Dostupni linkovi

Privremena tijela nastaviće procese nakon zatvaranja


Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), Hag, 18. maj 2010.
Kako se očekuje, suđenje Radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom biće završeno do 2013. godine, a žalbeni postupak do 2015., iako će Haški sud tada zvanično biti zatvoren.

Do okončanja rada Suda biće završeno još devet predmeta u fazi suđenja. Neke od preostalih slučajeva će završiti, ali će preostale haške bjegunce Ratka Mladića i Gorana Hadžića nastaviti goniti dva novoosnovana tijela, kaže za RSE jedan od sudija Haškog tribunala Bakone Moloto:

"Savjet bezbjednosti UN-a donio je odluku o uspostavljanju rezidualnog mehanizma koji će imati dva odjela, a koji će nastaviti rad Haškog suda - jedan za Ruandu i drugi za bivšu Jugoslaviju. Prvi će početi sa radom jula 2012., a drugi godinu dana poslije. Ova tijela neće moći podizati nove optužnice i otvarati nove slučajeve, ali će moći okončati žalbene postupke koji ne budu završeni do zatvaranja Haškog tribunala, i nastaviće goniti i suditi dvojici preostalih bjegunca Mladiću i Hadžiću ako ne budu uhapšeni do jula 2013."

Sudija Bakone Justice Moloto, ICTY, 23. februar 2011.
Govoreći o naslijeđu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Moloto ističe da je njegov najveći doprinos bio da se ispravi nepravda i istraže ratni zločini.

Haško tužilaštvo podiglo je više od 160 optužnica protiv odgovornih za nekoliko hiljada zločina koji su počinjeni na prostoru bivše Jugoslavije, kaže sudija Moloto:

„Zahvaljujući Haškom sudu, najveći zločini počinjeni na ovom prostoru su istraženi i kažnjeni. Mislim da je najveće naslijeđe Haškog tribunala što se radilo na ispravljanju nepravde i kažnjavanju zločina. Ne smije se zanemariti činjenica da je pravda dostižna i da je to i bila glavna misija Tribunala. Ni najviše političke i vojne vođe nisu bile zaštićene od odgovornosti procesuiranja. Haški tribunal je prvi međunarodni sud koji je optužio i procesuirao jednog aktuelnog šefa države, a u sudnicama Haškog suda sjedili su bivši premijeri, ministri, generali i visoki policijski komandiri. Političke pozicije i mandati nisu mnoge mogli zaštititi, i na tim temeljima je Sud i uspostavljen.“

Haški tribunal je takođe dao šansu žrtvama da govore o najstrašnijim zločinima koji su se desili i na taj način uspostave činjenice o onome što se desilo.

Šehić: Ratni zločinci ne mogu proći nekažnjeno


Presude Haškog tribunala pomogle su da se napravi arhiv o dešavanjima 90-ih na prostoru bivše Jugoslavije sa oko 20 miliona stranica dokaza, koje mogu poslužiti istoričarima, ali takođe ostati i kao pravno naslijeđe, kaže sudija Moloto.

Svrha osnivanja i postojanja Haškog tribunala bila je da prosesuira odgovorne za ratne zločine, ali i spriječi da se ponove, smatra glavni tužilac BiH Milorad Barašin i podsjeća je da se ovaj sud bavio ratnim zločinima počinjenim na prostoru bivše Jugoslavije, ali da je fokus rada bio na BiH.

Upravo BiH nastaviće tamo gdje je Haški tribunal stao, najavljuje Barašin:

„Pravosudnim institucijama BiH u velikoj mjeri su koristila iskustva i praksa Haškog tribunala. Mogu slobodno reći da je naslijeđe Tribunala počelo ostvarivati svoj cilj već prije nekoliko godina. Taj cilj je uspješna implementacija iskustva i početak rada posebnih odjeljenja za ratne zločine pri Tužilaštvu i Sudu BiH. Česte su situacije da se dokazni materijali crpe iz iste građe, pa čak i da se saslušavaju isti svjedoci.“

Vehid Sehic, predsednik foruma građana Tuzle,22. mart 2010.
Sud BiH 2005. godine počeo je procesuiranje ratnih zločina i iz Haškog tribunala ovom sudu je do sada ustupljeno šest predmeta sa 10 optuženih i svi su završeni.

Haški sud svakako je poslao poruku da ratni zločini ne mogu proći nekažnjeno, ali značajna je i njegova uloga u procesu uspostave vladavine prava kao i procesu utvrđivanja istine i pomirenja na prostoru bivše Jugoslavije, smatra Vehid Šehić, član Igmanske inicijative i NVO Foruum građana Tuzle:

„Mi ćemo tek kasnije vidjeti njegov značaj kada završi svoj rad, kada javnosti bude dostupna sva dokumentacija koja postoji u Haškom tribunalu. I on je ispunio očekivanja svjestan činjenice da se tu radi o presudama, o sudskoj istini koja vrlo često ne zadovoljava istinu i pravdu u pravom smislu riječi, ali ono što moramo reći je da je on ipak radio najosjetljivije predmete, najteže predmete, i da je sa te strane ispunio neka moja očekivanja. Mogu biti kritičan oko efikasnosti, mogu biti kritičan u nekim drugim stvarima, ali mislim da bi bilo nemoralno s pozicije mene kao građanina BiH koji je ovdje živio da optužujemo isključivo njih, a da ne vidimo sramnu ulogu mnogih u ovom regionu kad su u pitanju dešavanja 1991. - 1995. godina.“

Šehić dodaje da nacionalnim sudovima treba veća politička, ali i podrška građana zemalja u regionu kako bi se procesuirali ratni zločini, jer, kako ističe, bez moralnog ozdravljenja ne može biti vraćeno povjerenje, niti utvrđena istina o događajima devedestih.
XS
SM
MD
LG