Dostupni linkovi

'Pravljenje mini Bjelorusije od Republike Srpske'


Milorad Dodik srdačno pozdravlja Vladimira Putina u vrijeme kada EU izoluje Rusiju zbog agresije na Ukrajinu, Moskva, 21.septembar 2022. godine

Vlastima u Republici Srpskoj (RS) mnogo su važniji interesi Moskve, nego građana RS, izjavio je Igor Crnadak, bivši ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH), za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Tim riječima komentarisao je odluku Vlade RS da prekida saradnju sa SAD i Velikom Britanijom, te nacrt zakona koji će podrazumijevati obavezu prijavljivanja svih transakcija i "svega što rade" nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva.

Odluka je donesena na sjednici entitetske vlade u četvrtak, 23. marta, u Banjaluci. U istom danu u Skupštini RS je usvojen nacrt zakona kojim se kriminalizuje kleveta, a predviđene kazne iznose i do 60.000 evra.

Za Crnadka sve je rezultat politike koja gleda ka Rusiji.

"Ne znam koliko je to direktno ruski uticaj, ali je očigledno da vlast u RS nije evropska vlast, nije vlast koja radi bilo šta da bi Republiku Srpsku pomjerila ka Evropskoj uniji", kaže on.

'Mi smo već u izolaciji', kaže Igor Crnadak.
'Mi smo već u izolaciji', kaže Igor Crnadak.

Prekid diplomatskih odnosa i targetiranje nevladinih organizacija, kako ističe, nastavak je puta RS u izolaciju.

"Mi smo već u izolaciji. Već imamo i finansijske probleme zbog toga. Njemačka nekoliko projekata višemilionskih nije odobrila prema Republici Srpskoj. Najavljuju se i druge finansijske blokade zbog ponašanja Milorada Dodika i vlasti RS, tako da očigledno će nas to čekati i ubuduće", ističe Crnadak.

Dodaje i da predsjedniku RS, Miloradu Dodiku, represivni zakoni i prekid saradnje sa SAD i Velikom Britanijom služe za cementiranje korupcije "nekoliko porodica" u RS, ali i za "pregovaranje sa strancima".

"Interes je očigledno napraviti jednu hermetički zatvoren prostor u kome oni mogu da nastave svoje aktivnosti", mišljenja je Crnadak.

Opasan pravac povećanja represije

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske u posljednjih nekoliko mjeseci je najavljivao donošenje zakona o kriminalizaciji klevete, a potom i zakon o radu nevladinih organizacija koje se finansiraju iz inostranstva.

Uprkos brojnim apelima međunarodne zajednice kako se radi o zakonima koji nisu evropske vrijednosti, nije odustao od namjera da budu usvojeni.

Srđan Blagovčanin, predsjednik Upravnog odbora Transparency Internationala u BiH za RSE kaže kako Milorad Dodik od Republike Srpske pravi "mini Bjelorusiju u Bosni i Hercegovini".

"Mislim da je nesumnjivo jasno da se Republika Srpska kreće u vrlo opasnom pravcu povećanja represije, odnosno jačanja represivnih metoda i odnosa prema neistomišljenicima režima. Takve zakone i takvu represiju možemo u Evropi vidjeti u Bjelorusiji kod dobro poznatog nam Aleksandra Lukašenka (predsjednik Bjelorusije)", kaže Blagovčanin.

Policijska akcija protiv demonstranata na protestima na kojim su građani tražili istinu o smrti mladića Davida Dragičevića, 2018. godina
Policijska akcija protiv demonstranata na protestima na kojim su građani tražili istinu o smrti mladića Davida Dragičevića, 2018. godina

On ističe kako je "apsolutno moguće", da su prekid odnosa sa SAD i Velikom Britanijom, kao i priprema represivnih zakona rezultat direktnog uticaja Rusije.

Smatra da je Rusiji potrebno, u trenutku jedinstvene izolacije i sankcija od Evrope, da "stvori dojam kako taj front, prekida odnosa i sankcija, zapravo i nije toliko jedinstven".

Delegacija Skupštine RS boravila je u februaru u Moskvi, a predsjednik RS Milorad Dodik odlikovao je 9. januara, tokom proslave neustavnog Dana RS ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Dodik je i jedan od rijetkih lidera koji se, kao član Predsjedništva BiH sastao sa Putinom i to dva puta u toku prošle godine, u jeku agresije Rusije na Ukrajinu.

Blagovčanin podsjeća da su to samo neki od pokazatelja bliske saradnju vlasti RS sa Rusijom i ruskog uticaja.

"Rusiji treba privid da Rusi u Evropi imaju prijatelje, da nisu potpuno izolovani, a Dodiku treba da bi svoju poziciju ojačao i prikazao sebe kao regionalnog igrača. Zato se i organizuju te posjete od strane ruske federacije iz RS", kaže Blagovčanin, dodajući da radikalizaciju politike vlasti u RS posmatra i kao posljedicu "pogoršanja odnosa" sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

"Sastanci Dodika i Vučića su bili gotovo na svakodnevnoj bazi, a sada su prilično rijetki. Vidimo i posljednji potez Vučića da za savjetnika imenuje Adama Šukala, oštrog kritičara Dodika. Takođe, iz Dodikovih izjava se vidi da on nije nešto najsretniji i zbog deeskalacije odnosa Srbije i Kosova", kaže Blagovčanin.

RS bez novca Zapada ne bi opstala ni par mjeseci

Kako vlasti u RS misle da se zamjeraju Zapadu, a da dobijaju i dalje novac od tih istih zapadnih zemalja, pita politikolog Velizar Antić, podsjećajući da se i budžet Republike Srpske u velikoj mjeri finansira zapadnim kreditima.

Republici Srpskoj u toku 2023. godine na naplatu dospijevaju dugovanja od 1,15 milijardi maraka (Oko 600 miliona evra) po osnovu međunarodnih kredita i obaveza.

"Republika Srpska bez tih stranih, bez zapadnih kredita, ne bi mogla da preživi nekoliko meseci. Znači, RS živi na kreditima koje uzima da stare servisira, a ovo ostalo, ostatak novca ide u potrošnju, budžetski veliki javni sektor", kaže Antić.

On je stava da se RS sve više, posljednjim potezima vlasti, približava autoritarnim sistemima.

"Sve više počinjemo da ličimo na Sjevernu Koreju. I kao takvi, mi ne možemo biti kredibilan partner, sa, pre svega, EU. Nije dobro, mi sami biramo da idemo u izolaciju, sami sebi na neki način uvodimo sankcije", rekao je Antić.

Politika izolacije, po Antiću, "crta metu na čelo" upravo RS, a posljedice će osjetiti stanovnici u tom entitetu.

"Neće stradati ni Dodik, ni tajkuni koji su došli do ogromnih para. Oni imaju ogromne pare, oni će sutra živjeti na egzotičnim destinacijama, ali ovakvom politikom upravo Republika Srpska postaje jedna crna rupa u Evropi", zaključuje Antić.

U opozicionim strankama, nevladinim organizacijama, medijima i međunarodnim institucijama i ambasadama oštro osuđuju i traže povlačenje svih represivnih zakona čiji su nacrti usvojeni.

XS
SM
MD
LG