Aleksandar Lukašenko hoda po tankoj liniji s ciljem da osigura da Bjelorusija ne bude uvučena u ruski rat u Ukrajini nakon ultimatuma ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je nagovještavao ukrajinsku vojnu ili tajnu akciju.
Lukašenko, koji je decenijama vladao Bjelorusijom čeličnom pesnicom otkako je prvi put izabran za predsjednika 1994. godine, dopustio je da se njegova zemlja koristi kao odskočna daska za ruske snage kada su započele invaziju na Ukrajinu 2022. godine.
Međutim, iako je u godinama koje su uslijedile davao snažno proruske izjave, takođe je nastojao održati neutralan, neborbeni status Bjelorusije. Ultimatum Zelenskog vrši pritisak na taj stav.
Izvezena iskustva bjeloruskih političkih zatvorenika
"Lukašenko shvata da je ranjiv. A Ukrajina govori s pozicije snage", rekao je Vadim Možejko, direktor Instituta Kosciuszko u Krakovu.
"Ukrajina je pronašla jezik kojim treba razgovarati s diktatorima poput Lukašenka", rekao je on za Current Time 22. juna.
Šta je rekao Zelenski?
Govoreći na konferenciji za novinare 19. juna, Zelenski je tvrdio da Rusija koristi signalne relejne stanice u Bjelorusiji kako bi im pomogla u usmjeravanju raketa prema ciljevima u Ukrajini.
"Koja je svrha [Lukašenka] da kaže da ne želi biti u ratu? Neka ukloni ovu opremu, neka je isključi. Mislim da će mu sedam dana biti dovoljno da to učini", rekao je, dodajući: "Ako on to ne učini, mi ćemo to učiniti".
Zelenski je ponovio poziv na akciju, i umotao prijetnju posljedicama ako to toga ne dođe, u kasnijoj objavi na društvenim mrežama i televizijskom intervjuu.
U istom intervjuu, 21. juna, rekao je da nije dobio odgovor na svoju poruku od Lukašenka, koji se takođe suzdržao od davanja bilo kakvih javnih izjava o tom pitanju.
Valerij Kavaleuski, bivši bjeloruski diplomata koji vodi Agenciju za evroatlantske poslove, rekao je za Bjeloruski servis Radija Slobodna Evropa da ovo ćutanje odražava Lukašenkovu dugoročnu politiku.
"Ovo je jedan od rijetkih ciljeva koji ujedinjuje i bjelorusku vladu i demokratsku opoziciju u egzilu: izbjegavanje vojnog sukoba i sprječavanje Bjelorusije da postane direktni učesnik u konfliktu“, rekao je.
"Bjeloruski režim slijedio je relativno dosljedan pristup ne samo posljednjih dana već i u proteklih nekoliko mjeseci. Eskalacijske i konfrontacijske izjave iz Kijeva upućene Minsku uglavnom su ostale bez odgovora, što je pomoglo u sprječavanju daljeg pogoršanja situacije", dodao je.
Možejko se složio da Lukašenko "ne želi rat", dodajući da je razlog tome unutrašnji politički pritisak.
"Razlog nije nedostatak volje (za rat) od strane Putina ili Lukašenka, već činjenica da bi ulazak u rat bio izuzetno nepopularan u bjeloruskom društvu. To je ključni faktor: bjelorusko društvo, a ne diktator", rekao je.
"Lukašenko shvata da bi to u mnogim aspektima za njega bio samoubilački scenarijo".
Lukašenku se klima pod nogama
Lukašenko je preživio mnoge talase narodnog nezadovoljstva tokom decenija autoritarne vladavine, ali možda nigdje više nego na predsjedničkim izborima 2020. godine. Kada je proglašen pobjednikom, to je izazvalo neviđene masovne proteste širom zemlje koji su ugušeni samo uz Putinovu pomoć.
Kremlj nije ponudio samo finansijsku podršku Lukašenkovom režimu, već je i naznačio da bi ruske vojne snage mogle biti dostupne, pa čak i poslao televizijske voditelje da rade na bjeloruskim državnim kanalima nakon što su se neki lokalni zaposlenici pridružili protestima.
Ova pomoć došla je kada je Lukašenko ugušio demonstracije brutalnim obračunom u kojem su se dogodila masovna premlaćivanja, na hiljade hapšenja i mučenja političkih protivnika. I to je Lukašenka učinilo možda zavisnijim više nego ikad od Putina kako bi se održao na vlasti.
Kao što je navedeno, Lukašenko je uzvratio uslugu kada su ruski tenkovi ušli u Ukrajinu u februaru 2022., iako se opirao pozivima da se u akciju pošalju bjeloruske trupe.
To je u nekim aspektima bio nastavak obrasca u kojem je Lukašenko decenijama hodao po tankom konopcu između otvaranja svoje zemlje Zapadu i popuštanja pritisku Moskve da se bliže integrira.
Nastali rat dronovima predstavljao je novi izazov. S ruskim dronovima koji zuje kroz njegov vazdušni prostor, Minsk je morao odlučiti hoće li ih oboriti, ometati, upozoriti susjede ili sve navedeno - sve bez da uznemiri Moskvu.
Ultimatum Zelenskog u vezi s relejnim stanicama dodatno otežava balansiranje.
"Za Lukašenka je situacija vrlo neugodna", rekao je Možejko, tvrdeći da je teško zadovoljiti ukrajinske zahtjeve bez da uvrede Moskvu, ali i teško izbjeći eskalaciju situacije i rizik od uvlačenja u sukob.
"Njegova situacija nije zavidna. Nema laka rješenja. Zato je cijelo ovo vrijeme ćuto", dodao je Možejko.
Ta se šutnja testira i u Moskvi. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je 22. juna da će Putin i Lukašenko razgovarati "u doglednoj budućnosti" i da je "ovo dobra prilika za raspravu o ovom i drugim pitanjima".
Izbjegavanje eskalacije
Moskva bi mogla pozdraviti izglede ukrajinske akcije protiv Bjelorusije, kao priliku da Minsk još više uvuče u sukob.
To bi svakako bila velika eskalacija najvećem oružanom sukobu u Evropi od Drugog svjetskog rata i ne bi se smatralo poželjnim u Washingtonu ili evropskim prijestonicama.
Trumpova administracija nastojala je poboljšati odnose s Lukašenkom, smatrajući ga kao sporedni kanal prema Putinu. Takođe je smanjila vojnu pomoć Ukrajini i nastojala izvršiti pritisak na Kijev da napravi kompromise u zamjenu za mirovni sporazum s Rusijom. Washington bi svaku ukrajinsku akciju protiv Bjelorusije mogao osuditi kao nepromišljenu i moguće agresivnu.
Evropske zemlje ostale su čvrste pobornice Ukrajine, pružajući političku, finansijsku i vojnu podršku. Vjerovatno ne bi opravdali jednostrani ukrajinski napad.
"To zahtijeva deeskalaciju na svim stranama, uključujući izbjegavanje ukrajinskih napada na bjeloruski teritorij. Istovremeno, Lukašenkov režim možda će morati napraviti određene ustupke i pobliže razmotriti zabrinutost oko navodne infrastrukture za prijenos dronova", rekao je Kavaleuski.
"Evropska unija i Sjedinjene Države vjerovatno će takođe biti uključene u neformalne konsultacije s ciljem sprječavanja širenja sukoba regionalno", dodao je.