Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Skupština RS podržala referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH


Narodna skupština Republike Srpske prilikom izlaganja Milorada Dodika, 13. april 2011.
Narodna skupština Republike Srpske podržala je u srijedu naveče inicijativu predsjednika RS Milorada Dodika da se u ovom bh. entitetu održi referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH.

Referendumsko pitanje o kojem će se izjasniti građani RS glasiće:

“Da li podržavate nametnute zakone od strane Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, posebno o Sudu i Tužilaštvu BiH i njihovu neustavnu verifikaciju u Parlamentarnoj skupštini BiH?”


Prema odluci koju je usvojla NS, referendum će se održati u prvoj nedelji po isteku 45 dana od dana stupanja na snagu ove odluke. Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srpske.

Predsjednik Dodik u završnom obraćanju rekao je da su mnogi pitali šta poslije.

“Naravno da kao političkom protivniku Slobodanu Popoviću (SDP BiH) ne mogu da kažem šta poslije. Ali mi imamo neki plan. Vi možete da nagađate šta je poslije. Ono što ja mogu da vam kažem jeste da je referendum, kao demokratsko sredstvo, snažna politička podloga za mnoga ponašanja. Obezbijediće jedinstvo na prostoru RS, obezbijediće da predstavnici u zajedničkim organima moraju jedinstveno da djeluju jer ih obavezuje referendum. U svakom slučaju, naš je cilj da pojačamo naše tvrdnje koje su godinama nailazile na zid ćutnje od strane visokih predstavnika i međunarodne zajednice. I tu vidimo snagu koju je nepohodno pribaviti da bi mogli da nastavimo borbu u političkim procesima. Neće istog dana kada se održi referendum prestati rad Suda i Tužilaštva BiH, ali to će biti nova okolnost. Nesumjivo nova pravna činjenica i nesumnjivo politička činjenica za sud i tužilaštvo. I mi želimo dijalog o tome",
kazao je Dodik.

Usvojeni i zaključci

NS RS usvojila je i 29 zaključaka koji se odnose na rad Suda i tužilaštva BiH.

U zaključcima se konstatuje da je "rad Suda i Tužilaštva BiH selektivnim pristupom u istraživanju i procesuiranju ratnih zločina bio na štetu srpskog naroda i sa jasnom političkom tendencijom stvaranja po Srbe negativne slike o ratnim dešavanjima u BiH“.
Narodna Skupština Republike Srpske

NS RS odbacuje kao nedopustivu retroaktivnu primjenu Krivičnog zakona BiH na slučajeve počinjenih ratnih zločina, a pogotovo njegovu selektivnu primjenu isključivo na pripadnike srpskog naroda.

Prema zaključcima NS RS se ograđuje od rada Suda i Tužilaštva BiH, jer oni kako se kaže generišu međunacionalnu mržnju i netrpeljivost.

NS, prema zaključcima, odbacuje mogućnost da se ustavnim promjenama verifikuju nadležnosti koje su prenesene na nivo BiH putem nametnutih zakona visokih predstavnika.

NS smatra da je neophodno razmotriti nelegalno nametnute zakone od strane visokog predstavnika, te ustanoviti mogućnost da se ospori njihovo pravno dejstvo.

Prema usvojenim zaključcima, NS RS odbacuje inicijativu za uspostavljanje Vrhovnog suda BiH, i inicijativu za formiranje pravosudne akademije na nivou BiH.

NS RS zahtjeva i izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, i traži da se on uskladi sa ustavnim poretkom BiH, te da svaki nivo vlasti u BiH ima VSTS za pravosuđe na tom nivou.

Poslanici NS podržali su i zaključak kojim se ocjenjuje da je visoki predstavnik dajući nalog o suspendovanju odluke Centralne izborne komisije BiH o izborima organa vlast u Federaciji BiH prekršio zakone i time učinio organe vlasti u Federaciji nelegalnim.

Analitičari: Dodik prešao kritičnu liniju

Analitičari: Dodik prešao kritičnu liniju


Organizovanje referenduma predsjednika RS Milorada Dodika potvrdilo je analize nekih međunarodnih zvaničnika koji već mjesecima upozoravaju na mogućnost disolucije BiH.

Dok domaći analitičari ističu da je Dodik posljednjim istupima prešao kritičnu liniju na kojoj je intervencija međunarodne zajednice neophodna, njeni predstavnici tek saopštavaju da će pratiti situaciju.

Nekada miljenik Vašingtona, Dodik se u posljednje vrijeme smatra opasnim za stabilnost na Balkanu zbog stalnih zahtjeva za većom autonomijom RS, pokazuju tajne depeše američkih diplomata do kojih je došao sajt VikiLiks, a u koje je uvid imao Rojters.

Još 2009. godine bivši američki ambasador u BiH Čarls Ingliš Dodikovu retoriku ocjenjuje kao opasnu, a zbog sve prkosnijeg stava i težnji ka secesiji, Vašington je želio da visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH zauzme oštriji stav prema Dodiku.

U Međunarodnoj kriznoj grupi smatraju da poziv na referendum u RS ne treba shvatati suvise dramatično, jer se postojanje Suda i Tužilaštva BiH ne može dovesti u pitanje ničim, pa ni referendumom, kaže analitičar ICG-a Marko Prelec.

„Jasno je da međunarodna zajednica stoji iz tog suda. On je izglasan u Skupštini BiH normalnim putem, i takav sud treba da postoji, čak u RS postoji, svaki nivo države mora imati i pravosudnu vlast. Referendum u RS je savjetodavnog karaktera i treba to protumačiti kao jedan politički čin gdje predsjednik RS i Narodna skupština traže oblik političke podrške za dalje pregovore oko procesa ustavne reforme, državne reforme BiH“, navodi Prelec.

Pročitajte čitav prilog.

Inzko izrazio "ozbiljnu zabrinutost"

Visoki predstavnik Valentin Inzko "izrazio je ozbiljnu zabrinutost" povodom izjava koje su date na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), saopštio je OHR.

Visoki predstavnik želi naglasiti da je podsticanje Narodne skupštine Republike Srpske da pokrene proces protiv suštinskog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma neodgovorno. Mandat i izvršne ovlasti visokog predstavnika utvrđeni su Aneksom 10 Daytonskog mirovnog sporazuma i potvrđeni su nekoliko puta od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.

Također se naglašava da iako je tačno da se zakoni koje je donio visoki predstavnik, te naknadno usvojila zakonodavna tijela BiH, mogu mijenjati, to se može uraditi samo u okviru uspostavljenog zakonodavnog procesa na odgovarajućem nivou. Pokušaji entiteta da podrivaju državni zakon predstavljaju kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma.

Inzko ističe da je parlamentarna skupština BiH usvojila je Zakon o Sudu BiH 2002. i Zakon o Tužilaštvu BiH 2003. godine. Svi zastupnici iz oba entiteta u državnom Parlamentu glasali su za ove zakone. Nadalje, Ustavni sud, i sam dejtonska institucija, dva puta je donio odluku u korist ustavnosti Državnog suda, odlučivši da država ima obavezu da uspostavi potrebne institucije za vršenje svojih nadležnosti. OHR bi pozdravio snažnu podršku ovim institucijama, uključujući i državno pravosuđe.

Visoki predstavnik podsjeća da su upravo protekle sedmice, najviši predstavnici Evropske Unije, među njima i predsjednik Evropske komisije, iskazali svoju jasnu podršku za državno pravosuđe. Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira je također u nekoliko navrata izražavao podršku državnim pravosudnim institucijama. I zaista, nezavisan i nepristrasan pravosudni sistem je od suštinskog značaja za osiguranje vladavine zakona, unapređenje ljudskih prava i sloboda kao i pomirenje, te garantiranje postojanja funkcionalne tržišne ekonomije. To je kamen temeljac svakog demokratskog društva i jedan od ključnih političkih zahtjeva za pristupanje EU i za evroatlantske integracije.

Zaključuje se da kako bi se ostvario napredak ka EU, što je iskazani cilj svake parlamentarne političke stranke u BiH, zemlja mora osigurati efikasnu vladavinu zakona kroz institucionaliziran pravosudni sistem. Ključnu ulogu igraju Državni sud i Tužilaštvo. Stoga, osporavanjem ovih institucija nanosi se šteta šansama građana BiH da ostvare napredak na putu ka članstvu u EU, a time prosperitetu i stabilnosti.
  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    Novinarstvom se bavi od 1996. godine, kada radi u magazinu "Novi prelom" u Banjaluci koji je u to vrijeme bio jedna od rijetkih opozicionih novina u Republici Srpskoj. Od 2000. dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Banjaluke. Obrađuje političke i društvene teme.

Pogledajte komentare (25)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG