Nina Litvinova, istaknuta ruska aktivistkinja za ljudska prava i disidentkinja o čijem su samoubistvu nedavno izvještavali ruski mediji, ostavila je poruku u kojoj za svoju smrt krivi predsjednika Vladimira Putina, prema riječima njene rođake.
Vijest o samoubistvu 80-godišnjakinje prvi put je objavljena 13. maja. Sljedećeg dana, njena rođaka, novinarka Marija Slonim, objavila je na društvenim mrežama ono što je nazvala izvodom iz poruke Litvinovljeve, prenosi Radio Svoboda.
"Niko – ni RIA ni Gazeta.ru, koja je prva objavila – naravno neće objaviti poruku, jer previše jasno iznosi razloge njene smrti. Zato smo odlučili da pokažemo prave razloge: Putin ju je ubio!", napisala je Slonim.
Izvod iz poruke govori o Putinovoj represiji protivnika na domaćem terenu i ratu protiv Ukrajine koji traje.
"Volim vas sve i mislim na vas. Ali moram da odem; život mi je postao nepodnošljiv. Otkako je Putin napao Ukrajinu i ubija nevine ljude, dok se ovdje kod kuće hiljade ljudi bez kraja baca u zatvor, pate i umiru tamo jednostavno zato što se, kao i ja, protive ratu i protive ubijanju", navodi se u poruci.
"Ne mogu ništa da učinim da im pomognem. Jevgenija Berkovič, Svetlana Petrijčuk, Karina Curkan i hiljade drugih iza rešetaka pate i umiru", nastavlja se, imenujući ljude koji se široko smatraju političkim zatvorenicima.
"Pokušala sam da im pomognem, ali mi je snaga nestala, i danju i noću patim od bespomoćnosti. Sramota me je, ali sam odustala. Molim vas, oprostite mi."
Ruska organizacija za ljudska prava Memorijal je ranije izvjestila o smrti aktivistkinje. Naveli su da je Litvinova pomagala političkim zatvorenicima od 1960-ih, uključujući i svog brata, Pavla Litvinova, koji je učestvovao u demonstracijama protiv invazije na Čehoslovačku na Crvenom trgu u avgustu 1968. godine.
Litvinova se 2022. godine nakratko pojavila u dokumentarcu ruskog servisa Radio Svoboda, u kojem je posjećivala zatvorenu opozicionu aktivistkinju Olgu Bendas.
Posljednjih godina, Litvinova je prisustvovala suđenjima poznatih ličnosti, uključujući suđenja istoričaru Juriju Dmitrijevu i suosnivaču Memorijala Olegu Orlovu.
Takođe je pomagala mnogim manje poznatim političkim zatvorenicima. Kako je Memorijal istakao u svom saopštenju, to je učinila bez traženja publiciteta.
