Dostupni linkovi

Mogu li nacionalni sudovi preuzeti haška suđenja


Sudnica Specijalnog suda u Beogradu
O suđenjima za ratne zločine na skupu u Budvi razgovarali su haške i sudije iz regiona. Radni sastanak održan je u okviru projekta Pravda i ratni zločini. Finasijer je EU, a cilj unapređenje kapaciteta pripadnika pravne profesije iz regije koji rade na procesuiranju ratnih zločina.

"Pravno nasljeđe Haškog tribunala zavisiće od nacionalnih pravosuđa država u Jugoistočnoj Evropi", ocijenio je sudija Fausto Pokar iz Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji:

"Gonjenje teških povreda iz međunarodnog prava je i dalje primarna odgovornost pojedinih država. Sprovođenje strategije Tribunala takođe odražava namjeru Savjeta bezbjednosti da se Tribunal osnuje kao privremeni tribunal, da presuđuje do momenta kada nacionalni sistemi pojedinih država budu u stanju da sami rade predmete koje sada radi tribunal u Hagu", pojasnio je Pokar.

Gdje sa haškom arhivom jedno je od takođe neriješenih pitanja, ilustrativna fotografija
Pitali smo neke od sudija da li smatraju da su nacionalna pravosuđa sposobna preuzeti slučajeve ratnih zločina.

"Mislim da smo sposobni i da imamo kapacitete uz pomoć međunarodne zajednice", smatra Želimir Barić, predsjednik Vrhnovnog suda Republike Srpske.

"Lično mislim, pre svega, da postoji spremnost svih struktura u društvu da se ratni zločini procesuiraju, a uz to mislim da imamo dovoljno
stručnih i obučenih kadrova koji mogu da iznesu taj posao i apsolutno mislim da su sudovi i tužilaštva spremni da preuzmu i nastave rad nakon zatvaranja Haškog tribunala", ocjenila je sudija Sanja Manojlović iz Apelacionog suda u Beogradu.

U Crnoj Gori su procesuirana četiri ratna zločina, ali nijedan nije pravosnažno okončan.

"Naša je sreća što imamo samo četiri procesa koji su u toku. Uradićemo sve da se dokazi na jedan brižljiv način ocjene. To je ono što mora, ako će se pokazati kapacitet crnogorskog pravosuđa, a ostalo ostaje zakonu", navodi predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica.

Dobra saradnja u regionu

Želimir Barić, predsjednik Vrhovnog suda Republike Srpske, podsjeća da Bosna i Hercegovina ima najviše predmeta ratnih zločina u regionu, čije je sudsko okončanje ograničeno na sedam, odnosno petnaest godina.

"Na nivou entiteta Repblike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine imamo na određeni način ujednačenu i sudsku praksu. Primjenjuje se Krivični zakon bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, dok u predmetima ratnih zločina na sudu BiH, po meni, su sporna pitanja kada su u predmetu krivična djela ratni zločin protiv čovječnosti i krivično djelo genocida", kaže Barić.

Na pitanje kakva je saradnja u ovoj oblasti sa susjednim zemljama, sudija Barić kaže:

"Za razliku od prethodnih godina postoji izuzetno dobra saradnja zemalja u regionu i mislim da je saradnja na međunarodnom novou u jednoj uzlaznoj liniji."

RSE: Šta su osnovne prepreke?

Barić: Osnovne prepreke, po meni, to je neko moje slobodno mišljenje, su te da treba u daljoj budućnosti da bude tješnja saradnja između ovih zemalja u regionu bivše Jugoslavije, posebno ministarstava pravde.

Prema riječima šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Leopolda Maurera, sudski epolog ratnih zločina je važan preduslov uspostavljanja trajnog pomirenja i procesa pridruživanja Balkana Evropskoj uniji.

"Kandidati se procjenjuju na putu ka Evropskoj uniji, sa aspekta saradnje sa Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju i sa procesuiranjem ratnih zločina. Mislim da je odvođenje optuženih za ratne zločine pred lice pravde jako važno i pokazuje kapacitet jedne zemlje, jednog društva da pokažu zrelost i da procesuiraju najteže zločine i da na neki način riješe to nasljeđe iz prošlosti. To je osnov procesa pomirenja u regionu", ocjenjuje Marurer.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG