Dostupni linkovi

Rusija smanjuje broj osoba s invaliditetom usred rata u Ukrajini u kojem su ranjene stotine hiljada

Andrej Vinogradov, ruski aktivista za prava osoba s invaliditetom iz Tomska, pokazuje zgradu bez pristupa za invalidska kolica.
Andrej Vinogradov, ruski aktivista za prava osoba s invaliditetom iz Tomska, pokazuje zgradu bez pristupa za invalidska kolica.

Oksanin sin ne govori, teško hoda i ima epilepsiju. Star 20 godina, može sam da jede, ali ne može da kontroliše mokrenje ili stolicu i nosi pelene.

Ipak, Oksana, koja je tražila da joj se prezime ne objavljuje iz straha od posledica, kaže da joj je, kada je napunio 18 godina, trebalo čitavu godinu da ubedi zvaničnike da bude kvalifikovan kao osoba s invaliditetom.

Ona se sada gorko šali o tom procesu: "U Rusiji, da biste dobili status invalida, morate biti zdravi."

Pravila pooštrena posle tokom ruske invazije na Ukrajinu

Početkom aprila 2022, šest nedelja pošto je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, vlada predsednika Vladimira Putina pooštrila je pravila za priznavanje invaliditeta, što je već učinila nekoliko puta tokom protekle decenije.

Nove promene su usledile dok je rat – koji besni i skoro četiri godine kasnije – počeo da povećava izdatke za vojsku i povećava pritisak na državni budžet.

Finansijski podsticaj je jasan. Smanjenje broja registrovanih osoba s invaliditetom za oko milion moglo bi državi da uštede oko 120 milijardi rubalja (1,57 milijardi dolara) godišnje, ustanovila je Sistema, istraživačka jedinica Ruskog servisa RSE.

Do početka 2025. godine, zvanični broj je bio nešto više od 11,1 miliona, otprilike dva miliona manje nego 2010. i oko milion manje nego 2017, pokazuju vladini dokumenti.

Putinova vlada ne objavljuje brojke žrtava među njenim snagama u Ukrajini, ali je Centar za strateške i međunarodne studije prošlog juna procenio da je više od 950.000 ruskih vojnika ubijeno ili ranjeno od početka rata, bez preciziranja koliko je njih s trajnim invaliditetom.

Zapadne obaveštajne službe sada procenjuju da je broj ruskih žrtava više od milion, pri čemu je možda četvrtina poginula, dok su ostali ranjeni.

"Vlasti su shvatile da će rat povećati broj osoba s invaliditetom", rekao je bivši specijalista za medicinsko-socijalno veštačenje, koji je govorio pod uslovom da ne bude imenovan iz straha od posledica zbog javnog komentarisanja tog pitanja. "Zato su odlučile da statistiku učine lepšom – i uštede novac."

Sistem osmišljen da isključi?

Pooštravanje kriterijuma za invaliditet počelo je mnogo opšte invazije na Ukrajinu.

Promene uvedene 2014. godine – u godini kada je Rusija anektirala Krim i podsticala rat na istoku Ukrajine – stavile su naglasak na sposobnost osobe da radi ili održava ono što zvaničnici smatraju "normalnim životom", čak i ako postoje teška medicinska stanja.

Vremenom su dodatne promene dovele da proces bude još više birokratski i restriktivan, rekli su za Sistemu Rusi koji rade ili su radili s osobama s invaliditetom.

Korisnici doma za stare i osobe s invaliditetom u Klinu, Moskovska oblast, 2019.
Korisnici doma za stare i osobe s invaliditetom u Klinu, Moskovska oblast, 2019.

Vladini uredba iz aprila 2022. dodatno je podigla prag. Ona navodi tri uslova za priznavanje statusa osobe s invaliditetom: trajno oštećenje telesnih funkcija; "potpun ili delimičan gubitak sposobnosti ili kapaciteta građanina da se stara o sebi, samostalno se kreće, orijentiše, komunicira, kontroliše svoje ponašanje, uči ili obavlja radne aktivnosti"; i potrebu za rehabilitacijom.

Međutim, uredba predviđa da jedan od ovih uslova nije osnov za priznavanje statusa osobe s invaliditetom. To znači da je potrebna kombinacija tih uslova, što je zahtev za koji je bivši specijalista za medicinsko-socijalno veštačenje rekao da bi mogao da omogući vlastima da odbiju status invaliditeta u gotovo svakom slučaju.

Čak i osobe klasifikovane s najtežim stepenom invaliditeta – Prva grupa – moraju redovno da prikupljaju dokumenta, idu na ponovne preglede i medicinsko-socijalna veštačenja svake dve godine. Oni s manje teškim invaliditetom moraju svake godine da potvrde svoj status.

Iako uredba omogućava status trajnog invaliditeta, stručnjaci kažu da je formulacija dovoljno nejasna da zvaničnicima omogući da ga dodele selektivno ili da ga uopšte ne dodele.

'Kao da će stentovi nestati'

Sedamdesetogodišnjoj Marini je savetovano da angažuje privatnog konsultanta kako bi joj pomogao da dobije status trajnog invaliditeta. Ta usluga je košta oko 100.000 rubalja (1.310 dolara).

Ona ima stentove na srcu, ali mora da se podvrgne godišnjim pregledima kako bi se potvrdilo njeno stanje.

"Kao da će stentovi samo nestati", rekla je ona.

"Ako svake godine budem išla na koronarnu angiografiju", rekla je Marina za Sistemu, "pre ću umreti od testova nego od srčanog udara".

XS
SM
MD
LG