Dostupni linkovi

Rusija je mogla, ali nije spriječila tragediju u školi u Beslanu


Komemoracije za žrtve

Bio je početak školske godine, 1. rujna 2004. Trebao je to biti jedan od onih dana koji će djeci i roditeljima ostati u sjećanju po lijepim trenucima, no kada je svečanost kojom se obiljažavao početak školske godine završila, maskirani muškarci i žene, upali su u dvorište, počeli pucati. Na sebi su imali pojaseve pune eksploziva. Bili su to čečenski militanti koji su tražili da se ruske snage povuku iz Čečenije.

Taoci, njih više od tisuću, učenici, nastavnici, roditelji odvedeni su u sportsku dvoranu koja je bila puna eksploziva.

Talačka kriza završena je treći dan sa dvije snažne eksplozije i intezivnom pucnjavom. Svjedoci tvrde da je akcija ruskih specijalaca bila kaotična, da su koristili teško naoružanje i prekomjernu silu. Samo je jedan otmičar uhvaćen živ i njemu se sudilo.

Više od desetljeća, preživjeli i rodbina stradalih su se pitali da li je opsada mogla biti spriječena i zašto je toliko mnogo ljudi poginulo u akciji spašavanja.

Ističu da ruski dužnosnici, uključujući i predsjednika Vladimira Putina, pogrešno rješavali talačku krizu, te da su ignorirali obavještajne podatke o tome da se planira napad. Istraga koja se kasnije vodila bila je spora i nedjelotvorna.

Prizor nakon okončanja talačke krize, 2004.
Prizor nakon okončanja talačke krize, 2004.


Zbog toga su se više od 400 onih koji su preživjelih otmicu žalili Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Sud je u nadležnosti Europskog vijeća kojeg je i Rusija članica.

Presuđeno je da je Rusija imala dovoljno informacija o tome da se planira napad u tom području, ali nije poduzela potrebne mjere kako bi ga spriječila.

"Korištenje moćnog oružja, poput topova, minobacača i bacača plamena, doprinjelo je velikom broju žrtava", ocijenio je sud.

Države članice Europskog vijeća moraju poštivati presude Suda za ljudska prava, no ne može ih se prisliti i da provedu donesene odluke.

Rusija treba platiti oštetu žrtvama od gotovo tri milijuna eura, te 88.000 eura za pravosudne treškove.

Kremlj je saopćio da je presuda potpuno neprihvatljiva.

  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana. Dobitnica novinarske nagrade 'Lorenzo Natali'  2008. koje dodjeljuje Evropska komisija u saradnji sa Reporterima bez granica i Svjetskim udruženjem novinara. 

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG