Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je u telefonskom razgovoru finskom kolegi da trenutno nema prijetnji po sigurnost Finske, ali da bi napuštanje dugogodišnjeg neutralnog statusa Finske bila greška.
Sauli Niinisto nazvao je Putina 14. maja kako bi mu rekao da će Finska u narednim danima podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u.
Finski predsjednik je kazao da je Putinu rekao kako su nedavni potezi Rusije, uključujući invaziju na Ukrajinu, "promijenili sigurnosno okruženje Finske".
"Razgovor je bio direktan i vođen bez zaoštravanja. Izbjegavanje tenzija je važno", kaže Niinisto.
Putin je, pak, kazao bi promjena narušila odnose između dvije zemlje "koji su se godinama gradili u duhu dobrosusjedstva i partnerske saradnje i bili na obostranu korist".
Moskva je razgovor sa Helsinkijem opisala kao "iskrenu razmjenu mišljenja".
Rusija već dugo prijeti posljedicama ako se njeni susjedni pridruže NATO-u, zapadnom vojnom savezu osnovanom djelimično da odbije prijetnju od Sovjetskog Saveza 1949. godine.
- Švedska ukazuje na prednosti članstva u NATO-u
- Finski lideri zajedno podržali priključenje NATO savezu
- Turska protiv članstva Finske i Švedske u NATO-u
S obzirom na to da su Finska i Švedska spremne da podnesu zahtjev za članstvo u NATO-u, Rusija je rekla da će njen odgovor na pridruživanje nordijskih zemalja zapadnom vojnom savezu ovisiti o vrsti vojne infrastrukture NATO-a koja će se nalaziti na teritoriji tih zemalja.
Zamjenik ruskog Ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško rekao je novinarima u Moskvi 14. maja da bi pristupanje Finske i Švedske NATO-u zahtijevalo stratešku promjenu, te da će Kremlj poduzeti "adekvatne mjere odgovora" ako se nuklearne snage NATO-a pomjere bliže ruskim granicama.
Gruško je dodao da Rusija nema neprijateljske namjere prema Finskoj i Švedskoj, u kojima je podrška ulasku u NATO u tradicionalno neutralnim zemljama porasla nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru. Rusija je navela ambicije Ukrajine da se pridruži NATO-u kao ključni razlog za pokretanje rata.
