Ruski građani pokazuju sve više raspoloženja za proteste jer su širenje korona virusa i borba države protiv epidemije ostavili mnoge ljude nezadovoljnim, uključujući liječnike i vlasnike malih preduzeća, rekao je jedan od najuticnijih opozicionih aktivista u zemlji, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
"Trenutno je stepen protestnih aktivnosti građana vjerovatno jedan od najviših u posljednje vrijeme", rekao je Aleksej Navaljni, osnivač Fondacije za borbu protiv korupcije, u video intervjuu za RSE iz svog moskovskog doma 20. maja.
"Ovakav gnjev raste među onima koji ranije nisu bili vidljivi u protestnim aktivnostima ili direktnoj politici. To su liječnici, predstavnici malih preduzeća i obični ljudi koji su sada bez primanja", rekao je.
Rusiju je teško pogodio korona virus, s više od 300.000 registrovanih slučajeva, čineći je drugom u svijetu po broju zaraženih, nakon Sjedinjenih Država. Virus je također ukazao na problem nedovoljno finansiranog zdravstvenog sistema, pri čemu su desetine liječnika umrle od COVID-19, a neki su izvršili samoubistvo.
Nadalje, zbog mjera zabrana vlasnici malih preduzeća gurnuti su do ivice bankrota, dok se sve veći broj nezaposlenih suočava s novčanom krizom.
Ipak, vlada je bila spora u korištenju više od 160 milijardi dolara iz fonda za "crne dane" koje je pažljivo uštedjela tokom godina. Navaljni i njegov tim predložili su plan kojim se traži da veći dio novca fonda vlada učini dostupnim građanima i malim preduzećima.
Tokom intervjua kritikovao je vladu zbog prioriteta datom sigurnosnim službama i državnim kompanijama poput Rosteha (Rostekh), odbrambenog konglomerata, a ne državnog zdravstvenog sistema. Vlada mora udvostručiti ili utrostručiti potrošnju na zdravstvenu zaštitu kako bi iskorijenila svoje nedostatke, rekao je Navaljni.
Posljednja značajna ruska protestna aktivnost dogodila se u Moskvi tokom ljeta 2019. godine, kada je lokalna izborna komisija odbila kandidature nekolicini opozicionih političara za gradski parlament, što je pokrenulo višesedmične demonstracije s desetinama hiljada ljudi na ulici.
Glasanje o ustavnim promjenama
Navaljni je rekao da je njegov tim fokusiran na aktivnosti protiv predstojećeg glasanja za odobravanje ustavnih promjena koje bi mogle omogućiti predsjedniku Vladimiru Putinu da ostane na vlasti do 2036. i na regionalne izbore u septembru.
Navaljni je pozvao ljude da ne učestvuju u glasanju i da, ako budu prisiljeni izaći na birališta, glasaju protiv ustavnih promjena. Ruski izbori često su uprkos pomnim praćenjima opozicionih aktivista bilježili gruba kršenja, kao što je ubacivanje dodatnih glasačkih listića.
Navaljni je prošle godine preporučio građanima da glasaju protiv kandidata koji predstavljaju vladajuću partiju Jedinstvena Rusija - strategija koja je neke Putinove političare koštala njihovih mjesta.
Međutim, uslijed zabrinutosti zbog gužvi u vrijeme prijetnji korona virusa, ruska vlada je ranije ovog mjeseca usvojila zakone koji omogućavaju glasanje putem interneta, što je opozicija kritikovala kao potez kojim se otvaraju vrata za lažiranje glasova van kontrole posmatrača.
"Uopšte ne postoje mehanizmi kontrole. U principu, ne postoji način da se prate rezultati", rekao je Navaljni za RSE.
Kazao je da rastuća frustracija stanovništva otvara prozor Komunističkoj partiji i nacionalističkoj Liberalno-demokratskoj partiji (LDPR) - takozvane "lojalne" opozicione partije koje vlada toleriše - da osvoje više glasova u septembru, ali da ipak očekuje da će država otežati njihove napore. Vlada je već uvela nove propise za izbornu kampanju i policiji dala veće ovlasti, rekao je.
"Postoje šanse za [komuniste i LDPR], ali vlada sada sistematski zatvara sve prozore mogućnosti", rekao je.