Najavom mobilizacije ruski predsjednik Vladimir Putin otvoreno prijeti brutalnijim i radikalnijim opcijama u Ukrajini, što uključuje i direktnu prijetnju nuklearnim oružjem, ocijenio je bivši vojni predstavnik Bosne i Hercegovine (BiH) pri NATO-u, Alija Kožljak.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je u govoru 21. septembra najavio djelimičnu vojnu mobilizaciju u zemlji. Ovo je prva ovakva najava nakon Drugog svjetskog rata.
Putin je u govoru naciji upozorio Zapad da će Moskva odgovoriti svom silom svog golemog arsenala, ako nastavi s onim što je nazvao "nuklearnom ucjenom".
Iz Putinovog istupa može se iščitati najava "ekstremnije upotrebe paravojnih formacija" kao i opasnost da će rat u Ukrajini potrajati i biti još brutalniji, ocjenjuje za RSE Kožljak.
Putinove paravojne formacije
"To su formacije koje nisu na spisku regularnih rezervni snaga Ruske Federacije. On će obučavati snage koje nisu u sistemu, a tu mislim i na kriminalce i zatvorenike. To pokazuje konfuziju, ali i moguću brutalnost njegovih narednih poteza", naglasio je.
Kožljak je stava da je očigledno kako je rat u Ukrajini ušao u fazu u kojoj Putin potvđuje da "nije u stanju ostvariti prvobitno zacrtane ciljeve".
"Ta početna 'operacija', koja je uključivala i glavni grad Kijev, sada je definitivno prošlost. Sada dolazi do toga da mora redefinisati svoju strategiju, zbog balansa uspostavljenog na bojištu", ističe on.
Jasno je, kaže, da "demilitarizacija i denacifikacija Ukrajine", kako su Rusi objašnjavali razloge svoje invazije, nisu Putinov glavni ciljevi.
"On sada čak i ne pominje da je cilj protivljenje širenju NATO-a, nego anektiranje okupiranih regija. Tu vidimo konfuziju i ad hoc donošenje odluka te ono čega se i plašimo, njegovih prijetnji i iracionalnosti", naglasio je Kožljak.
"Nije isključena upotreba nuklearnog oružja"
Naglašava da je Putin najavio "nove načine i nova sredstva djelovanja", fokusirajući se na masovnije angažovanje proruskog stanovništva u okupiranim ukrajinskim regijama.
"Putin proglašava 'djelomičnu mobilizaciju', ali to je ustvari očito opšta mobilizacija koja otvara i nove mogućnosti djelovanja i dugoročnije trajanje sukoba", istaknuo je.
Kožljak kaže da je riječ o osobi koja nije spremna priznati poraz i "to nam aludira da će u narednom periodu biti spreman i na radikalnije opcije".
"Po mom mišljenju nije isključena ni upotreba taktičkog nuklearnog oružja", ocijenio je Kožljak.
Zapadni lideri kažu da su Putinove poruke "priznanje da njegova invazija ne uspijeva".
Kožljak upozorava da Putin računa na podršku svojih saveznika, ističući da takvih ima i na Zapadnom Balkanu.
Sjedinjene Američke Države najavile su u septembru dvije milijarde dolara u okviru vojnog financiranja za Ukrajinu i 18 drugih zemalja za koje se smatra da su u opasnosti od buduće ruske agresije.
Američki državni sekretar Anthony Blinken najavio je to tokom boravka u Kijevu 8. septembra, saopćio je zvaničnik State Departmenta.
Zvaničnik State Departmenta rekao je da će Ukrajini biti dodijeljena približno milijarda dolara, a ostatak bi bio podijeljen između zemalja među kojima su i BiH, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora te Sjeverna Makedonija. Srbija nije na ovom spisku zemalja.
U rijetkom obraćanju naciji, ruski predsjednik Vladimir Putin je 19. septembra poručio da će neki rezervisti sada biti pozvani da se bore u Ukrajini. Rusija ima 25 miliona rezervista, sada će se pozvati 300.000 s borbenim iskustvom.
Rekao je kako je ovo nužan korak kako bi se osigurao teritorijalni integritet i zaštitili ljudi na teritorijima Ukrajine koje je okupirala Rusija. Optužio je Zapad za nuklearnu ucjenu Rusije. Putin je rekao da Rusija ima "puno oružja za odgovor" i da on ne blefira.
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu najavio je da će Rusija odmah početi s mobilizacijom 300.000 rezervista.
Rusija je 24. februara pokrenula invaziju na Ukrajinu.
Od tada je zemlju napustilo nekoliko miliona Ukrajinaca, ubijeno je na hiljade civila, gradovi su uništeni. Sjedinjene Države, Evropska unija i druge zemlje uvele su niz sankcija za Moskvu zbog rata u Ukrajini.
Facebook Forum