Mini-serija "Černobilj" televizije HBO brzo je stekla ljubitelje širom sveta, pa i u Iranu gde je savetnik predsednika Hasana Ruhanija naznačio da bi mogla ponuditi lekcije za političke lidere, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Serija od pet epizoda je dobila velike pohvale za dramatizaciju najgore svetske civilne nuklearne katastrofe, između ostalog za prikazivanje ljudi koji su se žrtvovali da spreče još veću katastrofu posle eksplozije u sovjetskoj nuklearnoj elektrani 1986.
Savetnik Hesamedin Ašena, koji takođe vodi predsednički istraživački tim poznat kao Centar za strateške studije, 4. juna je istakao centralnu temu britansko-američke produkcije - "Koliko košta život?" - i rekao da "oni u politici i vladi" mogu naučiti iz tog "teškog pitanja".
Ašena nije to dalje obrazložio.
Izgleda da je na umu imao iranske političare, pošto je svoj tvit objavio na perisijskom. Ašena redovno tvituje na engleskom kada se u komentarima obraća zapadnjacima.
U drugom tvitu je podelio promotivni poster HBO-a za "Černobilj".
Serija izgleda da dolazi do Iranaca koji, upkros ograničenjima sa strogim filtriranjem interneta i cenzurom, kao i finansijskim sankcijama SAD, obično brzo stižu do najnovijih holivudskih i Zapadnih filmova i televizijskih serija.
Nekoliko epizoda se već pojavilo na internetu sa sinhronizacijom ili titlovima na persijskom jeziku.
Kada ga je drugi korisnik Tvitera (Twitter) upitao da li je skinuo seriju s interneta ili ima pretplatu za HBO, Ašena je naveo portal filimo.com, aplikacija za video na zahtev koja korisnicima omogućava gledanje iranskih i zapadnih filmova i serija.
VIDEO: Bivši radnici Černobilja o seriji 'Černobilj'
Bez mnogo rasprave
U iranskim državnim ili poluzvaničnim medijima nije bilo puno javne rasprave o bezbednosti nuklearnih postrojenja u toj zemlji, mada su neki Iranci pisali otvorena pisma, blogove i na društvenim medijima da dovedu u pitanje potrebu za nuklearnim programom ili da upozore na potencijalne zdravstvene ili ekološke opasnosti nuklearne energije.
Komentar iz 2012. iranskog zdravstvenog zvaničnika koji je izrazio zabrinutost oko opasnosti nuklearne energije po zdravlje i sugerisao da se dogodila "havarija" u jednom od nuklearnih postrojenje, brzo je uklonjen sa sajta poluzvanične novinske agencije.
Iranski zvaničnici su rekli da su iranska postrojenja osmišljena i izgrađena na osnovu poslednje, najnaprednije tehnologije i da ne predstavljaju opasnost po okruženje ili ljude.
Takođe su tvrdili da je nuklearni reaktor Bušehr, koji su izgradili Rusi i koji je pokrenut na jugu Irana 2011. godine, bezbedan i izgrađen tako da izdrži zemljotres do magnitude osam. Zemljotresi su česti u Iranu.
Obnovljena debata
HBO-ova miniserija je izgleda obnovila debatu o nuklearnoj bezbednosti među Irancima.
"Ako se to desi u Iranu, da li će naš zdravstveni sistem biti spreman za toliko mnogo ozračenih pacijenata", upitao je na Tviteru korisnik koji tvrdi da je lekar iz Teherana.
Ukazujući na prkošenje Irana kritikama Zapada zbog spornog nuklearnog programa, isti korisnik je podsetio one koji ponavljaju državni slogan "Nuklearna energija je naše apsolutno pravo" da ne zaborave Černobilj.
Miniserija HBO-a je bacila svetlo na sovjetske pokušaje zataškavanja razmera černobiljske katastrofe.
Neki Iranci su na društvenim medijima naveli da je taj scenario dosta poznat Irancima koji žive u ideolški kontrolisanom sistemu koji često ućutkuje kritičare pod izgovorom nacionalne bezbednosti ili da izbegne tmurne opise života u iranskom društvu.
Iran nepokolebljivo insistira da njegov nuklearni program ima strogo civilne svrhe, ali su SAD i druge zemlje, kao i Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) optužili Teheran za dvoličnost i izbegavanje odgovora o svojim nuklearnim aktivnostima.
Međunarodna strahovanja da Iran nastoji da omogući pravljenje nuklearnih bombi doveli su do dogovora svetskih sila i Teherana 2015. godine koji su Sjedinjene Američke Države potom napustile i obnovile sankcije s drugim ekonomskim i diplomatskim pritiscima.