Predsjedništvo Stranke demokratske akcije (SDA), najveće bošnjačke stranke u Bosni i Hercegovini, zatražilo je od institucija Bosne i Hercegovine i snaga EUFOR-a da onemoguće održavanje skupa u Srebrenici koje je najavio Milorad Dodik, proruski predsjednik bh. entiteta Republika Srpska.
Dodik, koji je i lider vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), i koga su zbog aktivnosti usmjerenih na destabilizaciji države BiH sankcionisale SAD i Velika Britanija, najavio je da će Vlada RS provesti cijeli dan u Srebrenici na dan kada se u UN-u bude raspravljalo o Rezoluciji o Srebrenici.
Generalna skupština UN bi mogla da raspravlja o ovom dokumentu, koji su inicirale Njemačka i Ruanda, već početkom maja.
Iz Stranke demokratske akcije zatražili su da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine postupa po zakonu kojim se zabranjuje negiranje genocida, te su ukoliko ne bude optužnica i sankcionisanja, zatražili ostavku glavnog tužioca Milanka Kajganića.
Među 13 zaključaka koje je usvojilo predsjedništvo SDA, kako je kazao predsjednik SDA Bakir Izetbegović, nalazi se i dio posvećen odnosu Republike Srbije prema BiH i predsjedniku RS Miloradu Dodiku.
"Umjesto da se ponaša smirujuće i izvinjavajuće u odnosu na građane Bosne i Hercegovine koji su pretrpjeli genocid daje podršku i ohrabruje Dodika i time dramatično usložnjava situaciju u BiH i na Balkknu", kazao je Izetbegović obraćajući se novinarima nakon sjednice predsjedništva stranke 19. aprila.
Na skupu organizovanom u Banjaluci, u znak protesta zbog najavljene rasprave o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija (UN), 18. aprila bili su prisutni i predstavnici vlasti iz Srbije- Ana Brnabić, predsjednica Skupštine Srbije, Nikola Selaković, ministar u tehničkom mandatu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u Vladi Srbije.
Istovremeno, SDA je od Vijeća za provođenje mira (PIC) zatražila da reaguje na postupke koji dolaze iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) i secesionističke izjave koje, kako tvrde u SDA, predstavljaju prijetnju miru.
"Upozoravamo PIC na udar na dostignuti nivo reformi, na Ustavni sud BiH i odbijajnje sudija iz entiteta RS, to je direktno podrivanje institucije, zatim donošenje Izbornog zakona RS- suprotnog Dejtonskom mirovnom sporazumu, kao i prijetnju da Srbi i Bošnjaci ne mogu živjeti zajedno. To je flagrantan udar na Anex 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma", kazao je predsjednik stranke Bakir Izetbegović.
Skupština RS rano ujutro 19. aprila usvojila je entitetski Izborni zakon u čijem tekstu je definisano da entitetska izborna komisija preuzima zakonsku ulogu državne Centralne izborne komisije BiH u organizovanju lokalnih izbora u tom bh. entitetu, ali i opštih izbora za predsjednika i potpredsjednike RS, te entitetski parlament.
Donošenje ovog zakona kritizala je Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE), ocijeniši ga protivustavnim, kao i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt uz napomenu da se o "nadležnostima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine ne može pregovarati", kao i da se moraju poštovati standardi koji garantuju poštene izbore.
