Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Reakcije na Silajdžićevo pismo Tadiću


Skup podrške Iliji Jurišiću u Tuzli, Foto: Maja Nikolić
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić uputio je 10. avgusta pismo predsjedniku Republike Srbije Borisu Tadiću u kojem ga obavještava o nepostojanju sporazuma između BiH i SRJ o mirnom povlačenju JNA na osnovu kojeg je Ilija Jurišić pred Vijećem za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu osuđen na 12 godina zatvora.

Nepostojanje sporazuma potvrdio je i Milan Petrović, inače tužilac u slučaju Jurišić, na suđenju Ejupu Ganiću pred londonskim sudom, a Silajdžić je pismom nedavno o tome samo obavijestio srbijanskog predsjednika, kaže Silajdžićev savjetnik Damir Arnaut.

„Tu je jasno vidljivo da Silajdžić kao predsjedavajući kolektivnog šefa države BiH upoznaje predsjednika Srbije sa činjenicom da navodni sporazum koji se imputira Bosni i Hercegovini od strane pravosudnih organa Srbije jednostavno ne postoji. To smo dokazali, a Milan Petrović, srbijanski tužilac koji je vodio proces protiv gospodina Jurišića, je u Lonodnu priznao da taj sporazum ne postoji,“
navodi Arnaut.

Tuzlanski skup podrške Iliji Jurišiću - iz arhive

x
Pismo je privatno, a ne ispred Predsjedništva BiH, kategoričan je član ovog tijela iz RS Nebojša Radmanović.

„Svaki član Predsjedništva imao pravo na svom memorandumu da piše, ali ovo nije stav Predsjedništva, dakle nije zvanično pismo. Čak ne znam ni šta piše u detaljima, ali pokazuje da jedan broj političara u BiH voli da se petlja u pravosudne stvari. Ja mislim da se radi o pravosudnoj stvari isključivo,“
kazao je Radmanović.

Inače, Silajdžić je još nakon povratka Ejupa Ganića iz Londona najavio da će dokumenti otkriveni tokom suđenja bivšem članu Predsjedništva BiH biti iskorišteni za Jurišićevu odbranu. Suštinu dokumenta na osnovu kojeg je i poslano pismo iznosi Ejup Ganić.

„Dan ranije je rahmetli Alija Izetbegović imao sastanak u Skoplju sa generalom Adžićem koji je odbio bilo kakvu saradnju kad je u pitanju JNA. Mi smo 27. aprila kao Predsjedništvo donijeli deklaraciju u kojoj tražimo da JNA napusti BiH pošto ne priznaje ne vlasti. To je dokument koji ima svoj broj. Oni su zloupotrijebili, falsifikovali taj dokument u procesu suđenja Jurišiću,“
rekao je Ganić.

Nema državnog određenja


Silajdžić je Tadiću skrenuo pažnju na to da ukoliko Srbija ne prihvata da tretira sve građane BiH nepristrasno i u skladu s pravnim poretkom, zemlja će svoja i prava svojih građana nastaviti štititi na međunarodnom nivou.

Ovo je na tragu najava da će, ukoliko Apelaciono vijeće ne uvaži činjenice i dokaze, postupak protiv Jurišića biti nastavljen pred Sudom za ljudska prava u Strazburu.

No, posve je jasno da nema državnog određenja kada su u pitanju Jurišić i njegova odbrana, kao što je jasno da BiH, kao država u kojoj polovina zemlje smatra da je Jurišiću mjesto u beogradskom zatvoru, neće stati iza svog građanina.

Haris Silajdžić
Najvjerovatniji scenario bio bi sličan onom kakav je primijenjen u slučaju Ganićevog hapšenja. Nikakvo pismo ili politička intervencija ne mogu pomoći Jurišiću, naprotiv, mogu naštetiti postupku pred Apelacionim sudom, koji je krenuo u dobrom pravcu, kaže Sinan Alić, predsjednik Fondacije Istina pravda pomirenje.

„Apelacioni sud je uzeo predmet u svoje ruke, pozvao sve svjedoke koje je prvostepeni sud odbio - dakle ozbiljno prilazi problemu. Sve ovo što se sad događa može se tumačiti kao neka vrsta pritiska na Apelacioni sud. To Iliji ne može pomoći. Od tog pisma Ilija ne može imati nikakve koristi. Korist može imati onaj ko ga je uputio. Bez obzira što mislim da su dobre namjere, može se pričati: ’Evo vodimo računa o Iliji Jurišiću kao što smo vodili računa o Ganiću.’ Međutim, pisma ovakve sadržine su zakšnjela,“
ocjenjuje Alić.

Političke igre nanijele mnogo štete


Arnaut, pak, odbija bilo kakvu mogućnost pritiska na sud.

„Predsjedavajući Silajdžić nije pisao sudu, već je pisao predsjedniku susjedne države. Sporazum je međunarodno-pravno pitanje i da je takav sporazum potpisan, za njegovo provođenje bili bi nadležni Predsjedništvo ove države i predsjednik susjedne države. Dakle, sasvim je opravdano - i čak je obaveza BiH da upozna državu u kojoj se spominje postojanje sporazuma da sporazum ne postoji,“
pojašnjava Arnaut.

Ovo nije prva politička intervencija oko Jurišića, navodi Alić. Predsjednik SDA Sulejman Tihić je nakon posjete Beogradu kazao kako Jurišić uskoro dolazi kući. Alić navodi da su političke igre nanijele mnogo štete Iliji, a donijele korist onima koji o njemu govore.

„Mi smo upozoravali i javnost i medije i političare da ne vuku nijedan potez koji Iliji ne može pomoći. A gotovo svi koji su do sada povučeni, Iliji odmažu - dovode ga u političku situaciju. On ima strašne neprilike u zatvoru nakon tih pokušaja političkih – ’uskoro će izaći’, ovo, ono... – da jednostavno imaju strpeljenja. Ako čovjeku u zatvoru ima to strpeljenje, onda trebamo i mi koji smo na slobodi ne zloupotrebljavati. Jer ipak se teško oteti utisku da sve to ovdje ima predizbornu aromu i Iliji samo to nanosi štetu,“
kazao je Alić.

Jurišić je uhapšen prije tri godine na beogradskom aerodromu zbog optužbe da je počinio ratni zločin nad pripadnicima JNA u Tuzli 15. maja 1992. godine.

Vijeće za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu osudilo ga je nepravosnažnom presudom na 12 godina zatvora, a 22. septembra pred Apelacionim vijećem počinje i konačan postupak.

******
Reakcije iz Beograda možete pročitati u tekstu
Slučaj Jurišić ponovo u žiži javnosti.
Mogli bi vas interesovati i ovi tekstovi:

Avdić: Svjedočio bih u slučaju Jurišić na poziv Srbije

Bešlagić: U septembru ćemo svjedočiti da Jurišić nije komandovao
Jurišić uhapšen na prevaru

Ilija Jurišić osuđen je na 12 godina robije zbog događaja sličnog Dobrovoljačkoj - napada na kolonu JNA u Tuzli. Branilac mnogih žrtava ratnih zločina, Dragoljub Todorović, tvrdi da to ipak ne dokazuje opravdanost čestih poternica:

„Jurišić je na prevaru uhapšen. On je dolazio više puta u Beograd. On je u Beogradu i uhapšen. Pitanje je šta bi bilo da je Jurišić uhapšen u Budimpešti, Parizu, Londonu ili Rimu. Pitanje je da li bi ga izručili.“

Todorović zapravo podseća na slučaj nekadašnjeg komandanta Oslobodilačke vojske Kosova, Agima Čekua, za kojim je takođe bila raspisana poternica, što nije bilo dovoljno da juna prošle godine iz Bugarske, gde je uhapšen, bude predat Srbiji.

Zebnja u Beogradu je utoliko veća što je Ganić polovinom prošle godine skinut sa crvene poternice Interpola, što znači da informacije o njemu neće biti kolektovane u Interpolovim bazama podataka. To je ponovo iskorišćeno kao dokaz neozbiljnosti Tužilaštva u Srbiji, što Nataša Kandić ovako objašnjava:

„Srbija, i srbijansko Tužilaštvo, počinje da se ponaša kao da je od nekoga dobila mandat da zločini, koji su se dogodili na teritoriji bivše Jugoslavije, budu u njihovoj nadležnosti. Pa nije tako. Prirodno je da svaka država sudi svojim državljanima jer je to najdelotvorniji lek.“


Više o slučaju Jurišić pročitajte u posebnoj temi RSE programa
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG