Mnoge u Jevrejskoj zajednici Sankt Peterburga brinu sve veće napetosti u ruskom društvu zbog rata Izraela i Hamasa i potencijalnih posljedica jer je vlada sklona da krivi "vanjske uticaje" za incidente poput antisemitskog napada na aerodrom u Dagestanu.
"Uhvatim se kako gledam oko sebe. Uđem u lift i pogledam okolo", rekao je glumac i pjesnik Vadim Žuk (76) za RSE nakon nedavnih antisemitskih ispada na Sjevernom Kavkazu.
"To je nastavak onoga što se događalo 2000 godina", rekao je Aleksandr, kipar i stanovnik St. Petersburga. "Ksenofobija i antisemitizam – muka mi je od toga."
"Nisam sklon da dijelim ljude na osnovu etničke pripadnosti. Mislim da su stvari u Rusiji ovih dana alarmantne i opasne za sve", rekao je Jevrejin iz Sankt Peterburga nakon nedavnih antisemitskih ispada na Sjevernom Kavkazu.
Pišu: Sjeverne.Realnosti Radija Slobodna Evropa
U satima nakon što je gomila od oko 1.000 ljudi uzvikivala antisemitske parole dok je upadala na glavni aerodrom u većinski muslimanskom Dagestanu u namjeri da spriječi ulaz "izbjeglicama iz Izraela", glavni rabin južne ruske regije kaže da je razmišljao o evakuaciji jevrejske populacije.
"Ali da li je vrijedno otići? Nema spasa u Rusiji", rekao je Ovadja Isakov za onlajn izdanje Podjom, misleći na sjevernije dijelove zemlje u kojim su etnički Rusi većina.
"Rusija je takođe imala pogrome", rekao je rabin, kojeg je 2007. godine napadač ubo nožem u njegovom domu u Dagestanu, a 2013. na njega je pucano i bio je teško ranjen.
Nekih 2.200 kilometara sjevernije, u Sankt Peterburgu, mnogi u Jevrejskoj zajednici su uznemireni, iako ne nužno iznenađeni, napadom na aerodromu koji se desio 29. oktobra.
Napad je bio najdramatičniji u nizu antisemitskih incidenata u Dagestanu i drugim regijama Sjevernog Kavkaza od kada je upad Hamasovih militanata u Izrael izazvao rat na Bliskom istoku, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
"Uhvatim se kako gledam okolo", rekao je za RSE glumac i pjesnik Vadim Žuk (76). "Uđem u lift i gledam okolo."
Nema ništa zlobno u ljudima koji stanuju u njegovoj zgradi, kaže Žuk, ali on osjeća da ga upozorava "ova strašna grmljavina, udar groma iz vedra neba".
Aleksandr, vajar i stanovnik Sankt Peterburga, zvučao je manje šokiran prizorima bijesne gomile koja divlja aerodromom u Mahačkali u potrazi za Jevrejima.
"To je nastavak onoga što se dešava 2000 godina", rekao je Aleksandr, koji nije želio da objavi svoje prezime. "Već su dosadili, ksenofobija i antisemitizam, dosta mi ih je."
Istovremeno, on je rekao da se "takvi scenariji mogu naći svuda na planeti" i da ne misli da je za Jevreje iz Sankt Peterburga situacija postala "opasnija", ali da je spreman na to ako jeste.
"Neću da budem žrtva", rekao je za Sjeverne.Realnosti RSE. "Ako se nešto desi, otići ću u šumu, uzvratiti paljbu. Boriću se."
Na popisu 2021. u Rusiji, 82.644 ljudi se izjasnilo kao Jevreji, što je oko 0,6 posto stanovništva. Jevrejska agencija za Izrael iste godine je objavila da u Rusiji ima 150.000 Jevreja.
Boris Smolkin (77), nagrađivani glumac, prisjeća se da dok je bio dijete sovjetska vlada zatvarala oči pred antisemitizmom. Sjeća se kako je živio u komunalnom stanu sa još šest porodica, među kojima je bila Ruskinja Dora Pavlovna koja je antisemitizam izražavala tako što je "pljuvala u šerpe i radila slične stvari".
"Jedino je ona bila takva", rekao je Smolkin. "Ali se ona osjećala kao da je nedodirljiva jer su partija i vlada bili na njenoj strani. To je bio državni antisemitizam."
Sada, kaže Smolkin, vidi da se nešto slično događa, primjećujući da Moskva nije osudila Hamas i čak je dočekala visoku delegaciju militantne grupe 26. oktobra.
"Mislim da su se napadači u Mahačkali osjećali isto", rekao je Smolkin. "Da su partija i vlada na njihovoj strani. To je isto kao Dora Pavlovna, samo većih razmjera. Ako imamo takve prijatelje kao što je Hamas, šta još treba reći? Izabrali smo najnedoličnije prijatelje."
Smolkin je dodao da je iznenađen što vidi takva dešavanja u Dagestanu, mjestu "gdje je desetine etničkih grupa uvijek živjelo u miru i harmoniji." Istovremeno, on je sumnjičav u vezi tvrdnji ruske vlade da su nemiri uzrokovani "vanjskim miješanjem" i "mahinacijama sa Zapada".
Dan nakon napada na aerodromu, predsjednik Vladimir Putin je bez dokaza tvrdio da je bio "inspirisan, i preko društvenih mreža, ne samo sa teritorije Ukrajine, miješanjem agenata zapadnih obavještajnih službi."
Napori da se izvuče politički kapital od pokušaja pogroma, smatra Smolkin, "prvi su znak da je naše vodstvo umiješalo prste."
Jedan dugogodišnji član Jevrejske zajednice u Sankt Peterburgu, koji je tražio ostane anoniman, rekao je da mnogi Jevreji istražuju svoje porijeklo otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u februaru 2022., najvjerovatnije kao uvod u moguću emigraciju u Izrael.
"Nisam sklon da dijelim ljude na osnovu etničkog porijekla", rekao je. "Mislim da su ovi dani u Rusiji zabrinjavajući i opasni za svakoga."
"Koliko god zvučalo čudno, možda su stvari malo bolje za Jevreje, pošto oni imaju priliku da odu zbog svog porijekla. Ali je očigledno da stvari stoje loše u ovoj zemlji", rekao je, navodeći kratkotrajnu pobunu plaćenika Wagner grupe u junu, "a sada i pogrom u Mahačkali".
- Telegram blokirao kanal s pozivima za upad na aerodrom u Dagestanu
- Jevrejska zajednica u Rusiji pozvala na kažnjavanje nakon upada na aerodrom u Dagestanu
Žuk, glumac i pjesnik, rekao je da nije u pitanju samo opasnost svakodnevnice, već da je nedavno nasilje u Izraelu, Gazi i Dagestanu uzdrmalo njegovu vjeru u čovječanstvo.
"Civilizacija, istorija, iskustvo, sve je bezvrijedno", rekao je. "Zašto postoje izumi ili civilizacija? Zašto je život postao bolji ako se može urušiti u bilo kom trenutku?"
Kada padne zavjesa civilizacije, ljudi se lako svode na praistorijsku "mržnju ljudi iz druge pećine", rekao je. "Ne treba mi novi telefon koji lijepo miriše i zvuči kao orkestar. Treba mi dobra volja mojih susjeda širom svijeta."
Strah među Jevrejima u drevnoj zajednici u Dagestanu
![Tvrđava Derbent u Dagestanu<br />
<br />
Datum dolaska prvih Jevreja na teritoriju današnjeg Dagestana nije precizno poznat, ali do 17. vijeka jevrejska populacija je bila dovoljno velika da jedan njemački putnik primjeti da "nema kršćana u gradu Derbentu, jer neki kažu; ovdje žive samo [muslimani] i Jevreji...”](https://gdb.rferl.org/01000000-0aff-0242-5d11-08dbd94497ce_w1024_q10_s.jpg)
