Dostupni linkovi

Stručnjak Oxford instituta: Evropi treba gasna alternativa


Gaspromovo postrojenje na poluostrvu Jamal, Rusija 21. maj 2021.

Energetska kriza se već dobro osjetila kroz porast cijena nafte i gasa kada su se svjetski lideri počeli okupljati u Glasgowu na klimatskoj konferenciji Ujedinjenih nacija COP26 što joj daje "interesantan kontekst", kako za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi dr Jack Sharples sa Oxford instituta za studije energetike.

"Trenutna kriza u cijenama energenata pruža interesantan kontekst za COP26. S jedne strane, može se interpretirati kao dodatna motivacija da se napravi pomak od hidrokarbonskih goriva, naročito ako se uvoze. S druge strane, to je znak da i dalje postoji velika potreba za fosilnim gorivima, naročito izvan sektora generisanja energije i da ostaje još mnogo posla da se uradi", pojašnjava dr Sharples.

Prelaz na održive izvore doveden u pitanje?

Koliko bi ciljevi konferencije koja je zacrtala smanjenje globalnih emisija CO2 do sredine ovog vijeka, uz sva upozorenja naučnika da će zagrijavanje izmaći kontroli, mogli biti poremećeno trenutnom energetskom krizom u smislu prelaska na samoodrživa goriva, Sharples kaže da je kriza pokazala koliko su "nefleksibilni naši energetski zahtjevi - čak i sa visokim cijenama trošimo hidrokarbonska goriva jer nemamo spremnu alternativu".

Ovu situaciju je pojasnio navodeći dva aspekta u vezi hidrokarbonskih goriva i energetske krize:

"U principu, visoke cijene hidrokarbonskih goriva trebale bi da potaknu promjenu i prebacivanje na alternativna goriva koja su komercijalno atraktivna. Međutim, kratkoročno gledano trenutne cijene diktiraju finansijska sredstva koja bi se mogla uložiti u alternativne izvore energije. Gledajući dalje unaprijed, perspektiva tekućih visokih cijena mogla bi takođe da učini buduće investicije u hidrokarbonska goriva privlačnijim."

Čitamo vam: Nestašica i rast cena gasa u Evropi
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:06:51 0:00
Direktan link

Oba ova aspekta mogla bi da ometu prelaz na održive energetske izvore, napomenuo je Sharples i dodao: "Cijene energenata na globalnom nivou pogodile su ekonomije širom svijeta kako je cijena nafte, uglja i gasa porasla. Vidjeli smo skokove u cijeni električne energije, nestašice čak i racionalizacije snabdjevanja električnom energijom. Ovo je pogodilo ekonomske sektore u mnogim zemljama u vrijeme kada je svjetska ekonomija u ranim fazama oporavka od COVID-19 pandemije koja još nije prestala".

Energent kao 'oružje'?

Na konferenciji UN-a se nisu pojavili ruski predsjednik Vladimir Putin kao ni kineski lider Si Đinping što je izazvalo kritike jer se radi o dvije zemlje koje imaju velike emisije gasova s efektom staklene bašte.

Međutim, u pogledu energetske krize bilo je drugih pitanja oko rezervi sa kojima raspolaže Rusija i njene uloge u krizi koja je zahvatila Evropu a mogle su se čuti i optužbe da Rusija energente koristi kao "oružje".

Najskoriji primjer je Moldavija koja je izašla iz vanrednog energetskog stanja potpisivanjem petogodišnjeg ugovora sa Gaspromom, ruskom državnom kompanijom za gas.

"Čini se da je ovo primarno pitanje odnosa između Rusije i Moldavije. Problem za Moldaviju je da je dugoročni ugovor istekao baš u trenutku kada su cijene gasa u Evropi došle do rekordnih visina. Moldaviji takođe nedostaju alternativni načini dostave gasa, osim preko Ukrajine. Moldavija je u teškom položaju jer jedini izvor koji nije Gaspromov jeste da se naprave dogovori sa kompanijama koje trguju gasom u Ukrajini, iako ovo takođe uključuje kompanije koje nisu Ukrajinske", rekao je Sharples.

Energenti u Britaniji prije i poslije Brexita?

Pozicija Velike Britanije je donekle specifična u odnosu na ostatak Evrope, a na pitanje koliko je Brexit uticao na stanje s energentima Sharples kaže:

"Brexit nije imao glavni uticaj na snabdjevanje energijom Velike Britanije – ključne odrednice bile su balans između obnovljivih (vjetar i sloarna energija) i nuklearne energije, u jednu ruku, a u drugu, sa poremećajima kod uvoza struje preko kablova koji povezuju Veliku Britaniju i Francusku. Velika Britanija ima sreće što većinu uvezenog gasa dobija iz Norveške, ali Velika Britanija takođe uvozi značajne količine LNG-a i bila je izložena oskudicama na globalnom tržištu 2021".

Kolike su ruske rezerve gasa?

Za Gasprom više izvoza znači i više gasovoda – Moć Sibira preko južnog Sibira do Kine, Turski tok ispod Crnog mora prema Turskoj i južnoj Evropi.

Takođe znači dodatne gasovode koji vode direktno u Evropu kao što je Sjeverni tok 2 ispod Baltičkog mora koji je završen, ali čeka na odobrenje njemačkih regulatora koji kaže da bi procedura mogla biti gotova do kraja godine.

Ruski zvaničnici, zamjenik premijera Aleksandar Novak i portparol Kremlja Dmitri Peskov doveli su u vezu brzo odobravanje gasovoda sa stabilizacijom evropskih energetskih tržišta. Ovakve komentare su neki analitičari ocijenili kao "usluga za uslugu" kako bi se pogurali njemački regulatori da brže djeluju.

Na pitanje kakve bi mogle biti geopolitičke implikacije uloge Rusije u trenutnoj krizi Sharples kaže:

"U Evropi (ovdje se misli na Evropsku unija i Veliku Britaniju) dramatičan porast cijena prirodnog gasa se bazira na kombinaciji faktora: niža evropska proizvodnja gasa, manja dostupnost tečnog gasa (LNG) na globalnom tržištu, i manji uvoz preko gasovoda iz Rusije koji nije potpuno izbalansiran uvozom iz Norveške, Azerbejdžana i Sjeverne Afrike."

"Velika je fokusiranost na snabdjevanje iz Rusije gdje Gasprom snabdijeva gasom u skladu sa svojim dugoročnim ugovorima sa evropskim kompanijama, ali je prodao vrlo malo gasa na tršištu prodaje ‘na mjestu’", dodaje.

Iz Rusije prirodni gas u Evropu stiže preko nekoliko glavnih gasovoda Sjeverni tok, Jamal-Evropa i Bratstvo, a Evropa se snabdijeva na osnovu dva dogovorena načina, putem dugoročnih ugovora koji traju i od 10 do 25 godina i jednokratnim ugovorima o isporuci fiksne količine gasa.

"Mnogo se spekuliše oko toga da li je do smanjene isporuke došlo zbog toga što Gasprom nema dovoljne zalihe gasa usled povećanje potražnje u Rusiji ili je to način da se izvrši pritisak na Evropu dok se ne donese odluka o certifikaciji gasovoda Sjeverni tok 2, koji je sada kompletiran", kaže Shraples.

A sa koliko rezervi prirodnog gasa zapravo raspolaže Rusija kao glavni i najveći snabdjevač ostatka Evrope?

"Gasprom drži prirodni gas u skladištima i u Rusiji i u Evropi kako bi olakšao potražnju na tim tržištima", navodi Shraples.

"U Rusiji Gasprom je iz rezervi izvadio rekordnu količinu gasa u prvoj polovini 2021. pošto je bilo veoma hladno u Rusiji – isto kao i u Evropi, Americi i sjevernoistočnoj Aziji. Gasprom je tokom ljeta popunjavao zalihe u Rusiji i očekuje se da će biti u punom kapacitetu do 1. novembra. Tu se radio o oko 72 milijarde kubnih metara", zaključuje sagovornik.

"U Evropi, Gasprom ima dovoljno kapaciteta da uskladišti 10 milijardi kubnih metara do početka zime. Posljednjih godina, generalno je koristio većinu svojih skladišnih kapaciteta. Međutim, u 2021. Gasprom je povukao značajne količine iz evropskih skladišta i nije ih napunio upotpunosti. Tako da Gasprom trenutno ima 2,7 milijarde kubnih metara u Austriji, Njemačkoj i Holandiji u poređenju sa 9,6 milijardi kubnih metara u normalnim godinama", pojašnjava Sharples.

'Snaga Sibira' veza između Rusije i Kine
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:16 0:00

Lančana reakcija iz Rusije i Kine?

Kina se suočava sa najvećom krizom električne energije u posljednjih nekoliko decenija zbog nestašice uglja. Ugalj pokreće 70 posto proizvodnje električne energije.

Što se tiče prirodnog gasa Gasprom doprema prirodni gas u Kinu preko cjevovoda Moć Sibira od decembra 2019., ali količina postepeno raste svake godine.

"U 2020. godini Gasprom je isporučio 4,1 milijardu kubnih metara Kini preko ove rute, a u prvoj polovini 2021. Ta brojka je bila 4,6 milijardi kubnih metara. Gasprom namjerava da dopremi oko 10 milijardi kubnih metara Kini tokom cijele 2021. godine", kaže Sharples.

Napominje da sposobnost Gasproma da dopremi više gasa zavisi od povećanja produkcije u istočnom Sibiru.

"Planirano je da Gasprom isporuči punih 38 milijardi kubnih metara godišnje što je dogovorenu ugovorom između Gasproma i CNPC (Kineska nacionalna korporacija za gas) do 2025. Trenutna nestašica u Kini mogla bi da dovede do toga da Gasprom ove zime isporučuje malo više od toga, ali glavno ograničenje je Gaspromova proizvodnja", pojašnjava Sharples.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG