Rješavanje izbjegličkog pitanja uvjet za bolje odnose u regiji

Hrvatske vlasti i predstavnici srpske manjine u Hrvatskoj zadovoljni su rezultatima donatorske konferencije o izbjeglicama održane u utorak u Sarajevu.

U Hrvatskoj je za sada nešto preko dvije i po tisuće zahtjeva za stambenih zbrinjavanjem bivših nositelja stanarskog prava prema programima koji će biti realizirani sredstvima prikupljenim u utorak.

„Dva su cilja – osigurati dovoljno novaca za stambeno zbrinjavanje sviju koji još u regiji imaju status izbjeglica i da se na taj način pitanje izbjeglica u regiji riješi,“ podsjetila je ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić pozitivno ocjenjujući rezultate sarajevske konferencije o izbjeglicama.

„Dakle, da se na neki način taj život u vakuumu, taj život u privremenosti – što obilježava izbjeglički status – završi“, naglasila je ona.

I predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac u izjavi za RSE ocijenio je konferenciju uspješnom.

„Hrvatska kao i sve zemlje u regiji ima dvostruki razlog za zadovoljstvo – jedan je politički, jer time rješavaju jedan značajan dio izbjegličkog pitanja što se tiče stambene problematike, a drugi – zato što dobijaju značajan novac za rješavanje te problematike", kazao je Pupovac.

Umanjuje se dio štete

Time će biti stvoreni uvjeti za bolje odnose među državama regije, a zahvaljujući ovako prikupljenim sredstvima više će proračunskog novca ostati za druge prioritete, dodao je naš sugovornik. Na našu molbu on je komentirao i primjedbe kako je veći dio prikupljenih sredstava namijenjen stambenom zbrinjavanju u zemlji izbora, konkretno Srbiji, a ne u zemlji porijekla, dakle konkretno Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini.

„Ako se može govoriti i o tome da se ovdje nije uspjelo popraviti politike etničkog čišćenja do kraja, tako da se svatko može vratiti gdje je bio, ipak se dio štete zapravo na ovaj način umanjuje i ljudima priznaje dio njihovih prava i tako im se olakšava da u drugim sredinama mogu nastaviti život“, smatra Pupovac.

Kako je proces povratka u prvom redu višesmjeran, kako stoji sa povratkom Hrvata u banjalučku regiju i Republiku srpsku u Bosni i Hercegovini? Banjalučki biskup Franjo Komarica kazao je za RSE kako mu se i povodom ove konferencije pismeno javilo preko 700 obitelji koje se žele vratiti, i kako je o tome razgovarao sa entitetskim ministrom Čordašem, i saveznim ministrom Ljubićem.

„Gospodin Čordaš se trudi koliko može i što može, nisu mu mogućnosti velike, ali ipak – nešto je bolje kada nije bilo njega tu. Što se tiče Sarajeva, sada je došao gospodin Ljubić, i očekivati je da će i on konačno malo uspjeti iskoračiti u prilog do sada izraženih uzaludnih želja Hrvata prognanih iz banjalučke regije“, kaže Komarica.

Biskup je kazao kako mu je u prošlotjednoj posjeti papi Benediktu i vatikanskom Državnom tajništvu rečeno kako sa velikom pozornošću i razočaranjem prate ponašanje ovdašnjih političara kada je u pitanju ravnopravno tretiranje prognanih i izbjeglih iz sva tri naroda.

„Očito je – i oni to znaju u Rimu – da se ovdje potpuno marginalizira problematika prognanih Hrvata katolika. Tako to Vatikan gleda i Vatikan se očito neće umoriti da diže svoj glas, ali – mi smo sebi bliže nego Vatikan i mi moramo biti ovdje na strani istine: da su ljudi ni krivi ni dužni protjerani sa svojih ognjišta i da – dok se drugima omogućuje ili manje-više omogućuje – Hrvatima se cijelo vrijeme i materijalno i politički i pravno onemogućava da se vrate na svoja ognjišta i da žive životom dostojnim čovjeka“, navodi on.

Komarica se nada i da će se hrvatske vlasti snažnije angažirati u pomoći prognanima i iseljenima iz Republike Srpske.