Dostupni linkovi

Novinari su pomogli da rat bude krvaviji


Ulična prodaja novina u Sarajevu
Ulična prodaja novina u Sarajevu

Pokretanjem istrage Specijalnog suda za ratne zločine u Beogradu, u regionu je aktuelizovano pitanje o tome kakvu su odgovornost imali mediji u otpočinjanju i širenju ratnih sukoba u bivšoj Jugoslaviji. Uloga pojedinih novinara u raspirivanju nacionalizma i mržnje u Srbiji, Hrvatskoj i BiH, nije sudski utvrđena, ali je tokom brojnih procesa istaknuta pogubna uloga onih koji su slobodu govora zloupotrijebili, kako bi se stavili na stranu izvršilaca zločina. O tome koje bi implikacije inicijativa Suda u Beogradu mogla imati za medije i novinare u bivšoj Jugoslaviji, neka su od pitanja na koje su učesnici debate održane u sarajevskom Medija centru pokušali da pronađu odgovore.

Mediji u ratu plasiraju informacije političkih i vojnih struktura pod čijom su kontrolom. Najčešće su to neisitine, huškaštvo i pozivanje na mržnju. Prema mišljenju komentatora hrvatskog Jutarnjeg lista i novinara nekadašnjeg Feral Tribuna, Drage Hedla, osobe koje su učestvovale u medijskom ratnom huškaštvu ne mogu se osloboditi odgovornosti kada je u pitanju ratni zločin. I pored toga što nisu nosili pušku, ovakvim izvještavanjem novinari su pomogli da rat na prostorima bivše Jugoslavije bude daleko krvaviji nego što je to možda mogao biti, smatra Hedl. Inicijativa iz Beograda je prema njegovom mišljenju dobro došla, ali nije siguran da je suđenje novinarima nakon više od 10 godina moguće:

Drago Hedl
„Nemoguće ili teže moguće – zbog toga što je od tada prošlo gotovo 20 godina i što se mnoge stvari, mnoge tekstove više ne bi bilo moguće naći u izvornom obliku, možda se mnoge tv emisije više ne bi mogle kako su bile emitirane u vrijeme kada su bile na programu ili nisu sačuvani ti snimci. Neki možda i jesu, ali smatram da je najveći propust učinila upravo novinarska profesija koja nije našla snage da se, kada su se stišale ratne strasti, kada smo ušli u jedno mirnodopsko vrijeme, pokušalo učiniti jedan otklon od onih koji su sudjelovali u ratnoj propagandi, koji su svojim tekstovima pridonijeli tome da rat, kojeg smo svi prošli na ovim prostorima, bude možda puno krvaviji nego što je objektivno morao biti.“

Pitanje utvrđivanja uzročno – posljedičnih veza između novinarskog izvještaja i učinjenog zločina teško je dokazivo, navodi direktorica banjalučke Alternativne TV Nataša Tešanović. I ona je skeptična prema sudskim procesima toliko godina poslije:

„Insistiranje na ratno-huškačkom novinarstvu, odnosno zločinu koji su počinili novinari, može da nas dovede do situacije da istovremeno aboliramo političare i ratne profitere od odgovornosti koja nije mala, i što je još veći problem – mi smo svjedoci da mnogi od tih ratnih profitera su danas utrostručili svoja bogatstva, da mnogi od ratnih lidera danas, u svim ex-jugoslovenskim državama, imaju veoma značajne funkcije, a mi ništa po tom pitanju ne činimo. Samo se bojim da i ovo ne bude pucanj u prazno, zamjena teza i ne uvede nas u nešto što je sad upravo ono što je gospodin Vekarić naveo kao cilj: odvajanje žita od kukolja, a sve u cilju otrežnjenja nacije. Znamo kako se u našim državama dočekuju ratni zločinci – kao nacionalni heroji! O kom otrežnjenju mi pričamo!“

Borka Rudić
Nakon nedavno započete istrage Tužilaštva za ratne zločine u Beogradu o odgovornosti medija i novinara o podstrekivanju ratnih zločina, Udruženje logoraša RS najavilo je istagu protiv Borke Rudić i Senada Pećanina, novinara koji su izvještavali tokom rata u BiH. Borka Rudić:

„Apsolutno ne bježim od tog da se istražuje moj rad, apsolutno ne bježim, ali naprosto, ono što je problematično, jeste pokušaj stvaranja ekvivalenta na svim stranama. To je ono što je stvarno za mene jako problematično.“

Tužiteljica Tužilaštva BiH Vesna Budimir ističe da u međunarodnom
Novinari po postojećim zakonskim propisima, za ono što su činili, mogu odgovarati kao saizvršitelji, kao podstrekači i kao sudionici udruženog zločinačkog poduhvata.
pravu postoje konvencije koje govore o ratnoj propagandi i kršenju novinarskog kodeksa. Ukoliko se tokom istrage utvrdi odgovornost protiv novinara, urednika ili određenog medija o ratno huškačkom novinarstvu, Tužilaštvo BiH sigurno će podići optužnicu, tvrdi Vesna Budimir:

„Novinari po postojećim zakonskim propisima, odnosno po pozitivnom kaznenom zakonodavstvu ove države, za ono što su činili, a to Tužiteljstvo treba dokazati, a Sud će reći je li Tužiteljstvo dokazalo ili nije, mogu odgovarati kao saizvršitelji, kao podstrekači i kao sudionici udruženog zločinačkog poduhvata. Činjenica je da smo svi mi imali mogućnost izbora. Mogli smo biti suci, tužitelji, novinari i vojnici, ali prije svega, imali smo izbor da budemo i ostanemo ljudi, da svoj posao i u ratu radimo zakonito, profesionalno i objektivno, poštujući tuđi život, njegov tjelesni i psihički integritet, njegovo pravo na život. Stoga, za svoj izbor moramo snositi odgovornost, i to svi, bez izuzetka.“


Pred Međunarodnim sudom u Hagu suđenja za ratne zločine počinjene u zemljama bivše Jugoslavije traju 15 godina. I pored spominjanja uloge medija tokom rata, do sada među optuženima nije bio niti jedan novinar ili urednik. Tužilaštvo Srbije, najavljenom istragom, prvi put otvorilo je mogućnost procesuiranja novinara za izvještavanje tokom rata.
XS
SM
MD
LG