Tužitelji koji istražuju slučajeve ratnih zločina u Ukrajini ispituju navode o nasilnoj deportaciji djece u Rusiju, nastojeći stvoriti uvjete za podizanje optužnice za genocid, izjavila je glavna ukrajinska tužiteljica Iryna Venediktova.
Međunarodno humanitarno pravo klasificira prisilnu masovnu deportaciju ljudi tokom sukoba kao ratni zločin. "Prisilno premještanje djece" posebno se kvalificira kao genocid, odnosno najteži ratni zločin, prema Konvenciji o genocidu iz 1948. godine, prenosi Reuters.
Venediktova koja nadzire više istraga o ratnim zločinima u Ukrajini navela je da "postoji više od 20 slučajeva prisilnog premještanja ljudi" u Rusiju iz različitih dijelova Ukrajine, od početka ruske invazije 24. februara.
"Od prvih dana rata pokrenuli smo ovaj slučaj o genocidu", kazala je Venediktova u intervjuu za Reuters 3. juna.
Istaknula je da je, usred haosa i razaranja izazvanog ruskim napadom, fokusiranje na premještanje djece najbolji način da se osiguraju dokazi potrebni za ispunjavanje rigorozne pravne definicije genocida.
"Zato je ovo prisilno premještanje djece vrlo važno za nas", naglasila je, ne želeći odgovoriti koliko je osoba prisilno premješteno.
Ukrajinska pravobraniteljica Lyudmyla Denisova izjavila je sredinom maja da je Rusija, tokom rata u Ukrajini, premjestila više od 210.000 djece, među više od 1,2 miliona Ukrajinaca za koje Kijev tvrdi da su deportirani protiv svoje volje.
Glasnogovornik Kremlja nije odgovorio na zahtjev za komentar izjave ukrajinske tužiteljice, niti za komentar o brojkama o Ukrajincima na ruskom tlu. Rusija je do sada govorila da nudi humanitarnu pomoć onima koji žele dobrovoljno pobjeći iz Ukrajine.
Kako prenosi Reuters, ruska novinska agencija TASS u ponedjeljak je citirala neimenovanog dužnosnika za provođenje zakona koji je rekao da je "više od milion i pol ljudi iz Ukrajine prešlo granicu s Ruskom Federacijom", te da je među njima bilo više od 254.000 djece.
Veneditkova je navela da su istrage za formiranje predmeta o genocidu, koji obuhvaća prisilnu deportaciju djece i druga djela, usmjerene na područja od sjeverne Ukrajine do Mikolaiva i Hersona na južnoj obali. No, kako je navela, rat otežava prikupljanje dokaza.
"Do danas nemamo pristup teritoriju. Nemamo pristup ljudima koje možemo intervjuirati", ističe ona.
Osim genocida, ispituju se i navodi o ratnim zločinima u regijama Kijev, Harkiv, Lviv, Sumi i Žitomir, saopćilo je glavno ukrajinsko tužiteljstvo.
Dužnosnici Ukrajine naveli su su da istražuju namjerno gađanje civila i civilne infrastrukture, silovanja, mučenja i vansudska ubistva, za što terete ruske snage.
Venediktova je navela da je Ukrajina identificirala više od 600 ruskih osumnjičenika za ratne zločine i da je već započela kazneni progon protiv njih 80-ak, među kojima je manji broj ratnih zarobljenika.
Glasnogovornik Međunarodnig krivičnog suda (ICC) nije odgovorio na upit da komentira ukrajinske istrage o mogućem genocida, piše Reuters. Taj sud je početkom marta otvorio vlastitu istragu o ratnim zločinima u Ukrajini, gdje su poslana 42 eksperta i tužitelja.
Lokalni ukrajinski sudovi već su održali dva suđenja za ratne zločine, osudivši tri zarobljena ruska vojnika na zatvorske kazne u rasponu od 11 i pol godina do doživotnog zatvora.
Osim domaćim istragama, navode o ratnim zločinima u Ukrajini istražuje 18 zemalja koje primjenjuju takozvanu univerzalnu jurisdikciju, koja omogućava procesuiranje najtežih međunarodnih kaznenih djela.
Rusija je do sada negirala da su njene snage počinile ratne zločine u Ukrajini, te je optužila ukrajinske trupe za zločine, uključujući zlostavljanje ratnih zarobljenika. Kijev je rekao da će se istražiti ove optužbe za zlostavljanje.
Rusija svoje djelovanje u Ukrajini naziva "specijalnom operacijom" razoružavanja Ukrajine i njezine zaštite od fašista. Ukrajina i Zapad pak ističu da je ova tvrdnja neutemeljena i da je Rusija odgovorna za agresiju.
