Dostupni linkovi

Protivnici rata u Rusiji govore o šoku i užasu invazije na Ukrajinu


Antiratni protest u Sankt Peterburgu 27. februara 2022, tri dana posle početka invazije. U prvim nedeljama rata, više od 13.000 Rusa je privedeno širom zemlje.
Antiratni protest u Sankt Peterburgu 27. februara 2022, tri dana posle početka invazije. U prvim nedeljama rata, više od 13.000 Rusa je privedeno širom zemlje.

Pišu: Idelske realnosti i Robert Coalson

Uprkos rastu tenzija s gomilanjem ruske vojske blizu granice s Ukrajinom u mesecima pre 24. februara 2022. godine invazija Moskve na susednu zemlju uzdrmala je mnoge Ruse, prenosi redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

"Naravno, sećam se", rekao je Ivan Koretnikov, 84-godišnji umetnik iz grada Perma u uralskom regionu, o danu kada je invazija počela. "Bilo je to kao grom iz vedrog neba. Tako sam se osećao…. 24. februar je bio kao grom. Do poslednjeg trenutka odbijao sam da poverujem u to."

Iako je ogromna većina Rusa pasivno ili aktivno podržala rat protiv Ukrajine, hiljade njih su bile zgrožene odlukom predsednika Vladimira Putina da izvrši invaziju i iznenada su shvatili da su preko noći uništeni njihovi životi, ali i život njihove zemlje.

Idelske realnosti RSE-a razgovarale su s desetinama tih Rusa tokom prošle godine, često ih kontaktirajući pošto su bili kažnjeni ili zatvoreni zbog antiratnih protesta.

U julu je jedna žena koja je protestovala zbog rata i dalje pozivala svoje sugrađane Ruse da progovore, upozoravajući da će "njihovo ćutanje o dešavanjima u Ukrajini ubiti ljude".

'Potpuno sam poludela '

"Bila sam jednostavno u šoku", priseća se Polina Muhačeva, koja je nedavno završila pravni fakultet u gradu Kirov, na oko 900 kilometara severoistočno od Moskve. "Prvo sam pomislila da to povlači sa sobom finansijsku nestabilnost i to me je najviše uplašilo. Ali sam onda shvatila da je to pravi rat i da ljudi ginu. Potpuno sam poludela".

"Narednih nekoliko dana kao da sam bila u magli", dodala je ona. "Nisam znala šta da radim, kako ćemo živeti s tim... Osećala sam se pogubljeno."

Ilmira Rahmutulina, koreografkinja u glavnom gradu Baškortostana Ufi, ispričala je sličnu priču.

"Moja sestra i ja uopšte nismo spavale u noći 23. na 24. februar", priseća se Rahmutulina. "Bile smo toliko zabrinute da jednostavno nismo mogle da spavamo. Tako da smo skoro odmah saznale da je rat počeo. Naravno, bile smo šokirane, užasnute onim što se dešavalo."

U Samari, oko 450 kilometara jugozapadno od Ufe, aktivista Vladimir Avdonin rekao je da se njegov svet promenio.

"Iznenadila me je vest o početku rata", rekao je on za Idelske realnosti. "U početku je to bio kratkotrajni šok. Ali sam brzo shvatio da moram da reagujem, da je nemoguće ćutati, jer svi mi građani Rusije snosimo odgovornost za ono što se dešava. Istog dana sam počeo da se pripremam za samostalni protest."

Vladimir Avdonin na protestu u Samari 25. februara 2022.
Vladimir Avdonin na protestu u Samari 25. februara 2022.

U Rusiji su samostalni protesti jedne osobe tehnički legalni, mada se ljudi koji ih sprovode redovno pritvaraju i često se suočavaju s optužbama kao što su "neposlušnost policajcu" ili "opiranje privođenju".

"Ako ništa ne radite i ćutite, postajete saučesnik u zločinu", priseća Avdonin svog razmišljanja. "Neću da postanem saučesnik Putinovih zločina".

'Političke rasprave će uništiti našu porodicu'

Dok je ruska vojska probijala kroz Ukrajinu, posledice rata su podelile porodice širom Rusije.

Stanovnica Kirova Muhačeva – koja je u aprilu pritvorena jer je nosila zelenu traku u kosi, u vreme kada su antiratni disidenti koristili zelenu boju kao simbol mira – rekla je da su roditelji tražili da ne izražava protivljenje ratu.

"Po njihovom mišljenju u redu je ćutati i, kako kažu, ne privlačiti pažnju", rekla je ona. "Najviše što će uraditi jeste da razgovaraju u kuhinji".

Polina Muhačeva
Polina Muhačeva

"Moja mama je manje-više neutralna, ali je moj otac za rat, dok smo baka i ja protiv", rekla je Muhačeva. "Nemoguće je bilo koga ubediti (da prihvati drugačije mišljenje). Mama je ozbiljno zabrinuta da će političke rasprave uništiti našu porodicu, pa se trudi da ćuti i ne raspiruje sukobe".

Antiratni disident Iskander Gabrahmanov, iz glavnog grada Tatarstana Kazanja, ispričao je sličnu priču.

"Moja majka... niti osuđuje niti podržava ono što se dešava", rekao je on. "A otac... želi da obnovi Sovjetski Savez. To je zemlja u kojoj je odrastao, u kojoj je proveo mladost, za njega je to bilo divno vreme. Razumem zašto tako misli, ali se suštinski ne slažem s njim".

Prolaznik pozvao policiju

Jelena Bajbekova je predavala matematiku u srednjoj školi u gradu Astrahanu na jugu Rusije kada je počeo napad na Ukrajinu. Ona je već imala probleme sa zakonom kada je čula vest, pošto je 22. februara na centralnom gradskom trgu održala samostalni antiratni protest.

"Stajala sam blizu tržnog centra s natpisom: 'Putin = Rat = Kriza = Degradacija = Međunacionalno neprijateljstvo'", rekla je Bajbekova. "Videla sam kako se jedan prolaznik naljutio i pozvao policiju, pa sam otišla u drugu ulicu".

Policija se dva dana kasnije pojavila u njenoj kući i privela je pošto je komšija prijavio da na njenoj terasi visi peškir s plavo-žutom bojom ukrajinske zastave.

"Suđenje je trajalo bukvalno tri minuta", priseća se ona i dodaje da je osuđena na pet dana zatvora. "Onda sam bačena u ćeliju s nekim alkoholičarima koji su stalno pušili".

Kada je izašla iz zatvora, direktorka škole joj je izrekla disciplinsku kaznu zbog nedolaženja na posao. U aprilu je dobila otkaz.

"Dok sam bila u pritvoru, pisalo mi je dvoje nastavnika da me u potpunosti podržavaju, ali da ne mogu da se ponašaju kao ja", dodala je Bajbekova. "Ali to je bilo samo dvoje u kolektivu s 56 ljudi".

'Ćutanje ubija'

U prvim nedeljama posle početka invazije, više od 13.000 Rusa je privedeno, ponekad brutalno, zbog protesta protiv rata, navodi organizacija OVD-Info koja prati represiju u Rusiji.

Ilmira Rahmatullina
Ilmira Rahmatullina

Vlada je brzo usvojila drakonske zakone koji kriminalizuju svako protivljenje ratu. Nezavisni mediji i grupe za ljudska prava su zatvoreni ili proterani iz zemlje. Do kraja godine antiratnim disidentima su izrečene dugotrajne zatvorske kazne.

Uprkos novom talasu protesta nakon što je Putin naredio vojnu mobilizaciju u septembru, u Rusiji se nije konsolidovao značajan javni antiratni pokret.

Rahmatulina, protivnica rata iz Ufe, protestovala je četiri puta u prvim nedeljama rata.

"Glavna stvar je da ljudi ne smeju da se naviknu na ono što se dešava u Ukrajini", rekla je ona. "I ne smeju da se naviknu na sopstveno stanje bespomoćnosti".

"Ne treba da se naviknu ni na jedno ni na drugo, pošto takvo stanje i ćutanje o onome šta se dešava u Ukrajini zaista ubija čoveka – i bukvalno i figurativno", zaključila je Rahmatulina.

'Prihvatam rizike'

Ljaisan Sultangarejeva, 25-godišnja stanovnica malog baškortostanskog grada Tujmazi, više puta je kažnjavana zbog svojih protesta protiv rata.

"Protestovala sam jer nisam mogla da ćutim", rekla je ona. "Ne mogu samo gledam sa strane. Teško je. Ne znam nikoga u Tujmaziju ko bi se otvoreno protivio ratu."

"Naravno, plašim se odlaska u zatvor", rekla je ona. "Trudim se da to izbegnem. Ali, psihički sam spremna za to... Shvatam da će to uništiti moj život i živote mojih rođaka, ali mislim da verovatno ne može drugačije. Prihvatam rizike."

Sultangarejeva ostaje u Rusiji, kao i njene kolege antiratni disidenti Muhačeva, Avdonin, Koretnikov i Gabdrahmanov.

Otpuštena nastavnica matematike Jelena Bajbekova otišla je iz Rusije nekoliko meseci posle invazije i podnela zahtev za politički azil u Nemačkoj.

Ilmira Rahmatulina i njena sestra – koje su za invaziju saznale tokom neprospavane noći u Ufi – otišle su u Jermeniju.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG