Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Burna rasprava u RS na najavu Rezolucije o Srebrenici u Srbiji


Dženaza Bošnjaka ubijenih u Srebrenici, 11. jul 2006.
Najava predsjednika Srbije Borisa Tadića da će u parlamentarnu proceduru uputiti rezoluciju o Srebrenici, osim što je izazvala burnu raspravu o genocidu i zločinu u Srbiji, naišla je i na negodovanje funkcionera i nevladinih organizacija iz Republike Srpske. Aktuelne vlasti u Republici Srpskoj protive se usvajanju rezolucije o Srebrenici u parlamentu Srbije.

Član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović nedavno je upozorio poslanike u Skupštini Srbije da dobro razmisle oko usvajanja rezolucije o Srebrenici:

„Budući da se radi o vrlo osjetljivom pitanju sugestija Srbiji jeste da ozbiljno razmisle o tome kako će to uticati na sve one koji žive u Srbiji prije svega u smislu podjele svih građana u Srbiji, da razmisli o Republici Srpskoj sa kojom ima specijalne i paralelne veze, na što takođe može uticati jedno takvo usvajanje – ali, dakle, bez direktnog petljanja jer oni imaju pravo da urade šta hoće oko toga.“


Rajko Kuzmanović, Foto: Midhat Poturović
Mogućnost usvajanja rezolucije od strane Srbije
bila je tema i prošlonedjeljnog sastanka predstavnika svih političkih partija sa predsjednikom Republike Srpske Rajkom Kuzmanovićem. Jedinstven stav lidera političkih partija iz Republike Srpske je da treba osuditi sve, a ne pojedinačne zločine, izjavio je tada Kuzmanović:

„RS apsolutno u ovoj fazi ne može podržati rezoluciju takve vrste koja bi jednostrano osuđivala samo jedan zločin.“


Srbija ima svoje razloge

Usvajanju rezolucije samo o Srebrenici protivi se i premijer RS Milorad Dodik koji je više puta izjavio da se u Srebrenici desio „lokalni genocid“. Da bi izbjegao konfrontaciju sa rukovodstvom Srbije, Dodik je demonstraciju nezadovoljstva prebacio na rukovodstva nevladinih organizacija koja su mu bliska.

Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila RS-a Nedeljko Mitrović zaključuje da bi usvajanje rezolucije o Srebrenici bilo suprotno interesima Republike Srpske i Srbije, zbog čega je predsjedništvo ove organizacije zatražilo i sastanak sa predsjednikom Srbije Borisom Tadićem:

„Da našu delegaciju primi na jedan informativni, konsultativni razgovor kako bismo ih mi upoznali o nekim činjenicama kojima oni ne raspolažu ili ne žele da ih čuju pod pritiaskom međunarodne javnosti, a i možda nekih unutrašnjih snaga koje teže ka tome.“

Mladen Ivanić
Ukoliko ne dobije pozitivan odgovor, ova organizacija najavila je i da će organizovati mirne proteste ispred srbijanskih institucija.

Lider Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić smatra da na odluku da li će Srbija donijeti rezoluciju o Srebrenici Republika Srpska ne može uticati:

„Srbija se očito opredijelila da tu rezoluciju donese. Ona će, gotovo sam uvjeren, biti donesena. Srbija očito ima svoje razloge zašto je donosi. Pretpostavljam da je to pobošljašnje opšteg međunarodnog imidža Srbije i želja da se dobije još više podrške na evropskom putu Srbije, pa čak vjerujem i želja da se dobije veća argumentacija za odbranu Kosova u okviru Srbije.“


Predsjednik Demokratske partije Dragana Čavić mišljenja je da usvajanjem rezolucije Srbija želi da pokaže odgovornost i namjeru da Bosni i Hercegovini pošalje snažnu poruku dobrosusjedskih namjera, ali i dodaje da će ovo imati snažne reperkusije na odnose unutar Bosne i Hercegovine:

„Zato što će to ponovo biti stavljeno u kontekst političkih potreba, posebno u ovoj izbornoj godini u BiH svakoga - i već je to u političkom kontekstu.“


Bježanje od odgovornosti i zločina

Reakcije iz Republike Srpske su dio politički koordinirane akcije kojom se vrši pritisak na Vladu Srbije da ne usvoji rezoluciju o Srebrenici i predstavljaju negiranje genocida, kaže Ševket Hafizović, funkcioner Stranke demokratske akcije i potpredsjednik NS RS:

„Bježanje od odgovornosti i zločina koji je 1995. godine izvršen nad Bošnjacima. To je nešto što je i Međunarodni sud pravde u Hagu zvanično potvrdio. Srbija vjerovatno zbog svog evropskog puta ima određenu vrstu pritiska da donese tu rezoluciju.“


Murat Tahirović, Foto: Midhat Poturović
Murat Tahirović
, predsjednik Saveza logoraša BiH i jedan od inicijatora donošenja rezolucije o Srebrenici u Evropskom parlamentu, kaže da će, nažalost, događaji iz 1995. godine u ovom gradu biti uvijek predmet politizacije:

„Mi smo predložili da Srbija usvoji rezoluciju u identičnom tekstu koji je usvojio Evropski parlament. U toj rezoluciji se spominju i sve ostale žrtve na prostoru bivše Jugoslavije, odaje se na neki način počast i tim žrtvama.“


Iako je rezolucija o Srebrenici bila namijenjena najviše Bosni i Hercegovin i Srbiji, ove dvije zemlje još uvijek je nisu usvojile, dodaje Tahirović:

„Jedan entitet i jedna država jednostavno to pokušavaju to spriječiti, iako ne vidim apsolutno nikakvog razloga. Ako priznaje međunarodna institucija, ako mi težimo ka sve tome što Evropa i svijet imaju, onda bi bilo sasvim logično da to bude Srbija, a poslije toga i BiH.“

Pročitajte i ovo:
Zašto u Parlamentu Srbije još nema Rezolucije o Srebrenici
  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    Novinarstvom se bavi od 1996. godine, kada radi u magazinu "Novi prelom" u Banjaluci koji je u to vrijeme bio jedna od rijetkih opozicionih novina u Republici Srpskoj. Od 2000. dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Banjaluke. Obrađuje političke i društvene teme.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG