Dostupni linkovi

Rat udžbenicima oko opsade Sarajeva i genocida u BiH

Srđan Puhalo: Mora postojati taj neki dogovor, konsenzus i svijest ljudi koji upravljaju obrazovanjem naše djece
Srđan Puhalo: Mora postojati taj neki dogovor, konsenzus i svijest ljudi koji upravljaju obrazovanjem naše djece

Buru reakcija u Bosni i Hercegovini je izazvala nedavna izjava ministra prosvjete i kulture Republike Srpske (RS) Dane Maleševića koji je kazao da će na teritoriji tog entiteta biti zabranjeni udžbenici iz Federacije BiH ukoliko u njima budu lekcije o opsadi Sarajeva ili o genocidu u Srebrenici.

Isto to još kategoričnije je ponovio entitetski predsjednik Milorad Dodik, koji se pozvao na smjernice za pisanje i ocjenu udžbenika donesene prije skoro 12 godina. Dok roditelji djece Bošnjaka negativno reaguju na takve izjave, analitičari poručuju da je vrijeme za kompromis o učenju istorije 90-ih godina.

Prema onome što se do sada moglo čuti u 22 škole u RS-u, djeci Bošnjaka neće biti dozvoljeno da uče iz knjiga istorije koje su pisane prema planu i programu Federacije BiH. U tim udžbenicima osnovci bi trebali da uče o opsadi Sarajeva i o genocidu u Srebrenici, što je za predsjednika RS-a neprihvatljivo.

"Nemoguće je da ovdje budu u upotrebi udžbenici iz Federacije u kojim piše da su Srbi napravili genocid i da su držali pod opsadom Sarajevo. To nije tačno i to se neće ovdje izučavati – svidjelo se to kome ili ne", kazao je Milorad Dodik.

Opsada Sarajeva: 'Obrisi planina su bili granice planete za nas'
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:05:02 0:00

[RSE/Video: 5. april 2017.]

Dodik se poziva na Okvirni sporazum koji su 2002. godine potpisali entitetski ministri obrazovanja Mujo Demirović i Gojko Savanović, ali i na smjernicame za pisanje i ocjenu udžbenika istorije, koje je 2005. donijela multinacionalna komisija, po preporukama UNESCO-a i Vijeća Evrope.

U njima se, između ostalog, navodi da sporna pitanja trebaju biti objašnjena na način koji ne vrijeđa, te uvažava osjećanja konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina.

"Kontroverzne teme trebaju biti navedene u udžbenicima, kako bi bile otvorene za diskusiju. Navesti da postoje različite interpretacije istih istorijskih događaja, uz obavezno navođenje različitih istorijskih izvora. Jezik koji se koristi u udžbenicima treba biti oslobođen termina i definicija koji navode na mržnju i stvaraju sliku neprijatelja", piše, između ostalog, u ovom dokumentu.

Opsada Sarajeva

Na fotografiji s početka opsade civili i pripadnici prvih jedinica odbrane Sarajeva pod vatrom snajpera sa srpskih položaja, 6. april. 1992.
1/15 Na fotografiji s početka opsade civili i pripadnici prvih jedinica odbrane Sarajeva pod vatrom snajpera sa srpskih položaja, 6. april. 1992.
Petog aprila obilježeno je 25 godina od početka opsade glavnog grada BiH, kojeg su srpske snage držale pod opsadom 1.425 dana. U najdužoj opsadi nekog grada u novijoj istoriji poginulo je 11.000 ljudi, među kojima 1.600 djece.
Poslovni tornjevi firme UNIS gore nakon što su pogođeni granatama sa srpskih položaja, 8. juni 1992.
2/15 Poslovni tornjevi firme UNIS gore nakon što su pogođeni granatama sa srpskih položaja, 8. juni 1992.
Petog aprila obilježeno je 25 godina od početka opsade glavnog grada BiH, kojeg su srpske snage držale pod opsadom 1.425 dana. U najdužoj opsadi nekog grada u novijoj istoriji poginulo je 11.000 ljudi, među kojima 1.600 djece.
Čovjek drži glavu žene ranjene u granatiranju, 27. juni 1992. 
3/15 Čovjek drži glavu žene ranjene u granatiranju, 27. juni 1992. 
Petog aprila obilježeno je 25 godina od početka opsade glavnog grada BiH, kojeg su srpske snage držale pod opsadom 1.425 dana. U najdužoj opsadi nekog grada u novijoj istoriji poginulo je 11.000 ljudi, među kojima 1.600 djece.
Ranjena djevojčica u sarajevskoj bolnici, 3. avgust 1992. Prema podacima Ujedinjenih nacija, na grad je tokom opsade svakog dana padalo više od 3.000 granata. 
4/15 Ranjena djevojčica u sarajevskoj bolnici, 3. avgust 1992. Prema podacima Ujedinjenih nacija, na grad je tokom opsade svakog dana padalo više od 3.000 granata. 
Petog aprila obilježeno je 25 godina od početka opsade glavnog grada BiH, kojeg su srpske snage držale pod opsadom 1.425 dana. U najdužoj opsadi nekog grada u novijoj istoriji poginulo je 11.000 ljudi, među kojima 1.600 djece.
Porodica siječe drvo na brdima oko grada (fotografija napravljena oko godinu dana nakon početka opsade). Prije opsade na području grada i okolnih naselja živjelo je oko 525.000 ljudi. 
5/15 Porodica siječe drvo na brdima oko grada (fotografija napravljena oko godinu dana nakon početka opsade). Prije opsade na području grada i okolnih naselja živjelo je oko 525.000 ljudi. 
Petog aprila obilježeno je 25 godina od početka opsade glavnog grada BiH, kojeg su srpske snage držale pod opsadom 1.425 dana. U najdužoj opsadi nekog grada u novijoj istoriji poginulo je 11.000 ljudi, među kojima 1.600 djece.
Patrola srpskih vojnika na planini iznad Sarajeva, 17. april 1994.
6/15 Patrola srpskih vojnika na planini iznad Sarajeva, 17. april 1994.
Petog aprila obilježeno je 25 godina od početka opsade glavnog grada BiH, kojeg su srpske snage držale pod opsadom 1.425 dana. U najdužoj opsadi nekog grada u novijoj istoriji poginulo je 11.000 ljudi, među kojima 1.600 djece.
Čovjek traži pomoć za jednu od žrtava smrtonosne eksplozije, kakvih je dnevno bilo na hiljade.
7/15 Čovjek traži pomoć za jednu od žrtava smrtonosne eksplozije, kakvih je dnevno bilo na hiljade.
Petog aprila obilježeno je 25 godina od početka opsade glavnog grada BiH, kojeg su srpske snage držale pod opsadom 1.425 dana. U najdužoj opsadi nekog grada u novijoj istoriji poginulo je 11.000 ljudi, među kojima 1.600 djece.
Čovjek sahranjuje suprugu na jednom od gradskih groblja, 1993. 
8/15 Čovjek sahranjuje suprugu na jednom od gradskih groblja, 1993. 
Petog aprila obilježeno je 25 godina od početka opsade glavnog grada BiH, kojeg su srpske snage držale pod opsadom 1.425 dana. U najdužoj opsadi nekog grada u novijoj istoriji poginulo je 11.000 ljudi, među kojima 1.600 djece.
Pripadnici Armije BiH posmatraju UN vozilo u blizini sarajevskog aerodroma 14. maja 1993. UN su od jula 1992. do januara 1996. držale vazdušni humanitarni most za Sarajevo, što je bila najduža takva operacija u istoriji.
9/15 Pripadnici Armije BiH posmatraju UN vozilo u blizini sarajevskog aerodroma 14. maja 1993. UN su od jula 1992. do januara 1996. držale vazdušni humanitarni most za Sarajevo, što je bila najduža takva operacija u istoriji.
Petog aprila obilježeno je 25 godina od početka opsade glavnog grada BiH, kojeg su srpske snage držale pod opsadom 1.425 dana. U najdužoj opsadi nekog grada u novijoj istoriji poginulo je 11.000 ljudi, među kojima 1.600 djece.
Kuća zapaljena direktnim pogotcima iz minobacača 1994. UN komisija evidentirala je 1994. dok je opsada još trajala štetu na desecima hiljada stanova, te "posebno zaštićenim objektima poput bolnica i medicinskih kompleksa, te medicinskog osoblja, kao i kulturnih dobara".
10/15 Kuća zapaljena direktnim pogotcima iz minobacača 1994. UN komisija evidentirala je 1994. dok je opsada još trajala štetu na desecima hiljada stanova, te "posebno zaštićenim objektima poput bolnica i medicinskih kompleksa, te medicinskog osoblja, kao i kulturnih dobara".
Petog aprila obilježeno je 25 godina od početka opsade glavnog grada BiH, kojeg su srpske snage držale pod opsadom 1.425 dana. U najdužoj opsadi nekog grada u novijoj istoriji poginulo je 11.000 ljudi, među kojima 1.600 djece.
Mladi par trči preko takozvane Aleje snajpera, 1995. Neprestana snajperska pucnjava sa okolnih brda činila je da svakodnevni odlazak po vodu bude opasan put za građane tokom 44 mjeseca opsade.
11/15 Mladi par trči preko takozvane Aleje snajpera, 1995. Neprestana snajperska pucnjava sa okolnih brda činila je da svakodnevni odlazak po vodu bude opasan put za građane tokom 44 mjeseca opsade.
Petog aprila obilježeno je 25 godina od početka opsade glavnog grada BiH, kojeg su srpske snage držale pod opsadom 1.425 dana. U najdužoj opsadi nekog grada u novijoj istoriji poginulo je 11.000 ljudi, među kojima 1.600 djece.
Francuski kardinal Roger Etchegaray (lijevo) i vrbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić u Sarajevu, 15. avgusta 1995. Kardinal je prenio poruku podrške Sarajlijama od Pape Ivana Pavla II.
12/15 Francuski kardinal Roger Etchegaray (lijevo) i vrbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić u Sarajevu, 15. avgusta 1995. Kardinal je prenio poruku podrške Sarajlijama od Pape Ivana Pavla II.
Petog aprila obilježeno je 25 godina od početka opsade glavnog grada BiH, kojeg su srpske snage držale pod opsadom 1.425 dana. U najdužoj opsadi nekog grada u novijoj istoriji poginulo je 11.000 ljudi, među kojima 1.600 djece.
Civili ranjeni u granatiranju glavne gradske tržnice, fotografija iz bolničkog hodnika, 5. februar 1994. Žena lijevo na slici preminula je prije nego su ljekari stigli.
13/15 Civili ranjeni u granatiranju glavne gradske tržnice, fotografija iz bolničkog hodnika, 5. februar 1994. Žena lijevo na slici preminula je prije nego su ljekari stigli.
Petog aprila obilježeno je 25 godina od početka opsade glavnog grada BiH, kojeg su srpske snage držale pod opsadom 1.425 dana. U najdužoj opsadi nekog grada u novijoj istoriji poginulo je 11.000 ljudi, među kojima 1.600 djece.
Prizor nakon smrtonosnog granatiranja tržnice Markale u centru grada, 28. avgust 1995. U ovom drugom od dva namjerna napada na civile na ovoj tržnici, prozvanom masakr na Markalama, poginulo je 43 ljudi. Ovaj napad bio je jedan od razloga da počne NATO bombardovanje srpskih snaga nešto kasnije istog mjeseca.
14/15 Prizor nakon smrtonosnog granatiranja tržnice Markale u centru grada, 28. avgust 1995. U ovom drugom od dva namjerna napada na civile na ovoj tržnici, prozvanom masakr na Markalama, poginulo je 43 ljudi. Ovaj napad bio je jedan od razloga da počne NATO bombardovanje srpskih snaga nešto kasnije istog mjeseca.
Petog aprila obilježeno je 25 godina od početka opsade glavnog grada BiH, kojeg su srpske snage držale pod opsadom 1.425 dana. U najdužoj opsadi nekog grada u novijoj istoriji poginulo je 11.000 ljudi, među kojima 1.600 djece.
Ratni market na Ilidži, pod kontrolom bosanskih Srba, 9. mart 1996, tri dana prije nego što su snage Armije BiH preuzele ovo sarajevsko prigradsko naselje. 
15/15 Ratni market na Ilidži, pod kontrolom bosanskih Srba, 9. mart 1996, tri dana prije nego što su snage Armije BiH preuzele ovo sarajevsko prigradsko naselje. 
Petog aprila obilježeno je 25 godina od početka opsade glavnog grada BiH, kojeg su srpske snage držale pod opsadom 1.425 dana. U najdužoj opsadi nekog grada u novijoj istoriji poginulo je 11.000 ljudi, među kojima 1.600 djece.
Prethodni slajd
Naredni slajd

[Fotogalerija: 5. april 2017.]

S druge strane, politički predstavnici Bošnjaka u RS-u tvrde da vlasti tog entiteta već dugo ne poštuju Okvirni sporazum. Objašnjavaju da u školama u RS-u djeci Bošnjaka nije bilo omogućeno da uče nacionalnu grupu predmeta niti svoj jezik.

Ti problem već godinama su vidljivi u školama u Konjević Polju i Vrbanjcima. Iz tih škola su roditelji bošnjačke nacionalnosti ispisivali svoju djecu upravo zbog toga.

U Konjević Polju djeca već nekoliko godina idu u improvizovanu školsku ustanovu u susjednoj Novoj Kasabi, na instruktivnu nastavu koja je za njih organizovana prema nastavnom program Kantona Sarajevo.

Jedan od roditelja Muhizin Omerović, na najave predsjednika RS-a da udžbenici iz Federacije neće u drugi bh. entiet, kaže da su za njih ovakve reakcije očekivane i da nisu iznenađeni njima.

"Naša djeca idu na instruktivnu nastavu koja je po planu i programu Kantona Sarajevo, koji je u jednu ruku najprihvatljiviji za sve. Tako da sve ono što budu izučavala djeca u Sarajevu izučavaće i naša djeca", kaže Omerović.

Povod za reakciju iz Banjaluke, najprije entitetskog ministra prosvjete, a zatim i Milorada Dodika, bila je upravo najava iz Ministarstva obrazovanja Kantona Sarajevo da će u udžbenike istorije uvesti lekcije o genocidu u Srebrenici i opsadi Sarajeva.

Posljednje počivalište za ubijene u Srebrenici
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:46 0:00

[RSE/Video, 11. juli 2016.]

Još jedan roditelj Munir Habibović, koji je i član Savjeta roditelja Prve osnovne škole Srebrenica, kaže da su u priči o obrazovanju djece Bošnjaka u RS-u najprije zakazali političari na državnom nivou.

"Dodik, kao i obično, ore i proba čovjek da ore dokle može, čeka da mu neko kaže dokle je međa. Međutim, od naših političara mu niko ne staje na put i on će to provoditi sve dokle može", dodaje Habibović.

Direktor pedagoškog zavoda RS-a Predrag Damjanović tvrdi da je u samo dvije škole u tom entitetu u Kozarcu i Srebrenici Ministarstvo prosvjete odobrilo izučavanje nacionalne grupe predmeta po planu i programu Federacije BiH. Po tom planu, ali bez zvaničnih dozvola, radi se u još 19 škola, tvrdi on.

"Prilikom uvida smo utvrdili da se koriste udžbenici iz susjednih kantona sa uvredljivim sadržajem", ocjenjuje Damjanović.

Psiholog iz Banjaluke Srđan Puhalo kaže da ova situacija pokazuje da je došlo vrijeme da odgovorni trebaju da počnu razgovarati o tome šta mogu sva djeca u Bosni i Hercegovini izučavati o događajima iz devedesetih godina.

"I o opsadi Sarajeva i o genocidu u Srebrenici i o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) i njenim zločinima nad Srbima i o Jasenovcu, bilo toga ili ne u udžbenicima istorije učiće od svojih roditelja ili na internetu i tu je možda ključ problema. Mora postojati taj neki dogovor, konsenzus i svijest ljudi koji upravljaju obrazovanjem naše djece da je potrebno nešto uraditi jer ćemo dobiti djecu koja ne znaju istoriju", zaključuje Puhalo.

Povezani sadržaji
XS
SM
MD
LG