Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Svaki je dan 8. mart


Protestna šetnja povodom Međunarodnog dana žena u Podgorici, Crna Gora, 08. mart 2018.

Diskriminacija na tržištu rada, nasilje u obitelji, seksualno uznemiravanje, samo su neki od problema na koje su žene širom svijeta nastojale skrenuti pažnju tokom osmomartovskih protesta i marševa.

I dok su okupljanja prošla mirno u većini gradova, desetina žena i muškaraca koji su pokušali da se okupe u Teheranu kako bi obilježili Osmi mart je uhapšeno, prenosi Radio Farda.

"Barem na ovaj dan mi žene bi trebale biti u mogućnosti da izađemo na ulice u ovoj zemlji, i da se vratimo u naše domove bez da nam kosti budu slomljene", napisala je u izjavi grupa iranskih aktivistica.

Stotine žena izašlo je i na ulice Islamabada ali i drugih gradova širom zemlje, osuđujući nasilje nad ženama u Pakistanu gdje godišnje skoro hiljadu žena bude ubijeno od strane bližnjih u nečemu što nazivaju časnim ubistvom. Žene Pakistana ističu kako su lišene osnovnih prava još otkako je zemlja stekla svoju nezavisnost 1947. godine.

Pakistanski studenti na protestima povodom Međunarodnog dana žena u Lahoreu, 8. mart 2018. (AP Photo/K.M. Chaudary)
Pakistanski studenti na protestima povodom Međunarodnog dana žena u Lahoreu, 8. mart 2018. (AP Photo/K.M. Chaudary)

Marš za slobodu

U gradovima širom Hrvatske također su održani protestni marševi tokom kojih su učesnice pokušale skrenuti pažnju na svakodnevne probleme poput nejednakosti, nasilja u porodici, kao i na činjenicu da žene primaju 12 posto manje plaće no što ih primaju muškarci za isti rad.

Pored Hrvatske žene širom regije protestovale su zbog sličnih problema.

Možda jedan od najmasovnijih ovogodišnjih osmomartovskih protesta održan je u Beogradu gdje su žene marširale u borbi protiv represivne politike patrijarhata i kapitalizma koji ugrožava integritet svih žena na svijetu.

Ove godine, žene u Srbiji su se pridružile inicijativama žena širom svijeta, od Argentine do Poljske, od Irske do Meksika, koji se okupljaju pod sloganom "Štrajk žena" u borbi protiv decenija ekonomske nejednakosti, kriminalizacije i represije policije, rasnog i seksualnog nasilja i protiv beskrajnog globalnog rata i terorizama.

Marš za slobodu
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:02:35 0:00

Nepostojanje suštinske rodne ravnopravnosti

Učesnici marša u Crnoj Gori protestovali su zbog činjenice da iako su usvojene strategije, potpisani zakoni, u ovoj zemlji i dalje ne postoji suštinska ravnopravnost.

Žene u Crnoj Gori bez suštinskih prava
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:58 0:00

Niska zastupljenost žena na rukovodećim pozicijama je nešto sa čime se suočavaju sve balkanske zemlje, a što je istaknuto i na maršu koji se po prvi put održao u Tuzli a pod nazivom Borba se nastavlja.

Borba se nastavlja
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:02:00 0:00

Tri bilborda za dvije žene

​Na Kosovu više stotina žena izašlo je na ulice protestujući zbog diskriminacije pri zapošljavanju ali i nasilja u porodici. "Mi marširamo, mi ne slavimo", "Posao za mene", samo su neki od transparenata koje su žene nosile tokom protesta.

"Borimo se za naša prava. Želimo prava na radnim mjestima. Ne želimo biti seksualno uznemiravane", rekla je Luljeta Aliu ispred organizacije Pravda i Jednakost.

Tri bilborda iz Ebinga u Misuriju inspirisali su kosovsku Haveit grupu da postave slične bilborde ispred sjedišta policije u Prištini.

"Koliko još propuštenih poziva?" pisalo je na prvom bilbordu iza kojeg su stajala preostala dva sa imenima dvije žene - Diana Kastrati i Zejnepe Bitići - koje su ubili njihovi muževi.

Tri bilborda su postavljena u Prištini u znak sjećanja na dvije žene koje su ubili njihovi muževi.
Tri bilborda su postavljena u Prištini u znak sjećanja na dvije žene koje su ubili njihovi muževi.

U svijetlu dešavanja koja su stavila na površinu pitanja rodne ravnopravnosti širom svijeta i sa hollywoodskim pokretima poput Time's Up i Me Too, svakodnevna diskriminacija sa kojom se žene suočavaju postala je predmet javne diskusije. No pored debata koje se vode među uskim krugovima ljudi, protesta koji se dešavaju jednom godišnje, učesnice protesta se slažu da je potrebno pronaći trajno rješenje.

"Mislim da je bitno reći da smo mi startale sa protestnom šetnjom ispred Parlamentarne skupštine BiH upravo da ukažemo na tu institucionalnu diskriminaciju i nasilje koje se vrši nad ženama. Aktivnosti se i dalje nastavljaju, mi ćemo i dalje nastaviti da radimo i da zagovaramo u kontekstu poboljšanja žena i ženskih prava", kaže Vildana Džekmen iz Fondacije CURE, organizacije koja već godinama radi na jačanju rodne ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini.

Iz UN Woman napominju da je ovogodišnji Međunarodni dan žena obilježen u svjetlu do sada nezabilježenih globalnih pokreta za prava žena, koji uključuju široko rasprostranjene pokrete u Sjedinjenim državama ali i pokrete u drugim zemljama u kojima se skreće pažnja na nejednake radne uslove, političku represiju kao i nasilje u porodici.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG