Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava detaljno je obrazložila cilj formiranja REKOM-a. Komisija se razlikuje od sličnih formiranih u svijetu jer je regionalna, ali i rat je početkom devedesetih počeo u jednoj a završi u više država. Kako je objasnila Gorjanc Prelević, namjera nije da se preuzme posao nadležnih sudskih organa u državama regiona, već prikupljanje i utvrđivanje činjenica, zvaničnih i objektivnih, o ratnim zločinima i ostalim povredama ljudskih prava počinjenih od '91. do 2001. godine, te priznavanje žrtava i njihovih patnji i spriječavanje ponavljanja zločina:
"Sada , veliko je pitanje koliko je realno istražiti svako krišenje ljudskih prava i svaki ratni zločin. Veoma je važno fokusirati mandat tako da on postigne svrhu i da ima nekakav delotvorni rezultat."
Rok rada regionalne komisije bio bi oročen na najviše tri godine, a poseban značaj imale bi preporuke Komisije:
"One će moći da preporuči program reparacije, moći će da preporuči institucionalne reforme. Da pokrene pitanje šta su radili mediji devedesetih? Komisija bi mogla da organizuje saslušanje tematsko samo o ulozi medija, na primjer, u Crnoj Gori. Šta je radila crkva, šta je radila vojska i policija, dalje, kako ih reformisati na osnovu takvog iskustva."
Političku volju za formiranje ovakve komisije većina učesnika vidi kao glavnu prepreku. Radan Nikolić iz Udruženja boraca iz '91.:
"Zvanične izjave i hrvatskog Predsjednika Stjepana Mesića i premjera Mila Đukanovića kažu da Crna Gora i Hrvatska nijesu ratovale, one nijesu bile u međusobnom ratu, oni se lako dogovore. Ja čak lično mislim da će ovaj proces do kraja teško ići sve dok su ratne garniture na vlasti u državama bivše SFRJ."
Momčilo Radulović iz Evropskog pokreta:
"Složiću se sa prethodnim govornicima i mislim da će to biti jedna od prepreka da se ostvari dobra saradnja u okviru Crne Gore sa Rekomom i onim što je cilj Rekoma."
Radulović zato smatra nužnim uključivanje međunarodnih zvaničnika u vidu Evropske kosmisije:
"Svaki vid podrške od finansijske, koja će naravno biti bitna do one koja se zove politička podrška da se one vlade Zapadnog Balkana, koje nijesu spremne da uđu u ovaj proces poguraju, bilo "štapom" bilo "šargarepom" da u većoj mjeri i transparentnije se odnose ka cijelom ovom procesu."
Aleksandar Trifunović iz bosanskohercegovačkog odbora za koaliciju REKOM:
"Ono što REKOM konstantno uz svaki svoj dokument, na čemu insistira, je to da se politika ne moli da se priključi ovome nego da se prisili."
Daliborka UljarevićSkupština koalicije REKOM koja će se održati u Bečićima 28. maja poklapa se sa godišnjicom deportacije bosanskohercegovačih izbjeglica iz Crne Gore zbog čega je upućen zahtjev generalnom direktoru Radio Televizije Crne Gore, Branku Vojičiću, da te večeri Javni servis objavi dokumentarni film "Karneval" koji govori o tom zločinu. Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje:
"I čini mi se izuzetno važnim da upravo oni koji su imali veliku i negativnu ulogu u procesu raspirivanja mržnje i fašizacije Crne Gore devedesetih budu ti koji će sada preuzeti odgovornost i da kroz taj proces prođemo na način gdje ćemo praktično doživjeti neku vrstu katarze i gdje ćemo pokazati da se društvo mijenja."
"Sada , veliko je pitanje koliko je realno istražiti svako krišenje ljudskih prava i svaki ratni zločin. Veoma je važno fokusirati mandat tako da on postigne svrhu i da ima nekakav delotvorni rezultat."
Rok rada regionalne komisije bio bi oročen na najviše tri godine, a poseban značaj imale bi preporuke Komisije:
"One će moći da preporuči program reparacije, moći će da preporuči institucionalne reforme. Da pokrene pitanje šta su radili mediji devedesetih? Komisija bi mogla da organizuje saslušanje tematsko samo o ulozi medija, na primjer, u Crnoj Gori. Šta je radila crkva, šta je radila vojska i policija, dalje, kako ih reformisati na osnovu takvog iskustva."
Političku volju za formiranje ovakve komisije većina učesnika vidi kao glavnu prepreku. Radan Nikolić iz Udruženja boraca iz '91.:
Mislim da će ovaj proces do kraja teško ići sve dok su ratne garniture na vlasti u državama bivše SFRJ.
Momčilo Radulović iz Evropskog pokreta:
"Složiću se sa prethodnim govornicima i mislim da će to biti jedna od prepreka da se ostvari dobra saradnja u okviru Crne Gore sa Rekomom i onim što je cilj Rekoma."
Radulović zato smatra nužnim uključivanje međunarodnih zvaničnika u vidu Evropske kosmisije:
"Svaki vid podrške od finansijske, koja će naravno biti bitna do one koja se zove politička podrška da se one vlade Zapadnog Balkana, koje nijesu spremne da uđu u ovaj proces poguraju, bilo "štapom" bilo "šargarepom" da u većoj mjeri i transparentnije se odnose ka cijelom ovom procesu."
Aleksandar Trifunović iz bosanskohercegovačkog odbora za koaliciju REKOM:
Ono što REKOM konstantno uz svaki svoj dokument, na čemu insistira, je to da se politika ne moli da se priključi ovome nego da se prisili.
"I čini mi se izuzetno važnim da upravo oni koji su imali veliku i negativnu ulogu u procesu raspirivanja mržnje i fašizacije Crne Gore devedesetih budu ti koji će sada preuzeti odgovornost i da kroz taj proces prođemo na način gdje ćemo praktično doživjeti neku vrstu katarze i gdje ćemo pokazati da se društvo mijenja."
