Delegacije Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Rusije su završile osmočasovne konsultacije u Ženevi, podstaknute zahtjevima zvanične Moskve za bezbjednosnim sporazumom, dok istovremeno gomila vojsku u blizini Ukrajine.
Zamjenica američkog državnog sekretara, Vendi Šerman (Wendy Sherman), šefica američke delegacije, razgovarala je sa Sergejem Rjabkovim, zamjenikom ruskog ministra spoljnih poslova, prenosi servis RSE na engleskom jeziku.
Američka diplomatkinja je ove razgovore opisala kao „ozbiljne“ i „poslovne“. Ona je sastanak sa ruskim kolegom opisala više kao razgovor, a ne kao konkretne pregovore, i istakla je da nisu prolazili redom kroz ruske prijedloge.
Istakla je da su SAD došle na sastanak sa nekoliko svojih predloga, uključujući detalje o postavljanju sistema protivraketne odbrane u Evropi i ograničavanju vojnih vježbi.
Dodala je da američki prijedlozi moraju biti recipročni i odbacila je ruske zahtjeve za smanjenje broja vojnika SAD u Istočnoj Evropi, ističući da to pitanje nije bilo na dnevnom redu.
Kazala je da je Vašington ponudio da se uskoro opet sastane sa Rusijom, da detaljnije razgovaraju o problemima.
Rjabkov je uvjeravao Šerman da je zabrinutost SAD i Sjevernoatlantskog saveza (NATO) zbog gomilanja ruskih trupa kod granice sa Ukrajinom neosnovana.
„Objasnili smo našim kolegama da nemamo planova ni namjera da napadnemo Ukrajinu. Nema razloga za strah od eskalacije po ovom pitanju“, rekao je Rijabkov novinarima nakon sastanka.
Dodao je da su SAD „vrlo ozbiljno shvatile ruske prijedloge“, i da se Moskva zalaže za „nastavak dijaloga“.
Ipak, on je istakao da nakon sastanka nije ostvaren napredak po pitanju zahtjeva Moskve da Ukrajini ne bude dopušteno da postane članica NATO saveza. Naglasio je da napredak budućih pregovora sa američkim diplomatama direktno zavisi od ovoga.
Šerman je rekla da Vašington „nikome neće dozvoliti da zatvori politiku otvorenih vrata NATO saveza“ koja je, po njoj, ključna za tu alijansu.
„Nećemo se odreći bilateralne saradnje sa suverenim državama koje žele da rade sa Sjedinjenim Državama. Nećemo donositi odluke o Ukrajini bez Ukrajine, o Evropi bez Evrope, o NATO-u bez NATO-a. Kako kažemo našim saveznicima i partnerima – ništa o vama, bez vas“, kazala je Šerman.
Prije zvaničnog početka razgovora, Šerman i Rjabkov su se sastali na radnoj večeri 9. januara u Ženevi.
Dvoje diplomata "razgovarali su o bilateralnim temama kojima će se obje strane baviti" na glavnim razgovorima 10. januara, navodi se u saopštenju State Departmenta od 9. januara.
Stoltenberg: Možemo pronaći način da izbjegnemo sukob
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg koji će se sa ruskim timom sastati u srijedu u Briselu rekao je da bi Rusija i Zapad mogli pronaći način da izbjegnu sukob.
“Ono čemu se nadamo jeste da se možemo dogovoriti o putu naprijed, da se možemo dogovoriti o nizu sastanaka, da možemo dogovoriti proces”, rekao je Stoltenberg.
Rusko-američke razgovore o sigurnosnim garancijama je predložila Moskva, koja je Vašingtonu i NATO-u nedavno predala nacrte sigurnosnih dokumenata.
U njima se zahtijeva da Alijansa ne primi u članstvo Ukrajinu i druge bivše sovjetske zemlje i da odustane od razmještanja snaga i vojne opreme u centralnoj i istočnoj Evropi. Vašington i NATO saveznici odbili su da se obavežu na to, ali su naveli da su spremni za pregovore.
Zahtjevi su sačinjeni u vrijeme sve većih tenzija zbog nagomilavanja ruskih vojnika u blizini Ukrajine, koje je podstaklo strahovanja zbog moguće invazije na tu zemlju.
Zapad strahuje da bi rusko gomilanje vojske moglo signalizirati da Moskva priprema invaziju na Ukrajinu. Rusija je pripojila ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. i podržala je separatiste koji se bore protiv vladinih snaga u istočnoj Ukrajini.
Rusija traži od SAD kompromise
Stav Moskve u pregovorima o sigurnosnim garancijama sa Vašingtonom je nepokolebljiv i SAD moraju biti spremne na kompromise, rekao je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov, pred početak razgovora američke i ruske delegacije u Ženevi u ponedjeljak.
State Department je naveo da će se u Ženevi razgovarati samo o određenim bilateralnim pitanjima, te da Sjedinjene Države "neće razgovarati o evropskoj sigurnosti bez naših evropskih saveznika i partnera".
„Zamjenik državnog sekretara je naglasio da će rasprava o određenim temama biti rezervisana za sastanak Saveta NATO-Rusija u Briselu 12. januara i sastanak Stalnog saveta OEBS-a u Beču 13. januara“, saopštio je State Department.
Sherman je "naglasio posvećenost Sjedinjenih Država međunarodnim principima suvereniteta, teritorijalnog integriteta i slobode suverenih nacija da izaberu svoje saveze", navodi se u saopštenju, pozivajući se na Ukrajinu i njene težnje da se pridruži NATO-u.
Sherman je "potvrdio da bi Sjedinjene Države pozdravile istinski napredak kroz diplomatiju", dodaje se.
Ključni ruski zahtjevi
Američki predsjednik Joe Biden i njegov ruski kolega Vladimir Putin održali su dva telefonska razgovora u decembru oko Ukrajine i sigurnosnih pitanja.
Putin je postavio niz zahtjeva, uključujući garancije da se NATO neće dalje širiti na istok na bivše sovjetske države poput Ukrajine i Gruzije. Kremlj također želi da Alijansa smanji raspoređivanje trupa i oružja u istočnoj Evropi.
Uoči razgovora u Ženevi, Rjabkov je izneo tri ruska zahtjeva: bez daljeg širenja NATO-a, bez projektila na ruskim granicama i da NATO više ne ima vojne vežbe, obaveštajne operacije ili infrastrukturu van svojih granica iz 1997. godine.
"Ruska strana je došla ovdje s jasnim stavom koji sadrži niz elemenata koji su, po mom mišljenju, razumljivi i koji su tako jasno formulirani - uključujući i na visokom nivou - da odstupanje od naših pristupa jednostavno nije moguće", rekao je Rjabkov.
Američki zvaničnici su rekli da neki ruski zahtjevi nisu prihvatljivi za start, dok su drugi otvoreni za diskusiju.
Državni sekretar Antoni Blinken rekao je da pregovori sa Moskvom neće napredovati sve dok Rusija drži "uperen pištolj u glavu Ukrajine".
"Postoji put dijaloga i diplomatije da se pokuša riješiti neke od ovih razlika i izbjeći sukob", rekao je Blinken za CNN 9. januara.
Blinken je u intervjju za televiziju ABC ponovio da će se Rusija suočiti sa ozbiljnim sankcijama i drugim posljedicama ako nastavi invaziju na Ukrajinu.
"Ako Rusija izvrši obnovljenu agresiju na Ukrajinu, mislim da je vrlo poštena mogućnost da će NATO ojačati svoje pozicije duž svog istočnog krila, zemalja koje graniče sa Rusijom", rekao je on za ABC.
Zvaničnici američke administracije rekli su da bi mogli pronaći neki zajednički jezik s Rusijom o široj kontroli naoružanja, raspoređivanju projektila, vojnim vježbama ili sličnim pitanjima.
