijeva. Rusija je morala da podrži one u Ukrajini koji žele da "određuju svoju budućnost", rekao je on.

Ruski lider najavio je djelimičnu vojnu mobilizaciju, a ministar odbrane Sergej Šojgu rekao je državnoj televiziji da će biti pozvano oko 300.000 rezervista.

"Ovo nije blef'"

"Kada je ugrožen teritorijalni integritet naše zemlje, sigurno ćemo iskoristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju da zaštitimo Rusiju i naš narod. Ovo nije blef", rekao je Putin.

"Oni koji pokušavaju da nas ucjene nuklearnim oružjem treba da znaju da se vjetar može okrenuti i u njihovom pravcu", dodao je Putin.

Ali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u intervjuu njemačkoj medijskoj grupi Bild objavljenom u srijedu da ne misli da će Putin posegnuti za nuklearnim oružjem.

"Putin sutra može reć, kao i Ukrajina, želimo dio Poljske, inače ćemo koristiti atomsko oružje. Ne možemo praviti te kompromise," rekao je on.

Odvojeno, ministar vanjskih poslova Zelenskog Dmytro Kuleba pozvao je zapadne saveznike da povećaju vojnu pomoć Kijevu i dodatno izoluju Moskvu.

Na marginama skupa UN-a, francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je svijet da "izvrši maksimalan pritisak" na Putina, čije će odluke "služiti dodatnoj izolaciji Rusije".

Njemački kancelar Olaf Scholz osudio je poziv kao "čin očaja" u "zločinačkom ratu" za koji je rekao da Rusija ne može pobijediti.

Američka ambasadorica u Ukrajini Bridget Brink napisala je na Tviteru da je mobilizacija znak "slabosti, ruskog neuspjeha".

Nakon najave rezervista, letovi iz Rusije u susjedne bivše sovjetske zemlje bili su rezervirani za naredne dane, pokazali su podaci aviokompanije, što je izgledalo kao žurba da napusti zemlju. Cijene preostalih sjedišta su naglo porasle.

U širokoj ukrajinskoj kontraofanzivi posljednjih sedmica, kijevske snage su ponovo zauzele stotine gradova i sela koja su mjesecima bila pod kontrolom Rusije.

U rijetkom priznanju vojnih gubitaka iz Moskve, Šojgu je u srijedu rekao da je 5.937 ruskih vojnika poginulo u Ukrajini od početka vojne intervencije u februaru.

Svjetski mir "u opasnosti"

Kako je Putin objavio svoju najavu, stanovnici su čistili ruševine i razbijeno staklo iz devetospratnice koja je pogođena raketnim udarom u gradu Harkovu na istoku Ukrajine.

"Hoće da nas oslobode od čega? Od naših domova? Od naših rođaka? Od prijatelja? Šta još?" rekla je za AFP. "Žele da nas oslobode života?" rekla je 50-godišnja stanovnica, koja je dala ime Galina.

Referendumi slijede obrazac uspostavljen 2014. godine, kada je Rusija anektirala poluostrvo Krim od Ukrajine nakon sličnog glasanja.

Kao i 2014. godine, Washington, Berlin i Pariz su osudili posljednje glasanje, rekavši da međunarodna zajednica nikada neće priznati rezultate.

Peking, koji je do sada prešutno podržavao intervenciju Moskve, pozvao je u srijedu na "prekid vatre kroz dijalog" nakon Putinovog obraćanja i vjerovatno pozivajući se na referendume rekao da "treba poštovati teritorijalni integritet svih zemalja".

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je u međuvremenu osudio Putinovu "opasnu i nepromišljenu nuklearnu retoriku".

Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell u srijedu je optužio Putina da je "ugrozio" svjetski mir.

"Putinova najava lažnih referenduma, djelimične vojne mobilizacije i nuklearne ucjene su teška eskalacija", napisao je Borrell na Tviteru.

"Prijetnja nuklearnim oružjem je neprihvatljiva i stvarna opasnost za sve", rekao je.

Kijev je rekao da su referendumi besmisleni i obećao da će "eliminisati" pretnje koje predstavlja Rusija, rekavši da će njene snage nastaviti da preuzimaju teritoriju bez obzira na to šta Moskva ili njeni zastupnici najavljuju.

XS
SM
MD
LG