Dostupni linkovi

Sporna pitanja identiteta


Knjige iz edicije "Nedavna povijest Jugoistočne Europe", septembar 2010
Na Cresu je na međunarodnom simpoziju ovog tjedna preko 150 sudionika iz 17 zemalja sa 3 kontinenta interdisciplinarno problematiziralo fenomen identiteta. Za naš program izdvojili smo razmišljanje četvero društvenih znanstvenika iz regije o aktualnim prijeporima oko identiteta u državama regije.

„Završnica predizborne kampanje u Bosni i Hercegovini prilika je da razmislimo gdje smo 15 godina poslije“
, kaže za naš radio profesorica banjalučkog Filozofskog fakulteta Milena Karapetrović. Ne treba gubiti nadu, kaže ona, ali veliki problem stvara činjenica da su se i oni kojima nije u interesu funkcionirajuća demokracija preobukli u borce za demokraciju.

Milena Karapetrović, 23. septembar foto Enis Zebić
„Sve mi se nekako čini kao da više nemamo neke mogućnosti za stvarni otpor. Naravno, nikada ne treba gubiti nadu, ali imamo jedan veliki problem. A to je da oni koji su sa druge strane, dakle nacionalisti, šovinisti , svi oni koju pričom o tome kako su nacije bitnije od samih ljudi samo pokušavaju sakriti korupciju koriste sredstva koja su alatke za ostvarivanje demokracije. I mi više ne prepoznajemo tko su stvarni neprijatelji, i zato je zapravo teško danas djelovati“, kaže Karapetrović.

Profesor sarajevskog Fakulteta političkih nauka Asim Mujkić kao jedan od najvećih problema vidi uspjeh konstantne poizvodnje etničkih razlika koja se u svakodnevnoj političkoj praksi vidi kao trajni proces etničke mobilizacije i diskriminatornih praksi. Kako im to uspijeva - pitali smo.

„To im uspijeva zahvaljujući prije svega ustavno-pravnom ustrojstvu ove zemlje i nizu zakona kojima se ta praksa podstiče – npr. Izborni zakon koji ni na koji način ne ohrabruje prekoetničko glasanje. Uspijeva im i zbog toga što drže medije, drže javni prostor unutar kojeg se građanstvo artikulira. Uz to uvijek je neka kriza na pomolu, tako da se ta vladavina održava u jednom ambijentu nesigurnosti i straha tako da je neizvjesno do kad će ta vladavina trajati“
, navodi Mujkić.

Važnost lidera


Profesor zagrebačkog Filozofskog fakulteta Lino Veljak kaže za naš radio kako aktualna ekonomska kriza i niz korupcijskih afera koje potresaju vlast i vladajuću stranku pojačava krizu identiteta hrvatske države.

„To da je hrvatska država u procesu rastuće krize identiteta moglo bi izgledati kao jedna pozitivna stvar ukoliko se uzme u obzir da je jedan autodestruktivni pojam i koncept identiteta, identitet kao zatvoreni i isključujući identitet čistoga hrvatstva ranije dominirao, a i danas dominira unutar većeg dijela vladajuće koalicije u Hrvatskoj“, kaže Veljak .

Vladimir Goati, 23. septembar, Foto: Enis Zebić
„Identitet političke stranke ono je po nečemu se jedna stranka razlikuje od drugih, i u njegovom definisanju tri su elementa najbitnija - program i njegov odnos sa političkom praksom, lideri i ljudski sastav stranke“, kaže za naš radio beogradski sociolog politike Vladimir Goati.

„Izuzetna je važnost lidera – kada se promeni lider, promene se i program i organizacija, a važni su i zbog toga što i mediji stranke nazivaju ne njihovim imenima, nego imenima njihovih lidera. Međutim, jedna od osobenosti Srbije je da se lideri ne menjaju ni nakon izbornog poraza, iako je on ključni šok koji tera stranku u promene“
, ističe naš sugovornik.

„Lideri tri partije – Srpske radikalne stranke, Demokratske stranke Srbije i Srpskog pokreta obnove Vojislav Šešelj, Vojislav Koštunica i Vuk Drašković - oni su zajedno doživeli od devedesete naovamo negde četrdesetak – neću mnogo pogrešiti – poraza, što na republičkim izborima, a to je strateški nivo, što na predsedničkim izborima, što na izborima za federalne ili republičku skupštinu, i na jednom održanim predsedničkim izborima za onu 'skraćenu' Jugoslaviju“, zaključuje Goati.

Pogledajte komentare (3)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG