Dostupni linkovi

Kome u BiH trebaju etnički mediji?


Zgrada RTV doma u Sarajevu, sjedište javnog RTV servisa BiH i RTV Federacije BiH

Komisija Vijeća ministara BiH završila je elaborat u vezi s pitanjem formiranja kanala na hrvatskom jeziku u okviru javnog RTV servisa BiH, no njegova će podrška ovisiti o načinu na koji će Bošnjaci pristati na njegovo uvođenje. Naime, dok Srbi smatraju kako je zahtjev Hrvata opravdan, Bošnjaci su mišljenja da postojeći emiteri zadovoljavaju potrebe svih naroda.

Ustavni sud BiH konačnom odlukom odbio je zahtjev tada člana Predsjedništva BiH, a danas delegata u Domu naroda BiH Ive Mire Jovića kojim je tražena ocjena ustavnosti odredbi Zakona o javnom RTV sistemu BiH u dijelu kojim se predviđaju tri javna RTV servisa, odnodno da se uvede jedan koji bi emitovao program na hvatskom jeziku.

Registrar Ustavnog suda BiH Zvonko Mijan kaže da je Sud dio zahtjeva odbacio kao neosnovan, dok je od jednog dijela odustao sam Jović:

„U preostalom dijelu se smatra da je njegov zahtjev odbijen kao neosnovan. To je rezultat primjene netom izvršenih promjena pravila Ustavnog suda zbog situacije da Ustavni sud u ovom predmetu nije mogao odlučivati u punom sastavu od devet sudija, s obzirom da je dvoje sudija trebalo biti izuzeto od donošenja odluke i rada po ovom predmetu.“


Ivo Miro Jović, Foto: Midhat Poturović
Sudije su izuzete jer su u ranijem periodu i sami učestvovali u donošenju Zakona o javnom RTV sistemu. No, sporna činjenica u ovoj sudskoj odluci, kako smatra Ivo Miro Jović, jeste da protiv zahtjeva nije glasalo potrebnih pet članova, niti ga je pet članova podržalo, što odluku čini spornom:

„Prema tomu, ovo je jedna politička odluka, maske su pale, jedna poruka da Hrvati u BiH nemaju što tražiti. Svakako da trebamo tražiti mjesto gdje se može doista govoriti o pravdi i pravičnosti. Duboko vjerujem da su to dvije instance - jedna je europska u Strazburu, Sud za ljudska prava, i Povjerenstvo pri Ujedinjenim narodima za zaštitu ljudskih prava.“


I Dušanka Majkić, delegat Doma naroda iz reda srpskog naroda, smatra da su prava Hrvata ovakvom odlukom
Majkić: Nije u redu da hrvatski narod praktično jedini nema svoj kanal preko kog bi mogao da zastupa svoje nacionalne interese.
minimizirana:

„Nije u redu da hrvatski narod praktično jedini nema svoj kanal preko kog bi mogao da zastupa svoje nacionalne interese. Koliko sam ja obaviještena, odluka Ustavnog suda neće biti konačna na kojoj će se Hrvati zadržati i Parlament je donio zaključak da se formira ta komisija i da se radi na kanalu za predstavnike iz reda hrvatskog naroda. Kako će se dalje sve to odvijati, ne bih htjela da prejudiciram stvari. Hrvati neće to tako lako propustiti jer osjećaju da si diskriminisani u odnosu na ostala dva naroda i njihovo je pravo traže zadovoljenje.“

No, u Klubu Bošnjaka vlada mišljenje kako se kroz tri postojeća emitera mogu ostvariti sva prava konstitutivnih naroda,
Rančić: Protiv smo uspostave kanala na nacionalnom jeziku jednog naroda, to bi vodilo u neke dalje podjele i u dezintegraciju BiH.
prenosi delegat Hazim Rančić:

„Kada to kažemo ne dovodimo u pitanje sva tri emitera i ravnopravnost sva tri jezika i dva pisma, kao i konstitutivnost sva tri naroda, ali naravno da se vodi računa i o nacionalnim manjinama, kao i o svim građanima BiH. Smatramo da u okviru postojećih zakona, kroz njihovu implementaciju i o ove dvije činjenice se može voditi računa i uspostaviti to na način da se ne dovede u pitanje i konstitutivnost tri konstitutivna naroda, kao i interesi svih građana BiH. Protiv smo uspostave kanala na nacionalnom jeziku jednog naroda, to bi vodilo u neke dalje podjele i u dezintegraciju BiH.“


U međuvremenu, Komisija za izradu elaborata "Radiotelevizijski kanal na hrvatskom jeziku", formirana po nalogu Vijeća ministara BiH, završila je posao oko obrade stručnog materijala, te se očekuje i raspisivanje tendera za izradu tehničko-tehnološkog i programsko-organizacijskog projekta, kaže predsjednik Komisije Božidar Škravan. Ovaj kanal neće biti isključivo hrvatski, upozorava Škravan, niti će na njemu biti zaposleni samo Hrvati, već će se riješiti i pitanje onih koji bi u reformi sistema drugačije ostali bez posla. Za sada nije predviđen novi kanal do digitalizacije emitera, kaže Škravan, pa će kanal na hrvatskom jeziku biti koncipiran u prijelaznoj formi:

„U početku bi preko BHRT-a mogao ići principom tajm šeringa, dakle u određeno vrijeme dnevno da se daju toj redakciji, redakciji radija, redakciji televizije, a kasnije bi ta RTV kao jedan segment javnog razvoja RTV servisa trebao da
Ivo Miro Jović: Duboko vjerujem da ni Srbima ni Bošnjacima ne može smetati jednakopravnost Hrvata u ovoj zemlji.
postati pravni subjekt da bi mogao normalno funkcionirati u pravnome smislu.“


No, upitno je hoće li ovakvo rješenje biti prihvaćeno. Jović vjeruje kako nema razloga da ga odbiju zastupnici iz drugih naroda:

„Duboko vjerujem da ni Srbima ni Bošnjacima ne može smetati jednakopravnost Hrvata u ovoj zemlji. Njihova bi bila to slabost i njihovo zlo ukoliko bi prepoznali da uživanje ljudskih prava Hrvata u ovoj zemlji nekom smeta.“


Ali, Rančić ishod vidi drugačije:

„Siguran sam do toga neće doći s obzirom na odnos snaga u Parlamentu i skoro sam siguran da Parlamentarna skupština BiH neće izglasati izmjene zakona u ovoj oblasti koje bi dovodile do toga da se uspostavljaju nacionalne televizije, tim prije nakon ovakve presude Ustavnog suda. Ona bi trebala biti putokaz i toj komisiji i Vijeću ministara, a svakako i Parlamentarnoj skupštini BiH da ne ide u krivom pravcu.“


Da priča o kanalu na hrvatskom jeziku ima ozbiljan ton govori i podatak da se oko 83.000 Hrvata u BiH nalazi na sudu zbog neplaćanja RTV takse, što smatraju legitimnim iskazivanjem građanskog neposluha.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG