Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Jak region - lakši put evrointegraciji zapadnog Balkana


Nikola Špirić, Jadranka Kosor i Borut Pahor na upravo održanoj regionalnoj konferenciji o budućnosti zapadnog Balkana u Sloveniji
Elvir Bucalo, Bruxelles

Na Brdu kod Kranja u subotu 20.marta, održana je Konferencija "Zajedno za EU: doprinos zapadnog Balkana evropskoj budućnosti", na kojoj je učestvovao i predsjedavajući Vijeća ministara BIH Nikola Špirić.

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor, na početku sastanka je sudionicima podijelila hrvatski prijevod evropske pravne stečevine, čime je, kako su obrazložili neki od brojnih novinara koji su pratili rad Konferencije, Hrvatska pokazala da će i nakon uključenja u EU snažno podupirati evropske ambicije ostalih država u regiji.

Premijerka Kosor i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić su dogovarali održavanje zajedničke sjednice Vlada Hrvatske i BiH koja bi se trebala održati uskoro. U posljednje vrijeme ima i drugih podsticaja za razvijanje regionalne saradnje. Tako se protekle sedmice u Briselu vodila “zapadnobalkanska” diskusija o tome koliko “regionu treba regiona” i kakvim to očima gleda Evropska unija - i, kao što su svi već navikli, lako se složiti oko principa, ali njih provesti u djelo je druga priča.

Teško da danas bilo ko dobronamjeran može naći barem jedan razlog zašto državama regiona ne treba intenzivna saradnja - od energetike, trgovine, industrije, do kulture, politike, vojnih pitanja. Koju god oblast da dotaknete, svaki dio ljudskog djelovanja, posebno na tom prostoru, za koji neko reče da ima previše različitih emocija po glavi stanovnika, saradnja ima gotovo više značenja, uvjerena je i zamjenica generalnog sekretara Vijeća za regionalnu saradnju, Jelica Minić, koja se u Briselu našla ovih dana, želeći razgovorom o saradnji, pored ostalog, obilježiti i dvije godine rada Vijeća:

"Postoji oko 46 različitih inicijativa koje deluju u regionu i jedino Veće za regionalnu saradnju ima puni uvid u delovanje svih tih različitih mehanizama regionalne saradnje. To su mehanizmi od onih koje podržava Evropska komisija, kao što je CEFTA, kao što je ugovor o energetskoj zajednici, kao što je transportna opservatorija, do samostalnih inicijativa u regionu koje su vrlo uspešne, poput zdravstvene mreže Jugoistočne Evrope koja se bavi projektima od izuzetnog značaja za građane – to je jedna od najuspešnijih mreža koja deluje u regionu, a građani vrlo malo o tome znaju. Svi ti mehanizmi omogućavaju da u trenucima kada dolazi do nekih nepovoljnih kretanja u bilateralnim odnosima regionalni procesi budu zaštićeni."

A procesi zavise prvenstveno od osposobljenosti onih koji ih provode da ih provode, što priču vraća na neveseo bosanskohercegovački teren. Iz ugla onoga ko jeste iz regiona, a opet stvari posmatra iz Brisela, člana Evropskog parlamenta iz Slovenija, Zorana Talera, najveći problem je u tome što BiH ne funkcioniše kao "svaka normalna zemlja".

RSE: Da li mislite da EU uopšte ima politiku koja može da funkcioniše u Bosni i Hercegovini?

Taler: Osobno mislim da EU za sada nema neku jasnu poziciju ili politiku, ali ne zato što nije sposobna, već zato što je to stvarno težak problem. Vidi se da ovo prisustvo od 15 godina nije napravilo strukture ili neke mehanizme koji bi automatski obezbijedili da BiH profunkcionira kao svaka normalna zemlja koja se, recimo, odluči da stupi u članstvo EU. I to je najveći problem. Mi se sada ovdje prepiremo, svađamo šta mi, kao Evropska unija, možemo uraditi. Prošle godine je bio ovaj nesretan slučaj sa "Butmirskim procesom" gdje se pokušavalo sa tzv. pritiscima – „sada ćemo mi pritisnuti sve tri strane, političare, pa ćemo nešto istisnuti iz toga!“. Pokazalo se da je to iluzija. Treba naći varijante koje će imati većinsku potporu u samoj BiH. Ja ponekad, iza zatvorenih vrata, raspravljam o ovoj varijanti: šta ako bi to stvarno bio protektorat, recimo, deset godina i onda, poslije toga, kada možda nove generacije dođu na svjetlo, kada novi lideri preuzmu stvari u svoje ruke, da se pita narod kakav politički sistem, kakvu organizaciju želi?"

Primjer naučene lekcije

Sa druge strane, a vraćamo se opet na regionalni nivo, oni u Briselu koje posao, a ne emocije vežu uz region, upozoravaju da Unija nije ta koju treba kriviti za propuste ili nedovoljno učinjeno - primjer su nedavno ukinute vize za tri zapadnobalkanske države. U regionu se premalo govori o tome koliko je truda trebalo Briselu da uvjeri skeptike da otvaranje vrata prema Zapadnom Balkanu neće značiti talas kriminala ili "lažnih azilanata".

Šef Odjela za strategiju proširenja pri Evropskoj komisiji, Axel Wallden:

"Oslobađanje od viza je bio dobar primjer naučene lekcije; uspjeli smo u tome, postigli smo konsenzus unutar EU, ali vas molim da zapamtite: to nije bilo lako postići. Imali smo zaista težak posao, a mislim da je tu Evropska komisija učinila veliki posao uvjeravajući evropske članice da su uvjeti postignuti i da vize treba ukinuti. Druga lekcija je - imamo sada i negativne pojave - iz dvije ili tri države koje su u regionu dobile ukidanje viza, imamo fenomen traženja azila u evropskim državama. To, očito, nikako ne služi cilju postizanja pune liberalizacije za cijeli region. Pokazuje to da treba dosta raditi ne samo da bi se postigli uvjeti za ukidanje viza, već i nakon što se donese odluka o pristupanju država regiona bezviznom režimu."

I, za kraj, još jedan razlog zašto regionu treba više regiona: bez obzira šta kažu evropski zvaničnici, svima sa ove strane je jasno da Zapadni Balkan nije misao sa kojom se danas budi Evropa. Zajednički, snažniji glasovi iz ovog pravca, tamo gdje se mogu složiti, čuće se i u najzabačenijim uredima briselske birokratske mašinerije.

*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:

Izmjene Ustava i Izbornog zakona prije općih izbora
Verzije himne Evrope - Ode radosti
Koliko mladi znaju o Evropskim integracijama


*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG