Dostupni linkovi

Putin žrtvuje profitabilno evropsko tržište Gasproma zbog geopolitike


Radnik u blizini kompresorske stanice Slavjanskaja kojom upravlja Gasprom, početne tačke gasovoda Sjeverni tok 2 (arhivska fotografija)
Radnik u blizini kompresorske stanice Slavjanskaja kojom upravlja Gasprom, početne tačke gasovoda Sjeverni tok 2 (arhivska fotografija)

Piše: Todd Prince

Kada su visoki menadžeri kompanije pod kontrolom Kremlja, Gasproma, došli u New York u februaru 2020. kako bi predstavili poslovne planove američkim investitorima, ova kompanija je bila upravo zabilježila najbolje tri godine poslovanja u istoriji izvoza prirodnog gasa.

Gasprom je isporučio u prosjeku gotovo 200 milijardi kubnih metara prirodnog gasa godišnje preko gasovoda u Evropi, uključujući Tursku, što je jedna trećina više od prosjeka iz protekle decenije, i zaradio više od 120 milijardi tokom tog perioda.

Uprava Gasproma je rekla američkim investitorima da će očekivani izvoz u Evropu ostati na tom rekordnom nivou i narednu deceniju, što je produžilo finansijsku dobit za kompaniju, ključni stub ruske ekonomije, daleko u budućnost.

Dvije godine kasnije, prognoza je sasvim drugačija. Odluka ruskog predsjednika Vladimira Putina da pokrene napad velikih razmjera na Ukrajinu. Kao i odluke da uskrati dotok gasa Evropskoj uniji (EU) zbog njene podrške Kijevu nakon invazije od 24. februara, koštali su Gasprom te profitabilne budućnisti na kontinentu, kažu stručnjaci, kako piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Kompanija, koja se smatra "fondom za mito" zbog svojih poslovnih veza s Putinovim prijateljima i bliskim saradnicima, dugoročno će izgubiti stotine milijardi dolara od evropskih prihoda. A ta će mračna perspektiva imati negativan učinak na Gaspromove napore da gubitak kompenzuje okretanjem prema Aziji potkopavanjem svoje pregovaračke pozicije s Kinom, kažu stručnjaci.

Međutim, kratkoročno Gasprom može da uživa u mirnim vodama.

Čak i dok količine isporuke u Evropi padaju, kompanija će ove godine ostvariti rekordan prihod od izvoza i snažnu zaradu u sljedeće dvije do tri godine, jer su cijene goriva porasle usred nestašice izazvane onim što je Brisel nazvao "ucjenom Kremlja" ."

Ali do sredine decenije, nove nabavke prirodnog gasa će doći na tržište i EU će dalje smanjiti uvoz ruskog gasa, Gasprom će se suočiti sa oštrim padom prihoda i profita u vrijeme kada će se preostali ekonomski sektori boriti s posljedicama zapadnih sankcija, kažu analitičari.

Gazpromov sve veći izvoz u Aziju neće nadoknaditi izgubljeni prihod. Uticaj na Rusiju biće značajan budući da je Gazprom jedna od najvećih kompanija u zemlji po prihodima, zaposlenim i kapitalnim izdacima, te daje veliki doprinos saveznom budžetu.

'Isključeno'

"Gasprom ne samo da gubi komercijalne prilike i poreze za državu, već aktivno uništava vlastito tržište", kaže za RSE Nadia Kazakova, analitičarka Renessance Energy Advisor iz Velike Britanije.

"Cijene gasa u Evropi će eventualno splasnuti, ali Gasprom nikada neće oporaviti svoj udio u tržištu", rekla je ona.

U dugoročnim planovima Rusije za Gasprom nikada nije trebalo da bude izbor - Evropa ili Azija, trebalo je da bude i jedno i drugo, gdje izvoz na istok služi kao pokretač rasta za kompaniju i zemlju. Gasprom posjeduje najveće rezerve prirodnog gasa na svijetu, dovoljno da decenijama snabdijeva oba kontinenta velikim količinama goriva.

Prije invazije na Ukrajinu u februaru, Gasprom je bio najveći snabdjevač Evrope isporučujući za oko jedne trećine potreba kontinenta.

Putin navodno nije očekivao da će se to promijeniti. Jasno je da je bio siguran u brzu i odlučnu pobjedu u Ukrajini, onu koja bi potčinila Kijev Kremlju. Analitičari kažu da je navodno vjerovao da bi Zapad objeručke prihvatio takav ishod, sa Sjedinjenim Državama i Evropskom unijom koji bi nametnuli ograničene sankcije kao što su učinili nakon što je Moskva izvršila aneksiju Krima 2014.

Umjesto toga Evropska unija se obavezala da će značajno smanjiti priliv ruskih energenata, uključujući gas, kako bi uskratila Moskvi prihod za vojne kampanje, doduše postepeno, tempom koji ima za cilj da olakša moguće nepogodnosti državama i njihovim građanima.

Ruski gas i nafta u Evropi 'potpaljuju' rat u Ukrajini
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:05:47 0:00

Putin je pokušao obrnuti stvari tako što je brže smanjio dotok gasa u blok, što je pomoglo porastu cijena na rekordno visoke razine i izazvalo strahove da bi Rusija ove zime mogla potpuno zaustaviti izvoz ovog energenta.

Prirodni gas se uglavnom koristi za grijanje domova i zgrada zimi, u industriji i za proizvodnju električne energije.

"Sada, Rusija povlači poteze", rekla je 26. jula analitičarka za gas Karolina Siemieniuk iz norveške istraživačke kompanije Rystad Energy.

'Ruski plan igre'

Kazakova je rekla da ne očekuje da Putin sasvim obustavi izvoz gasa u Evropu.

"Ruski plan igre je da nastavi izvoz u Evropu na nivou koji omogućava vladi da ostvaruje značajne prihode i poreze ali da potencijalno drži gasno tržište Njemačke na uzici", rekla je ona.

Njemačka je najveći uvoznik ruskog gasa u Evropi.

Na osnovu trenutnih cijena o količina, Kazakova očekuje da će Gasprom zaraditi 79 milijardi dolara od izvoza u Evropu ove godine i 67 milijardi dolara iduće, što prevazilazi rekord od 51 milijardu dolara iz 2021.

Sergej Vakulenko, nezavisni analitičar za energetiku iz Bona, napisao je da neki ruski zvaničnici polažu nade da će mirovni dogovor s Ukrajinom uključivati i sporazum sa Zapadom o dugoročnom snabdjevanju gasom kao i oprost za legalne konsekvence koje proističu iz prekida dostave.

Takva opklada Kremlja bila bi "kolosalna pogrešna procjena", rekao je za RSE Ed Chow, energetski analitičar iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Washingtonu.

Čak i kad bi se rat u Ukrajini odmah završio, učinjena je nepopravljiva šteta decenijama starom simbiotičkom gasnom odnosu između Evrope i Rusije, rekao je.

"Nakon što je izgradila reputaciju pouzdanog opskrbljivača gasom više od 50 godina, Rusija ju je u pet mjeseci bacila kroz prozor", rekao je Chow.

Moskva nikada nije prekinula dostavu gasa u zapadnu Evropu zbog političke dobiti tokom Hladnog rata. Prije je ova konekcija služila kao most između dvije strane, navodi analitičar.

Glavni izvor prihoda

Prodaje Evropi bile su glavni izvor prihoda tokom decenija za Gasprom, i činile su oko 70 procenata prihoda za kompaniju i oko 40 posto ukupnog prihoda.

Gasprom, koji prodaje više gasa količinski na domaćem tržištu nego što prodaje u Evropi, takođe sakuplja prihod od nafte i proizvodnje električne energije.

Evropska prodaja omogućila je Gaspromu da prebrodi turbulentne 1990-e, kada je Rusija prelazila na tržišnu ekonomiju, a mnoga domaćinstva i kompanije nisu mogle, ili nisu htjele, da plaćaju gas.

Shvativši potencijalnu moć Gaspromovog uticaja u zemlji i inostranstvu, Putin je brzo poduzeo korake za konsolidaciju svoje kontrole nad kompanijom nakon što je prvi put preuzeo dužnost 2000. godine.

U maju 2001., godinu dana nakon inauguracije, Putin je smijenio dugogodišnjeg šefa kompanije, Rema Vjahireva, i postavio Alekseja Millera, lojalistu iz njegovog rodnog grada Sankt Peterburga. Miller i danas vodi kompaniju.

Putin je rano odbio pokušaje moćnih poslovnih interesa da razbije Gasprom i ukine njegov monopol na izvoz gasovodima. Takođe je kompaniju počeo da koristi kao vanjskopolitičko oruđe, isprva uglavnom u prekidima s drugim bivšim sovjetskim republikama.

'Posljednje isporuke'

Gledajući u budućnost, postepeni pomak Evrope prema alternativnim izvorima energije u borbi protiv klimatskih promjena značio je da će prihod Rusije od prodaje fosilnih goriva kontinentu na kraju opasti.

Ali Kremlj je ipak mogao očekivati "još dvije decenije obilnih 'posljednjih isporuka' i prihoda od nafte i gasa", rekao je u nedavnoj objavi na internetu Thane Gustafson, profesor na Univerzitetu Georgetown koji je napisao nekoliko knjiga o ruskoj energetskoj industriji.

"Invazija će vjerovatno skratiti to razdoblje predaha", rekao je.

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) predviđa da će Gaspromov izvoz gasovodima u Evropu pasti na oko 80 milijardi kubnih metara do 2025. godine, oko 40 posto vrhunca postignutog 2018. godine.

EU, koja pokriva lavovski udio evropske potražnje za gasom, rekla je da će težiti okončanju uvoza ruskog gasa do 2027. godine, iako neki analitičari kažu da bi se to moglo teško postići.

James Henderson, predsjedavajući za gasni istraživački program na Oxfordskom Institutu za energetske studije je rekao da Evropa ne treba potpuno da obustavi rusko gas kako bi okončala utica Kremlja u ovom sektoru.

Rekao je da bi smanjenje ruskog udjela na evropskom tržištu gasa na manje od 10 posto, ili manje od 50 milijardi kubnih metara godišnje, suštinski okončalo uticaj Moskve ako bi se taj izvoz proširio na mnoge zemlje.

'Drugi najbolji'

Dok Gasprom gubi svoju dominantnu poziciju u Evropi, nastoji da se proširi u Aziji, posebno na brzorastućem tržištu gasa u Kini, što je pomak koji koincidira sa zaoštravanjem geopolitičkog zaokreta Moskve prema Pekingu usred sve veće izolacije od Zapada zbog rata protiv Ukrajine.

Rusija bi mogla početi izvoziti dodatne količine prirodnog gasa u Kinu putem novog gasovoda već 2027. godine, upravo kada EU namjerava prekinuti uvoz, ako dvije strane postignu dogovor, rekao je Henderson.

Moskva i Peking već godinama pregovaraju o projektu Moć Sibira 2, koji bi prenosio do 50 milijardi kubnih metara prirodnog gasa u Kinu iz polja na Jamalu, poluostrvu u sjeverozapadnom Sibiru koji Evropu opskrbljuje gorivom.

Rusija trenutno izvozi gas u Kinu preko Moć Siberia 1 iz polja u istočnom Sibiru. Očekuje se da će taj gasovod dostići svoj najveći kapacitet od 38 milijardi kubnih metara 2024. godine.

Ruski gubitak evropskog tržišta čini dogovor s Kinom hitnijim i time slabi pregovaračku poziciju Kremlja, rekao je Chow.

To je slučaj već viđenog.

Kremlj je očajnički želio da potpiše ugovor s Pekingom za Moć Sibira 1 nakon što je Zapad prvi put uveo sankcije Rusiji 2014. poslije okupacije i preuzimanja Krima.

Kina je uspjela sklopiti sporazum po vrlo atraktivnoj cijeni, rekao je Chow.

Kazakova, analitičarka iz Velike Britanije, procijenila je da je Kina u julu platila oko četvrtinu onoga što su Evropljani platili za Gaspromovu dostavu gasovodima.

Rusija jednostavno kasni na azijskom energetskom tržištu i nikada neće postići dominantnu poziciju koju je imala u Evropi, rekao je u maju Nikos Tsafos, glavni energetski savjetnik grčkog premijera Kirijakosa Mitcotakisa i bivši analitičar u CSIS-u.

"U smislu količine, Azija bi možda jednog dana mogla parirati Evropi kao tržište za ruski gas, ali kao izvor prihoda i geopolitičke težine, Azija će biti druga najbolja alternativa.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG