Rusi su u petak počeli glasanje prvog dana trodnevnih predsjedničkih izbora na kojima će predsjednik Vladimir Putin gotovo sigurno pobijediti, produžujući vladavinu za još šest godina nakon što je bilo kojem ozbiljnom protivkandidatu zabranjeno da mu se suprotstavi usred brutalnog gušenja neistomišljenika i nezavisnih medija, piše redakcija RSE na engleskom jeziku.
Glasanje, za koje se ne očekuje da će biti slobodno i fer, predstavlja prve velike izbore koji će se održati u Rusiji otkako je Putin pokrenuo invaziju punog obima na susjednu Ukrajinu u februaru 2022.
Putin (71), koji je bio predsjednik ili premijer gotovo 25 godina, u utrci je protiv trojice manje znanih političara: čelnika Liberalno demokratske stranke Leonida Sluckog, zamjenika predsjednika Državne dume Vladislava Davankova iz stranke Novi ljudi te poslanika Državne dume Nikolaja Haritonov iz Komunističke partije, čije se političke pozicije teško razlikuju od Putinovih.
Kandidaturu Borisa Nadeždina, 60-godišnjeg antiratnog političara, prošlog mjeseca je odbila ruska Centralna izborna komisija zbog, kako je rekla, nevažećih potpisa podrške na njegovoj prijavi da bude registrovan kao kandidat.
Uprkos njegovim žalbama, Vrhovni sud Rusije je potvrdio odluku Izborne komisije.
Glasači će glasati na gotovo 100.000 biračkih mjesta u 11 vremenskih zona zemlje, kao i u regionima Ukrajine koje je Moskva nezakonito anektovala.
Oko 10 sati ujutro po moskovskom vremenu, Centralna izborna komisija Rusije je izvijestila da je 2,89 posto od 110 miliona birača sa pravom glasa već glasalo.
Taj broj uključuje one koji su prijevremeno glasali, rekla je predsjednica Izborne komisije, Ella Pamfilova.
Neki ljudi su prijavili probleme kada su pokušali glasati online, dok zvaničnici navode da oni koji žele na ovaj način da glasaju, "samo trebaju malo pričekati ili da se kasnije vrate glasanju".
Pojavili su se i izvještaji da su zaposlenici u javnom sektoru pozvani u petak na prijevremeno glasanje, direktiva za koju je Stanislav Andrejčuk, kopredsjedavajući pokreta za prava birača Golos, rekao da je bila usmjerena na to da radnici glasaju "pod budnim očima svojih šefova".
Ukrajinska i vlade Zapada osudile su Rusiju zbog održavanja glasanja u tim ukrajinskim regionima, nazivajući ih nezakonitima.
Očekuje se da će rezultati biti objavljeni 18. marta.
Ishod izbora, sa Putinovim neprijateljima u zatvoru, egzilu ili mrtvima, nije upitan.
U istraživanju koje je početkom marta proveo VTSIOM News, 75 posto građana koji su namjeravali glasati su rekli da bi svoj glas dali Putinu, bivšem KGB-ovom obavještajcu.
Nemilosrdan pritisak koji je otežao rad nezavisnih medija i grupa za ljudska prava započeo je prije invazije na Ukrajinu, ali se do danas i znatno pojačao.
Skoro tačno mjesec dana prije otvaranja birališta, Putinov najglasniji kritičar, opozicioni političar Aleksej Navaljni, umro je u izoliranom arktičkom zatvoru pod sumnjivim okolnostima dok je služio kazne za koje smatra da su politički motivisane.
Mnogi posmatrači kažu da se Putin riješio čak i najslabijeg izazivača kako bi osigurao veliku pobjedu koju može da navede kao dokaz da Rusi podržavaju rat u Ukrajini i njegovo postupanje prema tom sukobu.
Većina kaže kako ne očekuju da će izbori biti slobodni i fer, uz vrlo ograničenu mogućnost nezavisnog medijskog i posmatračkog praćenja.
Nadeždin je rekao da će regrutovati pomatrače, ali nije jasno da li će biti uspješan sa obzirom na to da samo registrovani kandidati ili državna savjetodavna tijela mogu da poslati posmatrače na birališta.
"Ko na svijetu misli da će to biti pravi izbori?", rekao je za RSE bivši američki ambasador u Rusiji, Michael McFaul.
McFaul je ocijenio da je uvjeren da će administracija predsjednika SAD-a Joea Bidena i druge demokratije svijeta reći da izbori nisu ponudili pošten izbor, ali sumnja da će odbiti da priznaju Putina kao legitimnog predsjednika Rusije.
"Vjerujem da je to prava akcija koju treba preduzeti, ali očekujem da predsjednik Biden neće reći da [Putin] nije ruski predsjednik. A ni svi drugi lideri to neće učiniti jer žele imati kakav-takav kontakt sa Putinom", rekao je.
Opozicionar Aleksej Navaljni je prije smrti rekao da se nada da će izbori biti trenutak kada će birači iskazati nezadovoljstvo – i ratom i Putinovom čvrstom vladavinom. Njegova ideja je bila da birači izađu na glasanje u 12 sati, a akciju je nazvao "Podne protiv Putina".
Njegovu strategiju podržava i promoviše supruga, udovica Julija Navaljnaja.
"Trebamo iskoristiti izborni dan da pokažemo da nas ima i da nas ima puno, da smo stvarni ljudi, živi i da smo protiv Putina... Ostalo je na vama. Možete da glasate za bilo kojeg kandidata osim za Putina. Možete i da pocijepate svoj glasački listić", rekla je Navaljnaja.
Nije jasno hoće li doći do ove akcije.
Najviša moskovska kancelarija za provođenje zakona upozorila je 14. marta birače u Moskvi da se ne obaziru na pozive za učešće u akciji, rekavši da iste sljeduje zakonska kazna.
