Neuspjeli vojni puč u Turskoj mogao bi za Bosnu i Hercegovinu donijeti opasnu podjelu – "ko je za, a ko protiv predsjednika Erdogana" i taj "uvozni" konflikt ovoj zemlji nije potreban. To je stav većine bh. analitičara koji takođe podvlače da Bosna i Hercegovina nije Turska i da aktuelna situacija u ovoj zemlji nema nikakve veze sa domaćim brojnim problemima.
Prof. Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, dr. Ešref Kenan Rašidagić, navodi kako je BiH posljednje mjesto na Planeti, kojoj su potrebne dodatne podjele ili uvozni konflikt.
"Mislim da je svako povezivanje situacije u Turskoj sa bilo kakvom situacijom u Bosni i Hercegovini užasno kontraproduktivno za kompletno društvo, a pogotovo za Bošnjake. Bošnjaci su posljednje vezivno tkivo koje ovu državu drži na okupu, pored NATO-a i Amerikanaca, i izazivanje podjela među Bošnjacima uvozeći konflikt koji nema nikakve veze sa njihovim interesima je apsurdan i vrlo štetan potez", ističe Rašidagić, te dodaje:
"Mislim da se na ovom problemu ogleda eventualna zrelost ili nezrelost bošnjačke politike, jer ako se nastave ovakve vrste povremenih izjava, od strane SDA (Stranka demokratske akcije) kao glavne probosanske i bošnjačke stranke u Bosni i Hercegovini, gdje se otvoreno i navijački staje na jednu od strana u turskom sukobu, mislim da će to izazvati nesagledive posljedice kojih ti političari sada još uvijek nisu ni svjesni."
Predsjednik SDA i predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je nakon dramatične noći u Turskoj, kada je spriječen državni udar, izjavio: "Moja poruka bratu Erdoganu je da ima snažnu podršku ovdje među nama u BiH".
Profesor na Uiverzitetu Sarajevo, dr. Enver Kazaz, Izetbegovićev odnos prema turskom predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu doživljava kao tipičan odnos prema velikom vođi.
"Ako gospodin Izetbegović ima u Erdoganu uzora, onda ćemo imati daljnju mentalnu okupaciju bošnjačkog stanovništva, pri čemu ni regija, ni Evropa, nemaju nikakve opasnosti od Turske, koju će Erdogan, kao ekonomski naprednu vrhunsku civilizaciju, opustošiti svojim načinom vladanja i promjenom turskog društvenog identiteta", riječi su Kazaza.
"Budući da je Erdogan iznevjerio kompletnu tradiciju turskog kemalizma, prosvjetiteljstva i racionalizma, on se nadaje Izetbegoviću i Bošnjacima kao novi vođa, kako to oni kažu, ummeta, i pri tom podcrtavaju: svjetskog ummeta. Takođe, događaj u Turskoj radikalizirat će ionako radikalnu politiku Bakira Izetbegovića, a budući da u Bosni i Hercegovini Izetbegović nema opozicije, onda možemo reći i većinu bošnjačkog stanovništva", ocjenjuje Enver Kazaz.
U starim i novim pitanjima, koja se postavljaju ovih dana, jedno od najčešćih je: šta se krije iza slatkorječivog govora o Turcima i Bošnjacima kao braći, iza emotivnih poruka kako su Bošnjaci i Turci jedno, a što se koristi u brojnim zvaničnim i nezvaničnim prilikama.
Nesaglediva šteta po BiH
Realna slika je nešto sasvim drugo, navodi dr. Anis Bajrektarević, profesor međunarodnog prava i globalnih političkih studija na Univerzitetu u Beču.
"Bez obzira na sve retorike koje dolaze ili iz Sarajeva ili iz Ankare, činjenice su malo drukčije. Ja bih želio da Bosna i Hercegovina ima tako bliske odnose, tako dobre investicije, kakve recimo ima Srbija sa Turskom, i političke odnose, što Srbija ima tradicionalno. Tako da je ta retorika koja postoji zapravo dnevnopolitička retorika. Ona je vruć vjetar, ona nije utemeljena na stvarnim činjenicama, i to je svakome jasno – i Ankari i Sarajevu", pojašnjava Bajrektarević, te ističe:
"Ako na emotivnoj ili političkoj ravni želimo da pratimo razvoj događaja u Turskoj moramo shvatiti da se ona vraća Aziji, tj. nekom svom bitku i da je to približavanje BRIC zemljama (Ekonomski pojam koji se odnosi na rastuće ekonomije Brazila, Rusije, Indije i Kine), da je možda udaljavanje od NATO pakta, ali sasvim sigurno jeste od EU."
U podjelama, koje inače oprećuju BiH, izjašnjavanje "za ili protiv" nečeg što se događa u svijetu, može stvarati samo novi razdor, naglašava Bajrektarević.
"Ima stara poslovica koja kaže: 'Ko nigdje ne spada, svuda se sreće'. Nas se tjera, stalno, na prebrojavanje. Kad se dešava rat u Siriji, od ljudi u Bosni i Hercegovini se traži da se opredjeljuju. Kad se dešava rat u Ukrajini, opet isto – trebali bi se opredijeliti. Mi se, jednostavno, ne moramo izjasniti. Mi možemo da odbijemo da se izjašnjavamo po tom pitanju", poručuje Bajrektarević.
Profesor Ešref Kenan Rašidagić smatra da BiH ima mnogo vlastitih problema, čije je rješavanje prioritet za političare ove zemlje.
"Apeliram na političare Bosne i Hercegovine, prvenstveno na bošnjačke političare, da budu svjesni da mi nismo Turci, da konflikt u Turskoj nema nikakve veze sa situacijom u BiH, i da na kraju krajeva imaju u vidu pitanje prioriteta, gdje Bosna i Hercegovina ima strašno puno problema koje mora da riješi, a uvozeći dodatne probleme i konflikt koji sa njom nema nikakve veze, ovoj državi se čini nesaglediva šteta", zaključuje Rašidagić.
Facebook Forum