Dostupni linkovi

Rizični putevi Srbije: Brzina odnosi živote


Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija

Saobraćajne nesreće u Srbiji odnose brojne živote, a mesec jun posebno je bio dramatičan jer je u samo nekoliko stravičnih udesa poginulo petnaest osoba. Iako je broj stradalih u padu u odnosu na ranije godine, događaji na putevima ukazuju da je potrebna hitna akcija države i društva.

Ibarska magistrala, saobraćajnica sa dve trake koja vodi od Beograda, preko Čačka ka Kosovu i do granice sa Crnom Gorom, i dalje je jedan od najopasnijih puteva u Srbiji. U samo par prethodnih dana tu su u sudaru automobila sa kamionom poginuli majka i sin, dok je mladi bračni par na motociklu stradao udarivši u auto.

U odnosu na prošlu godinu saobraćajnih nesreća u Srbiji manje je za tri odsto, na putevima je poginulo 189 ljudi ali su razlozi u većini slučajeva isti kao i pre, kaže za RSE Stojadin Jovanović, direktor Agencije za bezbednost sabraćaja.

„Nesreće se uglavnom dešavaju zbog nepoštovanja propisa. Vozi se brzo, neprilagođenom brzinom za uslove puta, ili se upravlja vozilom pod dejstvom alkohola ili droge. Ne poštuju se odredbe o preticanju. Često se dešava da se pretiče preko pune linije, pa čak i duple pune“, objašnjava Jovanović.

Najteža saobraćajna nesreća u junu bila je pogibija pet mladića na Batajničkoj petlji kod Beograda, na delu puta u izgradnji zatvorenom za saobraćaj, kada je automobil udario u betonski zid. Statistika pokazuje da u udesima na putevima sve više stradaju mladi. To govori, smatra Jovanović, da nema adekvatne edukacije.

“Taj proces mora da se odvija od porodice, preko predškolskog i nižih razreda osnovne škole, pa do obuke kandidata za vozače. Još nam nedostaje takav pristup. Osim toga imamo putnu mrežu sa mnogo nedostataka, a vozila su nam zbog loše finansijske situacije u tehnički nezadovoljavajućem stanju.”

Represivne zakonske mere nisu mnogo poboljšale situaciju a sistemski problemi su i korupcija i nedostatak inspekcija jer se polaganja i tehnički pregledi, kako kažu stručnjaci, u pojedinim slučajevima rade preko veze i na “neviđeno” to jest bez odvoženja automobila na kontrolu. Ipak, ima i napretka jer je uz pretnje kaznama malo poboljšan pristup vozača, pa za razliku od pre nekoliko godina većina bar vezuje sigurnosni pojas, mada im na ulicama čak i danas pojedini policajci daju loš primer vozeći službene automobile bez pojasa ili telefonirajući u vožnji.

Crni bilans na putevima Srbije prošle godine bio je 650 poginulih.

Da bi bilo manje nesreća i stradalih, zaključuje Stojadin Jovanović, potrebne su sistemske mere, bolja putna infrastuktura ali i promena svesti vozača.

“Ne treba žuriti. Bolje je izgubiti jedan sekund u životu nego izgubiti život u sekundi”, naglašava naš sagovornik.

Zakon o bezbednosti u saobraćaju iz 2009. nije doneo očekivane rezultate pa se nakon poeslednjih nesreća sve više govori o izmenama koje bi trebalo da budu usvojene do kraja godine. One bi trebalo da smanje broj poginulih i materijalnu štetu, koja je sada godišnje 700 miliona evra, i prvenstveno predviđaju veću odgovornost putara i nultu toleranciju za konzumiranje alkohola kod vozača.

XS
SM
MD
LG